Deficit robne razmjene u prvih devet mjeseci 5,2 mlrd eura

Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku u Hrvatsku je tijekom rujna uvezeno robe u vrijednosti od 1,3 milijarde eura, dok je u isto vrijeme na inozemna tržišta ukupno plasirano robe u vrijednosti 775 milijuna eura. U odnosu na rujan prošle godine i robni uvoz i robni izvoz smanjeni su za 12,7 posto.

Međutim, znatno veći apsolutni pad vrijednosti uvezene robe u odnosu na pad vrijednosti izvoza imao je za posljedicu smanjenje deficita za 12,8 posto pa je manjak vanjskotrgovinske bilance u promatranom mjesecu iznosio 520 milijuna eura. Pokrivenost uvoza izvozom blago je smanjena te iznosi 59,8%. Negativna kretanja zabilježena su i na mjesečnoj razini. U odnosu na ovogodišnji kolovoz izvoz je smanjen za 7,1% dok je mjesečni uvoz zabilježio pad po stopi 3,5 posto. Promatrajući kumulativno od početka godine, robni izvoz u prvih devet mjeseci ove godine je za 2,2% niži u odnosu na isti period lani dok je robni uvoz zabilježio blagu godišnju stopu rasta od 0,7%. Kunska statistika vanjskotrgovinskih kretanja nešto je povoljnija budući da je blaga deprecijacija kune utjecala na manji pad izvoza uz blagi rast uvoza (-0,8% odnosno +0,4 posto). Uz izvoz od 7 mlrd. eura te uvoz od 12,2 mlrd. eura pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 57,7 posto. Manjak vanjskotrgovinske razmjene u promatranom periodu dosegnuo je 5,16 mlrd. eura i 0,9 posto je viši no u istom razdoblju lani. Rast izvoza, uz relativno nisku konkurentnost ograničavaju i nepovoljni trendovi u gospodarstvima naših najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera (EU i CEFTA), ali i procesi restrukturiranja najvažnijih izvoznih grana. Primjerice isključimo li iz statistike kategoriju izvoza ostalih prijevoznih sredstava (koja dominantno obuhvaća brodogradnju i čini oko 10% vrijednosti ukupnog izvoza te bilježi godišnji pad od 45%) robni izvoz je u prvih devet mjeseci porastao za 3,8 posto.

S druge strane slaba i iscrpljena domaća potražnja te djelomična supstitucija s domaćim proizvodima utječu na kretanja u uvozu roba. Promatrajući po NKD-u osobiti rast uvoza u prvih devet mjeseci i u apsolutnim i u relativnim izrazima zabilježen je kod opskrbe električnom energijom (+40,1% odnosno 117 mil eura) te proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava (+70,3% odnosno 164 mil eura). Slični trendovi odnosno daljnji pad i izvoza i uvoza mogli bi zabilježiti do kraja godine.