Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Svi 2009

ČLANAK: (Ne) realno

Izvor: www.poduzetnistvo.org · Autor: Ivana Čandrlić-Dankoš  

ČLANAK: (Ne) realno

Predizborno je vrijeme i sve političke opcije nastoje motivirati glasačko tijelo na izbor upravo njihove opcije kao one "dobitne". S jumbo plakata se za promjenu više-manje smješkaju muškarci u prigodnoj odjeći i moram priznati da mi je to kao pripadnici ženskog spola zgodno, jer se inače u "neizborno" vrijeme uglavnom smješkaju žene. I da izbori ne stoje toliko, čisto bi bilo zgodno da se smješkaju češće. No, osim po najljepšem osmjehu izbori ne bi trebali imati drugih sličnosti sa izborom ljepote, barem ne za kritičnu javnost koja svoje odluke donosi na osnovi argumenata.

Vrijeme krize zahtjeva kritičnije promišljanje o izboru kandidata koji će Slavoniju našu voditi u slijedećem mandatu, pogotovo ako znamo kako postoji međuovisnost o stručnosti, sposobnosti i znanju, i brzine ali i dugoročnih posljedica rješavanja krize. Pa, eto, što bi o cijeloj priči rekli argumenti.

Dakle, krajem veljače Vlada je donijela paket od 10 antirecesijskih mjera. Mjere su ocijenjene prolaznom ocjenom, jer ih je Premijer nazvao inicijalnim, te su u to vrijeme ukazivale na razvoj opće svijesti o recesiji, te potrebi preuzimanja mjera i radnji kojima će se ista ublažiti.

Prva predviđena anitrecesijska mjera odnosi se na rebalans državnog proračuna. Rebalans je rađen pod pretpostavkom pada gospodarske aktivnosti od -2%, te smirivanja inflacije na 2,6%, čime su prihodi državnog proračuna (posebice prihodi od PDV-a, prihodi od doprinosa i prihodi od trošarina) smanjeni za 8 milijardi kuna, kako su rashodi smanjeni za 5,4 milijarde kuna, to se državni deficit povećao za 2,6 milijarde kuna. Rebalansom su smanjena izdvajanja za zaposlene, materijalne rashode, pomoći dane u inozemstvu i unutar opće države, nisu dirane mirovine i socijalne naknade, te su povećane naknade za nezaposlene i aktivnu politiku zapošljavanja. Iako je bilo za očekivati da će se Hrvatska na državnoj razini morati zadužiti kod MMF-a, to se do danas nije dogodilo. Ova činjenica međutim ne znači i da se nismo zadužili, planira se izdavanje obveznica, te su odobrena sredstva za reprograme kredita kroz HBOR, što u osnovi je odgoda vraćanja preuzetih obveza.

U 9 preostalih mjera, nešto se poduzelo u segmentu turizma u kojem se apeliralo na maturante da svoje maturalce preusmjere sa stranih tržišta na domaće, ali kako su mjere donesene kada je većina maturanata već utvrdila turističku destinaciju, ovaj apel Vlade za ovu kategoriju nije imao značajnijih učinaka. Nešto je postignuto ukidanjem vize za turiste iz Ukrajine, ali uspjeh ukupne turističke sezone prema procjenama biti će vidljiv tek u rujnu, pri čemu se očekuje da će zbog recesije turisti iz nekih nama susjednih zemalja odabrati naše more umjesto nekih egzotičnijih lokacija .

Ono što su antirecesijske mjere trebale, a do sada nisu uspjele osigurati je snažna podrška srednjem i malom poduzetništvu, kao generatoru razvoja i segmentu gospodarstva koji je s jedne strane najosjetljiviji, a s druge strane najfleksibilniji u vrijeme recesije. HBOR je uz podršku Europe doduše ponudio reprograme kredita i ovo je dobra poslovna odluka no, ona sama po sebi ne može biti dovoljna. Naime reprogram kredita u osnovi ne ukida obvezu njegovog vraćanja, nego prolongira njegovo vraćanje. Svaka prolongacija zapravo je premošćivanje postojećih problema, no ukoliko se ne uklone elementi koji su doveli do sadašnjeg stanja, teško da će se i reprogramirani krediti moći vraćati. Osnovni problem u Hrvatskoj danas je neplaćanje. Osnovni generatori kašnjenja u plaćanju su javna poduzeća, koja u velikoj mjeri koriste svoj monopolski položaj na tržištu i nemogućnost "kupaca" svojih usluga da usluge preuzmu od nekog drugog, pa prihode ostvaruju koliko toliko kontinuirano, dok s druge strane svoje obveze prema dobavljačima izvršavaju nakon nekoliko mjeseci. Danas svi iščekuju što će biti s prodajom obveznica, jer nam snažan novčani impuls hitno treba, svako daljnje čekanje prolongira agoniju za realni sektor koji sve teže podnosi kreditiranje javnog.

Država (odnosno Ministarstvo financija) do sada nije pokazala jasne mjere kako planira rješavati goruće probleme. Prijedlog analitičara bio je da se PDV obračunava na naplaćenu, a ne na fakturiranu realizaciju, no, taj prijedlog za sada nije prošao, pa bi sada privatnom sektoru bilo mudro dobro promišljati kada će ispostavljati račune, odnosno dogovoriti sigurnu naplatu, ili barem oblik koliko toliko prihvatljive kompenzacije. Država se ne želi odlučiti za PDV po naplaćenoj realizaciji, jer bi tako dovela do daljnjeg smanjena prihoda u državni proračun koji si sada ne smije dozvoliti. Iako će zbog nelikvidnosti sve više poduzeća naprosto prestati plaćati PDV, samo mislim da nije mudro dovoditi vlastitu blagajnu u takvo stanje.

Kao jedan od prijedloga analitičara je "čišćenje" potraživanja i obveza javnog sektora gdje god je to moguće multilateralnim kompenzacijama. Nakon provedenog zatvaranja stvorila bi se osnova za kreiranje realnih financijskih izvještaja, te bi ista trebala poslužiti za donošenje poslovnih odluka. Na žalost financijski izvještaji se vrlo malo koriste za donošenje poslovnih odluka, a više se koriste da se zadovolji zakonska obveza njihovog sastavljanja.

Sve u svemu užasava me situacija u kojoj se ministar češka i crveni, analitičari prognoziraju dodatan pada BDP-a, djelatnici u javnom sektoru štrajkaju, a nema onog što nam je trenutno HITNO potrebno situacijske analize. Dakle mora se ODMAH napraviti analiza stvarnog stanja države; dakle imovine, potraživanja, obveza, vidjeti koje se obveze mogu zatvoriti, postoje li potraživanja koja se uz diskont mogu naplatiti ranije, kako bi se odmah počelo smanjivati obveze. Jednom riječju treba nam situacijska analiza, te strateški plan, dobri analitičari novčanog tijeka koji sada više nego ikad postaje alat za donošenje poslovnih odluka.

I na kraju priče, kada se vratimo na izbore i argumente, treba se sjetiti kako naša Županija u rokovima plaća svoje obveze, te kako se vodi konzervativna ali odmjerena politika pri donošenju odluka. Ovo mi se čini daleko snažniji argument, od bilo kakvog osmjeha i bilo kakvih garancija koje se donose bez realne osnove, ma kako svi mi voljeli i željeli da se te garancije ostvare.

*Autorica je zaposlena kao stručni suradnik za analitičko-planske poslove u službi za javne financije osječko-baranjske županije.


Komentari članka

Vezani članci

Pregled - Hrvatsko gospodarstvo u 2019.

30.12.2019.

Ovu godinu, gospodarski - obilježili su pozitivni makoekonomski pokazatelji, stabilne javne financije, uspješna turistička sezona, ali i brojne teškoće u kojima su se našle nekad velike kompanije

Poduzetnici, donosimo sve bitne porezne promjene koje stupaju na snagu 1.1.2020.

27.12.2019.

U nastavku donosimo bitne porezne promjene koje u okviru 4. kruga poreznog rasterećenja stupaju na snagu 1. siječnja 2020.

U četvrtom krugu reforme porezno rasterećenje za 2,4 mlrd kn

23.12.2019.

Opća stopa PDV-a ostaje na 25 posto, dok će se snižena stopa od 13 posto od početka 2020. primjenjivati za jela i slastice u i izvan ugostiteljskih objekata, a osnovni osobni odbitak povećati na 4.000 kuna, utvrđeno je zakonskim izmjenama koje stupaju na

Ugostitelji pozdravljaju PDV na hranu od 13 posto, ali...

13.12.2019.

Vlada Republike Hrvatske odlučila je sljedeću godinu započeti poreznim rasterećenjima za građane, ali i poduzetnike. Tako će se povećati neoporezivi dohodak s 3.800 na 4.000 kuna, što će u konačnici značiti kako će građanima porasti plaća za pedesetak kun

Domaća tvrtka osmislila sustav za elektroničko glasanje

13.12.2019.

Mladi tim stručnjaka iz hrvatske IT tvrtke IDE3 kreirao je sustav za elektroničko glasovanje

Tag cloud

  1. 1964 članka imaju tag hrvatska
  2. 1997 članka imaju tag turizam
  3. 1559 članka imaju tag financije
  4. 1266 članka imaju tag izvoz
  5. 860 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1012 članka imaju tag svijet
  7. 990 članka imaju tag trgovina
  8. 1023 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 852 članka imaju tag investicije
  10. 931 članka imaju tag ict
  11. 688 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 977 članka imaju tag EU
  13. 868 članka imaju tag industrija
  14. 612 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag marketing
  19. 495 članka imaju tag krediti
  20. 379 članka imaju tag poticaji
  21. 513 članka imaju tag tehnologija
  22. 434 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 267 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 354 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 425 članka imaju tag dzs
  30. 381 članka imaju tag hnb
  31. 309 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 365 članka imaju tag porezi
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 276 članka imaju tag opg