Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Lip 2018

Davor Gašpar proizvodi sadnice za plantaže bijelog i crnog tartufa i kaže: Većina Slavonaca ne zna da svakodnevno gaze po tartufima

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Vjekoslav Hudolin  

Davor Gašpar proizvodi sadnice za plantaže bijelog i crnog tartufa i kaže: Većina Slavonaca ne zna da svakodnevno gaze po tartufima

Diplomirani inženjer šumarstva Davor Gašpar prvi je i jedini u Hrvatskoj registrirani proizvođač sadnog materijala za podizanje plantaža za uzgoj tartufa i u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Zainteresiran je za zajedničke projekte sa poslovnim partnerima, a nada se da će osim prodaje mikoriziranih sadnica u Hrvatskoj dio i izvoziti.

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo diplomiranog inženjera Davora Gašpara iz Zagreba koje se bavi proizvodnjom sadnog materijala za plantažni uzgoj tartufa prošli tjedan posjetili su Željko Zgrablić, znanstvenik i istraživač Hrvatskog šumarskog instituta i njegova gošća, Christine Fischer, znanstvenicu koja je dugogodišnjim radom u Centru za šumarske znanost u Kataloniji (Forest science Center of Catalonia) i doprinosima na polju plantažnog uzgoja tartufa u Španjolskoj između ostalog postavila standarde za ocjenjivanje kvalitete sadnog materijala za plantažna tartufišta prema kojima se i ravna i sam domaćin. Više od 20 godina prati osnivanje i održavanje mnogih plantažnih tartufišta.

S Carlosom Colinasom je 1996. objavila rad: Metodologija certifikacije sadnica Hrasta crnike inokuliranih sa Tuber melanosporumom za komercijalnu aplikaciju i predstavila ga na 1. međunarodnoj konferenciji o mikorizama.

Velika raznolikost staništa tartufa u Hrvatskoj

"Gospođu Fischer upoznao sam sa svojim dosadašnjim radom i iskustvima na proizvodnji sadnog materijala, među ostalim, pohvalio sam se i ekološkim načinom tretiranja mikoriziranih sadnica protiv štetnika otopinom mlijeka i sode bikarbone što joj je bilo vrlo interesantno, jer se s tim nije susrela u svojoj praksi. Također smo prodiskutirali o visokom mortalitetu sadnica nakon aplikacije inokuluma i mojoj tezi da micelij indirektno šteti mladim sadnicama i o tehnikama i mehanizmima. Razgovarali smo i o uvjetima i velikoj raznolikosti hrvatskih staništa i zaključili da je Hrvatska ima nevjerovatno velik, ali neiskorišten potencijal za uzgoj različitih vrsta tartufa“, kaže Davor Gašpar.

To su potvrdila i dvojica vrhunskih tartufara Ante i Roko Knežević. Oni su govorili o staništima, kinologiji i samoj atmosferi koja vlada među sakupljačima tartufa. Nažalost, tartufari za sada imaju slabu potpora bilo u savjetodavnom, stručnom ili financijskom aspektu od strane mjerodavnih državnih tijela, tako da ideja razvoja ove potpuno nove grane gospodarstva u Hrvatskoj za sada pada na leđa nekolicine entuzijasta za razliku, na primjer, od Francuske i Italije koji 90 posto tartufa dobivaju iz plantažnog uzgoja.

Tartuf jedan od najmoćnijih afrodizijaka

Još kao dječaka, kada je s ocem Josipom, diplomiranim inženjerom šumarstva, lutao slavonskim šumama u potrazi za vrganjima i drugim gljivama, Davora Gašpara posebno su zaintrigirali tartufi. To ga je, kaže, od malih nogu opredijelilo na proučavanje i istraživanje zagonetnog svijeta cijenjenih podzemnih gljiva koje na tržištu postižu visoke cijene. Za mnoge ta je gljiva jedan od najmoćnijih afrodizijaka.

Ovaj mladi čovjek iz Nove Gradiške koji sada s obitelji živi i radi u Zagrebu, veliki je zaljubljenik u tartufe. Prije 9 godina diplomirao je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na temu: Intezitet razvoja bijelog tartufa (Tuber magnatum) na sadnicama hrasta lužnjaka i obične lijeske iz umjetnog i prirodnog uzgoja.

"Tema je ustvari bila razlike mikorize na sadnicama iz umjetnog uzgoja i iz prirodnih staništa. Sadnice iz umjetnog uzgoja su bile moje sadnice proizvedene prije desetak godina na kojima sam već onda imao odlične rezultate, a u međuvremenu su se ti rezultati i poboljšali“, kaže Davor.

Nakon poduže procedure i peripetija zbog nepostojanja zakonske regulative o agro-šumarstvu u Hrvatskoj, Davor je napokon prošle godine uspio osnovati i registrirati Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo kojemu je osnovna djelatnost proizvodnja sadnog materijala za plantažnu proizvodnju tartufa. Dobio je fitosanitarni certifikat na temelju kojeg može izdavati biljne putovnice i osim prodaje sadnice u Hrvatskoj može ih izvoziti.

Tartufi žive u simbiozi sa drvećem

Kaže da je to prvi OPG takvog tipa u Hrvatskoj, a koliko zna, on je sada i jedan je od malobrojnih proizvođača mikoriziranih sadnica u svijetu koji su svladali tehnologiju proizvodnje sadnog materijala za bijeli tartuf. Proizvodnja sadnog materijala za crni tartuf, čime se također bavi, jednostavnija je.

"Mikorizirane sadnice eksperimentalno proizvodim već dvadesetak godina. Proces proizvodnje počinje sakupljanjem repromaterijala sjemena biljaka simbionata tartufa i reprodukcijom propagula (mikrobiološka kultura micelija). Sam obavljam i druge poslove: od pripreme supstrata koji su specifični za svaku vrstu tartufa, do kupovine kvalitetnih kontejnera kojih nema na našem tržištu, stvaranja uvjeta koji odgovaraju svakoj vrsti tartufa, do onih najobičnijih poslova: njege, održavanja i zalijevanja mikoriziranih sadnica preko ljeta. Znači, radim kompletan proces. Moja tehnologija proizvodnje mikoriziranih sadnica do koje sam došao višegodišnjim istraživanjem i radom je naša mala poslovna tajna koju ću prenijeti svojoj djeci, ako budu zainteresirana za nastavak proizvodnje“, kaže ovaj mladi stručnjak za tartufe.

Tartufi žive u simbiozi uglavnom sa šumskim vrstama. Za mikorizu bijelog tartufa Gašpar koristi one vrste drveća koje se nalaze u prirodnim staništima: grab, hrast, lijesku, topolu, bukvu, vrbu i lipu, a mogu se, kaže, oplemeniti i kesten, orah, višnja, trnina, glog i još neke vrste.

Mikorizirane sadnice sedam vrsta tartufa

"Od te simbioze i tartufi i stablašice na koje se oni cijepi imaju koristi. Gljiva kompletno obavija čak i najfinije strukture korijena, poput rukavice na ruci, djelomično i prodirući između stanica plašta korijena, pušta ogromnu masu svojih hifa sa površine korijena u tlo dalje od korijena biljke i pomaže joj da iskoristi puno više vode i hranjivih tvari iz tla nego što bi to biljka mogla bez mikorize. Gljiva ima koristi od simbioze zato što uzima složene ugljikohidrate i druge asimilate od biljke koja ona ima u nekakvom suvišku, a gljiva ih sama ne može proizvesti. Mikorizne gljive ne mogu opstati bez simbionta i zato je proizvodnja tartufa bez mikoriziranih sadnica nemoguća“, kaže Gašpar.

Za sada proizvodi sadnice mikorizirane sa sljedećim vrstama tartufa: ožujska gomoljača (Tuber borchii), bijeli tartuf (Tuber magnatum), zimski tartuf (Tuber brumale), ljetni tartuf (Tuber aestivum), jesenski tartuf (Tuber uncinatum), crnosporni tartuf, (Tuber melanosporum) i crni glatki tartuf (Tuber macrosporum). Naš domaćin kaže da je Hrvatska bogata staništima tartufa koji rastu u prirodi te da postoje odlični zemljišni i klimatski uvjeti za podizanje umjetnih tartufišta i proizvodnju tih podzemnih gljiva koje na tržištu postižu visoku cijenu. Zato kao mlad čovjek svoju šansu vidi upravo u proizvodnji kvalitetnih sadnica cijepljenih tartufima. Veliki su potencijal za ugoj je Slavonija, ali i ostali kontinentalni dijelovi Hrvatske.

Slavonija - šansa za uzgoj tartufa

"Većina Slavonaca zapravo ne zna da svakodnevno gaze po tartufima. Problem je što Slavonija nema tradiciju traženja vađenja tartufa, taj utjecaj nije se proširio na kontinentalni ni na ostali dio Hrvatske kao što je to slučaj u Istri gdje se te cijenjene podzemne gljive masovno skupljaju. Ipak, situacija se postupno mijenja. Danas imate registrirane tartufare, čak i tvrtke za proizvodnju i preradu tartufa i nije tajna da se u Slavoniji tartufi sve više komercijalno eksploatiraju. U Zagrebu imate pedesetak registriranih tartufara. Dakle, trebalo bi još više iskoristiti prirodna staništa tartufa za njihovo skupljanje, ali i oplemeniti te naše prostore sadnjom plantaža da dobijemo jedan skup i ekskluzivan proizvod koji možemo plasirati izvan granica Hrvatske“, optimist je Davor Gašpar.

Spominje da veliki proizvođači, primjerice Francuska, Italija i Španjolska, imaju već desetke tisuća hektara tartufa u plantažnom uzgoju, da se u te tri države svake godine sadi oko 1.500 hektara novih plantaža. Ne očekuje da će se u Hrvatskoj dogoditi veliki bum, ali smatra da bi s vremenom mogli postići značajan iskorak u uzgoju i proizvodnji tartufa.

Osim prodaje sadnica Davor je zainteresiran i za zajedničke projekte podizanja plantaža crnog i bijelog tartufa sa zainteresiranim poslovnim partnerima, a svima koji se odluče za uzgoj pomoći će kompletnom tehnologijom za osnovanje i održavanje plantaža mikoriziranih sadnica bijelog, crnog ljetnog i crnospornog tartufa.


Komentari članka

Vezani članci

Branje šparuga i gljiva uskoro bez straha od kazni

09.01.2018.

Trenutačno je najskuplja dozvola ona za mjesečno skupljanje tartufa za što treba izdvojiti 1.360 kuna, dok se za ostale gljive kreće od 10 kuna po danu do 200 kuna za sezonsku dozvolu

Kilogram istarskog tartufa prodaje se po cijeni od 2 do 3 tisuće eura

22.09.2015.

Istarski tartuf zadnjih je godina cjenjeniji nego ikad, a u unutrašnjoj Istri posvetili su mu sajam koji će potrajati čak sedam ...

Slavonci od tartufa žele stvoriti brend po uzoru na Istrane

09.09.2015.

Cijena crnog tartufa, koji je u Slavoniji dosta raširen, kreće se do 100 eura za kilogram, no ima vrsta koje, ovisno o mirisu, dosežu cijenu od 500, pa i 700 eura

Vikend tartufa u Buzetu

02.11.2010.

Jedini hrvatski grad tartufa priprema se za dvodnevnu jesenju manifestaciju u čast afrodizijačke gljive, osmi po redu Vikend tartufa...

Unosan posao s gomoljima crnih i bijelih tartufa

08.04.2009.

Giancarlo Zigante ne krije zadovoljstvo da su sinovi i kći prihvatili njegove poduzetničke ideje jer je iza njega 40 godina sustavnog rada ...

Tag cloud

  1. 1834 članka imaju tag hrvatska
  2. 1861 članka imaju tag turizam
  3. 1508 članka imaju tag financije
  4. 1189 članka imaju tag izvoz
  5. 788 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 972 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 924 članka imaju tag trgovina
  8. 661 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 799 članka imaju tag investicije
  10. 934 članka imaju tag EU
  11. 867 članka imaju tag svijet
  12. 843 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 751 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 526 članka imaju tag marketing
  18. 451 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 481 članka imaju tag tehnologija
  21. 337 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 242 članka imaju tag potpore
  27. 371 članka imaju tag hnb
  28. 340 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 315 članka imaju tag eu fondovi
  30. 321 članka imaju tag agrokor
  31. 289 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 319 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 338 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 364 članka imaju tag BDP
  40. 282 članka imaju tag rast