Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Lip 2014

Crno tržište popravlja statističku sliku ekonomije

Izvor: liderpress.hr · Autor: Gordana Gelenčer  

Crno tržište popravlja statističku sliku ekonomije

Tržište prostitucije i droge britanskom će BDP-u podariti oko deset milijardi funti! Velika Britanija je, naime, uz Italiju, prema najnovijem svjetskom standardu izračuna BDP-a koji je prihvatio i EU (SAD ga je objeručke prihvatio još lani, čime je BDP za 2012. pogurao za 3,6 posto), u tu mjeru uključila i ta dva unosna crna tržišta.

Do kraja rujna i Hrvatska će prema naputku EU u izračun BDP-a morati unijeti prihode od prostitucije i šverca droge, baš u pravo vrijeme za proračun i deficit. Pa koliko bi BDP mogao izgledati bolje?

Prema okvirnom izračunu Državnoga zavoda za statistiku koji vodi Marko Krištof, godišnji prihodi od prostitucije i raznog šverca proračunu mogli bi pridonijeti s najmanje 2,3 milijarde kuna, možda čak i s oko 4,5 milijarde, što je između 0,7 i 1,8 posto prihoda proračuna. S kojom će opcijom baratati financijski vrh, nije teško pretpostaviti. Zbog pada proračunskih prihoda, probijanje rashoda i procedure prekomjernog deficita druga optimističnija opcija znatno je vjerojatnija. Dijelom i zbog toga što o nominalnoj visini BDP-a ovisi i iznos povlačenja sredstava iz fondova EU (okej, nije baš da smo u tome europski prvaci).
Naravno, riječ je samo o grubim procjenama jer nitko nikad nije ni pokušao kalkulirati s brojkama koje se vrte na tržištima seksa i droge. No ako je Britanija uspjela BDP-u dodati deset milijardi funti, nekakva priznata metodologija očito postoji. Hrvatska je, uostalom, svoj BDP jednom već podebljala, 2009., kad je u izračun uključila sivu ekonomiju. Siva je zona BDP-u tada pridonijela s gotovo 16 posto.

Tema je zaintrigirala i libertarijanskoga blogera Krunoslava Gašparca koji je na svome blogu ‘Kapitalac’ dodao kako su Britanci ‘sex & drugs’ procijenili na 0,7 posto BDP-a, pa ispada kako hrvatska vlast i njezina birokratska mašinerija vlastite sugrađane drži dvostruko promiskuitetnijima od Britanaca.

- Ako seks i šverc pomognu da hrvatski BDP nakon deset tromjesečja napokon pokaže pozitivan predznak, tada će obveze prema EU biti i do pola milijardi kuna veće. Kakva farsa! Domaći i EU birokrati ukrali su nam loptu i sada je jedan drugomu namještaju na volej - sarkastično ‘Kapitalac’ zaključuje cijelu stvar.


Komentari članka

Vezani članci

Na listi 10 najštedljivijih zemalja samo su dvije iz Europe, a iznenadit ćete se kad vidite tko najviše špara

27.02.2019.

Svjetska banka početkom godine objavila je podatke o tome koje zemlje u svijetu najviše uštede. Štednja u ovom smislu ne smatra se samo razlikom između ukupnih primanja i troškova kućanstva, već se kroz omjer štednje prema cijelom BDP-u promatra i štednja

Najveći prihod ostvarili su poduzetnici privatnici

27.01.2019.

Najveća netodobit ostvarena je kod pedeset poduzetnika u državnom vlasništvu

Javni dug Hrvatske pao na najnižu razinu od 2012. godine

08.01.2019.

Kretanja u fiskalnoj statistici ostat će i dalje razmjerno povoljna, kažu analitičari

Ekonomska prognoza: Hrvatska će i u 2019. zaostajati u razvoju

02.01.2019.

Tako prema prognozama Europske komisije Hrvatska 2019. može očekivati rast BDP-a od 2,8 posto, dok se za Slovačku očekuje rast od 4,1 posto, Rumunjsku od 3,8 posto, Poljsku i Bugarsku 3,7 posto, Mađarsku 3,4 posto itd.

Bruto inozemni dug Hrvatske na najnižoj je razini u zadnjih 10 godina

11.12.2018.

Smanjenje vanjskog duga na godišnjoj razini rezultat je smanjenja duga drugih monetarnih financijskih institucija, inozemnog duga ostalih domaćih sektora te ino duga središnje banke

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1894 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1203 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 984 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 944 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 901 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 864 članka imaju tag ict
  13. 844 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 492 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 348 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 249 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 369 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 330 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija