Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Svi 2011

Depoziti banaka u prvom kvartalu smanjeni 1,5%

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: RBA analize  

Depoziti banaka u prvom kvartalu smanjeni 1,5%

U prvom tromjesečju ove godine depoziti kod poslovnih banka zabilježili su pad u odnosu na kraj 2010. Suprotno trendovima zabilježenim tijekom prošle godine kunski depoziti bilježe rast, dok devizni padaju. Pritom treba napomenuti da tečajna kretanja nisu utjecala na kunski iznos deviznih depozita budući da je srednji tečaj kune u odnosu na euro na kraju ožujka u usporedbi s krajem prosinca 2010. zabilježilo pad od svega 0,03 posto.

Prema posljednjim podacima HNB-a ukupni depoziti poslovnih banaka (štedni i oročeni kunski i devizni depoziti te depozitni novac) na kraju ožujka iznosili su 213,1 milijardi kuna, što je 1,5% manje nego na kraju prošle godine. Tome je pridonio isključivo pad deviznih štednih i oročenih depozita, dok su kunski štedni i oročeni depoziti te depozitni novac zabilježili rast. Naime, devizni štedni i oročeni depoziti na kraju ožujka iznosili su 142,5 milijardi kuna, što je 3,4% manje u odnosu na kraj 2010. S druge strane, kunska komponenta štednih i oročenih depozita iznosila je 36,5 milijardi kuna, što je 4,9% više u odnosu na kraj 2010. Iako je njihov udio blago pao, devizni depoziti i dalje čine gotovo 80% ukupnih štednih i oročenih depozita. Promatrajući prema sektorima, depoziti stanovništva, koji su na kraju ožujka iznosili 140,8 milijardi kuna blago su porasli u odnosu na kraj prošle godine (%2B0,4%), dok su depoziti poduzeća (26,8 milijardi kuna) zabilježili razmjerno snažan pad (-11,1 posto).

Iako kretanja u prvom tromjesečju pokazuju zaustavljanje trenda rasta deviznih depozita, kretanja na godišnjoj razini i dalje pokazuju njihov rast. Međutim, dinamika rasta bitno je sporija nego prošle godine. Tako su u odnosu na ožujak 2010. devizni depoziti porasli 3,8%. S druge strane, nakon što su 28 uzastopnih mjeseci bilježili godišnje stope pada, kunski štedni i oročeni depoziti u ožujku su porasli 2,9% godišnje, no i dalje su znatno ispod pretkriznih razina. U usporedbi s ožujkom 2008. kunski depoziti manji su za gotovo trećinu (-31,2%). Promatrano prema sektorima, godišnji rast je posljedica rasta depozita stanovništva (i kunskih i deviznih), dok depoziti poduzeća bilježe pad (i kunska i devizna komponenta). Ukupni štedni i oročeni depoziti izraženi u kunama na godišnjoj razini i dalje bilježe blagu stopu rasta (%2B3,6%), čemu je značajno pridonijela i deprecijacija kune u odnosu na euro od 1,7% s obzirom na visoki udio deviznih depozita.

Budući da stanovništvo prevladava u strukturi depozita, a zbog nepovoljnih kretanja na tržištu rada ne očekujemo realan rast raspoloživog dohotka, u mjesecima koji slijede depoziti će nastaviti ostvarivati blage godišnje stope rasta.


Komentari članka

Vezani članci

Trgovci za inflaciju krive rast plaća. Problem? Hrvatski radnik upola je jeftiniji od europskog prosjeka

21.01.2026.

S obzirom na to da inflacijski pritisci u Hrvatskoj postupno slabe, bilo bi ekonomski racionalno ukinuti ograničenja cijena, poručili su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u publikaciji Fokus tjedna i dodali da mjere poput širenja liste proizvoda sa zam

Kako su Hrvatska i Vujčić šokirali Europu: "Ovo nije nitko očekivao, pa tek su ušli u eurozonu"

21.01.2026.

Njegovo imenovanje na poziciju potpredsjednika Europske središnje banke predstavlja veliko iznenađenje, piše ugledni Politico

Kava poskupjela duplo, a kila krumpira šest puta: Ovako bi danas izgledale cijene u kunama

06.01.2026.

Građani su do 31. prosinca u HNB-u mogli zamijeniti kovanice kune, dok zamjena novčanica traje i dalje. No, mnogi nisu svjesni koliko su zapravo poskupjele namirnice u protekle tri godine.

Hrvatska trpi visoku inflaciju zbog neusklađenih mjera vlasti

07.11.2025.

Analitičari poručuju da je ključ u zajedničkom djelovanju Vlade i HNB-a, jer bez toga nema kontrole nad inflacijom

Cijene svježe hrane rasle su u čitavoj eurozoni, kod nas inflatorno kolo i dalje vode cijene usluga

03.09.2025.

Potrošačke cijene dobara i usluga u kolovozu su u odnosu na isti mjesec prošle godine veće za 4,1 posto, isto kao i u srpnju, pokazuje prva procjena Državnog zavoda za statistiku, što znači da inflacija stagnira jer je zadnja tri mjeseca ubrzavala na godi

Tag cloud

  1. 2867 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2715 članka imaju tag hrvatska
  4. 1814 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 1577 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2006 članka imaju tag financije
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1347 članka imaju tag industrija
  12. 1254 članka imaju tag investicije
  13. 1082 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1084 članka imaju tag menadžment
  15. 697 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 872 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 692 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 363 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 521 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 454 članka imaju tag start up
  28. 539 članka imaju tag porezi
  29. 516 članka imaju tag eu fondovi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 366 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 531 članka imaju tag obrazovanje
  34. 437 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 418 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 346 članka imaju tag hgk