Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Lip 2014

Crno tržište popravlja statističku sliku ekonomije

Izvor: liderpress.hr · Autor: Gordana Gelenčer  

Crno tržište popravlja statističku sliku ekonomije

Tržište prostitucije i droge britanskom će BDP-u podariti oko deset milijardi funti! Velika Britanija je, naime, uz Italiju, prema najnovijem svjetskom standardu izračuna BDP-a koji je prihvatio i EU (SAD ga je objeručke prihvatio još lani, čime je BDP za 2012. pogurao za 3,6 posto), u tu mjeru uključila i ta dva unosna crna tržišta.

Do kraja rujna i Hrvatska će prema naputku EU u izračun BDP-a morati unijeti prihode od prostitucije i šverca droge, baš u pravo vrijeme za proračun i deficit. Pa koliko bi BDP mogao izgledati bolje?

Prema okvirnom izračunu Državnoga zavoda za statistiku koji vodi Marko Krištof, godišnji prihodi od prostitucije i raznog šverca proračunu mogli bi pridonijeti s najmanje 2,3 milijarde kuna, možda čak i s oko 4,5 milijarde, što je između 0,7 i 1,8 posto prihoda proračuna. S kojom će opcijom baratati financijski vrh, nije teško pretpostaviti. Zbog pada proračunskih prihoda, probijanje rashoda i procedure prekomjernog deficita druga optimističnija opcija znatno je vjerojatnija. Dijelom i zbog toga što o nominalnoj visini BDP-a ovisi i iznos povlačenja sredstava iz fondova EU (okej, nije baš da smo u tome europski prvaci).
Naravno, riječ je samo o grubim procjenama jer nitko nikad nije ni pokušao kalkulirati s brojkama koje se vrte na tržištima seksa i droge. No ako je Britanija uspjela BDP-u dodati deset milijardi funti, nekakva priznata metodologija očito postoji. Hrvatska je, uostalom, svoj BDP jednom već podebljala, 2009., kad je u izračun uključila sivu ekonomiju. Siva je zona BDP-u tada pridonijela s gotovo 16 posto.

Tema je zaintrigirala i libertarijanskoga blogera Krunoslava Gašparca koji je na svome blogu ‘Kapitalac’ dodao kako su Britanci ‘sex & drugs’ procijenili na 0,7 posto BDP-a, pa ispada kako hrvatska vlast i njezina birokratska mašinerija vlastite sugrađane drži dvostruko promiskuitetnijima od Britanaca.

- Ako seks i šverc pomognu da hrvatski BDP nakon deset tromjesečja napokon pokaže pozitivan predznak, tada će obveze prema EU biti i do pola milijardi kuna veće. Kakva farsa! Domaći i EU birokrati ukrali su nam loptu i sada je jedan drugomu namještaju na volej - sarkastično ‘Kapitalac’ zaključuje cijelu stvar.


Komentari članka

Vezani članci

RBA: Hrvatski vanjski dug smanjen za 1,5 posto, na 39,6 milijardi eura

08.05.2019.

Bruto inozemni dug opće države iznosio je krajem siječnja 13,7 milijardi eura, što je 3 posto manje na godišnjoj razini.

DZS: Preko 590 tisuća zaposlenih ima plaće manje od prosjeka

08.05.2019.

U trgovini na veliko i malo; popravku motornih vozila i motocikala, koja je imala 144,7 tisuća zaposlenih, udio onih s plaćom manjom od 2.750 kuna bio je 0,6 posto, a 11,3 posto ih je dobilo od 2.751 do 3.200 kuna.

Ekonomski institut: Očekujemo realni rast BDP-a na godišnjoj razini od 2,8 posto

16.04.2019.

CEIZ indeks je u veljači ove godine ostvario svoju najvišu vrijednost u proteklih godinu i pol dana, a u odnosu na prethodni mjesec njegova je vrijednost porasla za čak 0,6 indeksnih bodova, što je najveće zabilježeno mjesečno povećanje indeksa još od lis

Inozemni dug 38,8 milijardi eura

08.04.2019.

Krajem prošle godine hrvatski bruto inozemni dug iznosio je 38,8 milijardi eura, što je za 1,4 milijarde eura manje nego godinu ranije, pokazuju podatci Hrvatske narodne banke

Na listi 10 najštedljivijih zemalja samo su dvije iz Europe, a iznenadit ćete se kad vidite tko najviše špara

27.02.2019.

Svjetska banka početkom godine objavila je podatke o tome koje zemlje u svijetu najviše uštede. Štednja u ovom smislu ne smatra se samo razlikom između ukupnih primanja i troškova kućanstva, već se kroz omjer štednje prema cijelom BDP-u promatra i štednja

Tag cloud

  1. 1898 članka imaju tag hrvatska
  2. 1915 članka imaju tag turizam
  3. 1526 članka imaju tag financije
  4. 1219 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 992 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 954 članka imaju tag trgovina
  8. 823 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 927 članka imaju tag svijet
  11. 954 članka imaju tag EU
  12. 876 članka imaju tag ict
  13. 849 članka imaju tag industrija
  14. 761 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 522 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 573 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 494 članka imaju tag tehnologija
  21. 353 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 255 članka imaju tag potpore
  25. 387 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 335 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 335 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija