Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Lis 2019

Cijene nekretnina divljaju: U Zagrebu porast od 15 posto u samo godinu dana

Izvor: www.index.hr · Autor: Marko Repecki  

Cijene nekretnina divljaju: U Zagrebu porast od 15 posto u samo godinu dana

IAKO se prije desetak godina, kada je tržište nekretnina snažno palo zbog globalne recesije, uglavnom mislio da se snažan rast kakav smo vidjeli u godinama prije toga teško može ponoviti, cijene nekretnina ponovno divljaju.

Prema analizi HGK, u drugom kvartalu ove godine cijene stambenih objekata u Hrvatskoj povećane su za 2,6 posto u odnosu na prethodni kvartal te za čak 10,4% u odnosu na drugi kvartal prošle godine.

Nekretnine u Zagrebu porasle gotovo 15 posto na godišnjoj razini

Zanimljivo je da je u drugom kvartalu ove godine u Hrvatskoj na godišnjoj razini zabilježen viši rast cijena postojećih stambenih objekata (10,7%) u odnosu na nove stambene objekte (8,2%), pri čemu cijene postojećih objekata u pravilu bilježe dulji i dinamičniji rast. To upućuje na sve veću važnost lokacije u formiranju cijena nekretnina, zaključuju analitičari HGK.

Cijene stambenih nekretnina najviše su porasle u Gradu Zagrebu gdje je rast u drugom kvartalu ove godine iznosio 14,5 posto na godišnjoj razini te na Jadranu gdje su cijene porasle za 9,1 posto, dok je rast na ostalim područjima i dalje skromniji za 3,3 posto.
Više stvari utječe na rast cijena nekretnina, od povoljnijih kredita, rasta plaća, državnih poticaja, ali i vrlo niskih kamatnih stopa na štednju, što mnoge umjerava k ulaganju u nekretnine.

Čupić: Hrvati vole investirati u opipljivu imovinu

Denis Čupić iz F.O./Groupa, koji dobro poznaje hrvatsko tržište nekretnina, kaže da je za rast cijena u Zagrebu jedan od najvažnijih faktora porast tzv. dnevnog najma. Ljudi investiraju u stanove koje iznajmljuju turistima.

“Često možemo čuti da su za rast cijena krivi državni poticaji, iako mislim da poticaji u tom balonu sudjeluju s nekakvih 10 posto i oni su sezonalni, s obzirom na to da su natječaji jednom ili dva puta godišnje pa tada dođe do rasta cijena. No najveću ulogu u rastu cijene, po mojem mišljenju, imaju očekivanja ljudi. Svatko od nas zna barem jednu osobu koja je prije par godina kupila stan, preuredila ga i bavi se dnevnim najmom. Dobar dio njih stanove je kupilo i na kredit, kao nekada dionice 2007. godine. Još i danas se kupuju stanovi koje ljudi namjeravaju kratkoročno iznajmljivati. Mislim da je to, barem što se tiče Zagreba, glavni pokretač cijena”, kaže Čupić.

Kaže i da ljudi u Hrvatskoj vole investirati u opipljivu imovinu, zbog niske razine financijske pismenosti, ali i negativnih iskustava iz prošlosti.

“Puno ljudi je u jednoj fazi u zadnjih 30 godina izgubilo novac. Ili su imali u štedno-kreditnim zadrugama, pa su propali, ili u štedionicama. U našim krajevima ljudi ne vjeruju u dionice, ne vjeruju bankama i najjednostavnije im je uložiti u nekretninu. Vole investirati u opipljivu imovinu”, kaže Ćupić.

Prema godišnjem rastu cijena stambenih objekata u drugom kvartalu ove godine u okviru EU-a Hrvatska se svrstala na visoko treće mjesto iza Mađarske (+14,0%) i Luksemburga (+11,4%), navodi se u analizi HGK.

Hrvatska na trećem mjestu u EU po rastu cijena nekretnina

No analitičari HGK smatraju da u Hrvatskoj još uvijek ne postoji opasnost od stvaranja nekretninskog balona, jer prosječne cijene još nisu na razinama prije globalne krize.

“U pravilu je visok rast cijena stambenih objekata indikator ranog upozorenja mogućeg stvaranja makroekonomskih neravnoteža pa se u okviru EU-a s dodatnom pozornošću prate cijene nekretnina kada one prijeđu granicu rasta od šest posto godišnje prema deflacioniranim podacima. Međutim, u Hrvatskoj zasad nije snažnije izražena opasnost od napuhavanja nekretninskog balona, osobito jer pripada sedam zemalja EU-a u kojima cijene i dalje nisu dosegnule pretkriznu razinu. Ipak, tendencije kretanja cijena stambenih objekata zahtijevaju pozornost jer trenutno rastu dinamičnije od gospodarskog rasta te od rasta plaća i dohodaka kućanstava.

U narednom razdoblju očekujemo stabilizaciju cijena stambenih objekata pri postupnom uravnoteženju ponude i potražnje. Pritom nepovoljna demografska kretanja dugoročnije slabe potražnju, dok istodobno dinamiziranje stambene izgradnje (broj izdanih dozvola za stanove u prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine povećan za 40,5%) povećava ponudu stambenih objekata”, zaključuje se u analizi HGK.


Komentari članka

Vezani članci

Turizam u Zagrebu na rubu preživljavanja

13.07.2020.

Zagreb je lani u ovo vrijeme - nakon Dubrovnika i Rovinja - bio naša najposjećenija turistička destinacija. Danas - potpuno drukčija slika. U gradu boravi samo 10.000, većinom domaćih turista - što je pad od čak 80% u odnosu na prošlu godinu. Zbog epidemi

Evo gdje su u Hrvatskoj stanovi najskuplji, a gdje najjeftiniji

23.06.2020.

Očekivano, najskuplja građevinska zemljišta su na srednjem i južnom Jadranu, a 61 tamošnja lokalna jedinica bilježi medijalnu cijenu višu od 500 kuna po metru kvadratnom, dok ih je u 11 bila veća i od tisuću kuna.

Tržište nekretnina "na čekanju"

26.05.2020.

Do početka krize zbog koronavirusa tržište nekretnina bilo je u silovitom usponu. Cijene su dosegnule one iz 2008. Za oporavak nakon te krize trebalo je dugih 12 godina. Sada se mnogi boje da bi zbog koronavirusa i posljedica koje je ostavio na gospodarst

Nakon dva mjeseca otvoreni kafići i restorani. Zjape prazni, evo što kažu ugostitelji

12.05.2020.

IAKO je javnost jedva čekala otvaranje kafića i restorana, centar Zagreba jutros je zjapio prazan, tek su za ponekim stolom sjedili gosti. Razgovarali smo s nekoliko voditelja i vlasnika restorana i kafića koji su nam opisali kako se po novome radi i kakv

Obišli smo dućane i obrte prvi dan rada. Vlada olakšanje, optimizam, ali tu je i mala doza straha: Ljudi se ne pridržavaju mjera. Moraju biti odgovorniji!

27.04.2020.

Prvog dana rada dućana obišli smo u jutarnjim satima trgovine i obrtnike na zagrebačkoj Trešnjevci. Osjeća se veliko olakšanje, optimizam, ali i mala doza straha. Guži i redova nije bilo

Tag cloud

  1. 2027 članka imaju tag hrvatska
  2. 2093 članka imaju tag turizam
  3. 1577 članka imaju tag financije
  4. 1304 članka imaju tag izvoz
  5. 1086 članka imaju tag svijet
  6. 874 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1022 članka imaju tag trgovina
  8. 1049 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 737 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 864 članka imaju tag investicije
  11. 954 članka imaju tag ict
  12. 1007 članka imaju tag EU
  13. 698 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 896 članka imaju tag industrija
  15. 792 članka imaju tag menadžment
  16. 934 članka imaju tag kriza
  17. 615 članka imaju tag maloprodaja
  18. 573 članka imaju tag marketing
  19. 400 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 442 članka imaju tag obrazovanje
  23. 284 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 360 članka imaju tag eu fondovi
  26. 267 članka imaju tag koronavirus
  27. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 386 članka imaju tag porezi
  29. 363 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 386 članka imaju tag hnb
  31. 439 članka imaju tag banke
  32. 314 članka imaju tag osijek
  33. 428 članka imaju tag dzs
  34. 314 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 387 članka imaju tag vlada
  37. 305 članka imaju tag hgk
  38. 350 članka imaju tag energetika
  39. 397 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici