Cijena pšenice je niža nego prije 18 godina

Često možemo čuti od hrvatskih ratara da se (s pravom?) bune na cijene pšenice u Hrvatskoj i kažu ista je kao prije 20 ili 30 godina. Je li tome stvarno tako?

Započet ću ovu priču s par popularnih naslova iz hrvatskog agro-medijskog prostora u žetvenom lipnju i srpnju svake godine:

“Bliži se žetva pšenice, cijena kao prije 30 godina”, “Cijena pšenice je ista kao prije 20 godina, a kruh je deset puta skuplji”, “Otkupna cijena pšenice kao prije 20 godina, a troškovi proizvodnje nikad veći”.

Ovakve izjave rado se i lako prenose, s vremenom formiraju i javno mijenje i postaju trajne istine uklesane u Internet.

Potaklo me ova bitna tema na potragu za točnijim podacima jer naravno, nemoguće je da je nešto danas jeftinije nego prije 20 godina. Ili, ipak se radi o poljoprivredi, pa je možda i moguće?

Pšenicoštajn 2000.-2025.
Prvo želim odgovoriti na pitanje “Kolika je bila cijena pšenice u periodu 2000.-2025.? Na osnovu guglanja, AI podataka, podataka s Krešinih faktura, javno objavljenih cjenika velikih otkupljivača i podataka na svome laptopu sam sastavio Pšenicoštajn 2000.-2025.

Onda sam hrvatske podatke odlučio povezati s MATIF cijenama, pa sam ta dva izvora doveo u korelaciju na istom grafu. Prvo što želim vidjeti je kakav je trend na hrvatskom tržištu, a drugo koliko hrvatske otkupne cijene pšenice slijede burzovne trendove, odnosno globalne cijene ove žitarice.

Iz ovog je jasno da je cijena u 2025. godini bila 35% viša nego 2005. godine (prije 20 godina).

Koju brojku poslati u naslove medijskih članaka? Najtočnije bi bilo “Pšenica u Hrvatskoj je jeftinija nego prije 18 godina”

Jesu li bombastični naslovi u pravu kad kažu da je cijena ove kulture kod nas ista kao prije 20 godina? I jesu i nisu. Njemci imaju jedan lijepi izraz - “jein”, kombinacija “ja” (da) i “nein”(ne). I da i ne - ni da ni ne. Gledajući podatke, točno je da je cijena pšenice u 2025. godini ista ili niža od otkupne iz 2007. ili 2008. godine. U isto vrijeme, točno je da je ovogodišnja 30% viša od otkupne cijene iz 2016. ili 2017. godine.

Ratari imaju stvarnog razloga za nezadovoljstvo
Osim toga, i puno važnije od naslova koji teže klikabilnosti, može se iz ovih podataka zaključiti sljedeće: ratari imaju stvarnog razloga za nezadovoljstvo i kuknjavu.

Sadašnja cijena pšenice u odnosu na prosjek perioda 2000-2009 je samo 25% viša. Gledajući samo 2000/2001. i 2025. godinu, viša je za 65%. Usporedbe radi, inflacija u tom periodu iznosi više - 92%. Porast cijene zlata iznosi 1.350%. Porast cijene dionice Microsofta 1.600%. Burza očito ne misli da je hrana bitna.

Da ste kupili kilogram pšenice u 2000. godini, čuvali ga 25 godina, danas bi ta vrijedila 65% više nego kad ste je kupili. Investicijskim riječnikom, imali bi godišnji prinos od tek 2%. Pšenica je investicijska pušiona. Kupujte i dalje zlato.

Od 2010. godine otkupne cijene u RH jako dobro prate MATIF - prosječna razlika je oko 40 EUR/tona - o ovome sam puno pisao zašto je to tako i zašto je to loše, možete više o tome pročitati u Priči o lošem izvozu.

Političko pitanje
Prije 2013. godine tržište je bilo zatvorenije, pa dolazi i do značajnijih oscilacija u odnosu na MATIF cijene - ponekad su čak u Hrvatskoj bile više od cijena na MATIF-u što se od 2010. naovamo nije dogodilo. 2013. godine ukinute su i uvozne carine koje su iznosile od 10-20 EUR/toni.

U 2000-tim godinama cijena pšenice je bila političko pitanje (više nego što je danas) i predmet političko-gospodarske trampe. Država je svake godine određivala minimalnu cijenu. Kroz tu prizmu može se u tome periodu lakše razumjeti odstupanja od globalnih, burzovnih cijena. Dodatno, u tom vremenskom periodu manje je se izvozilo, a snažnija je bila domaća potražnja, odnosno hrvatska proizvodnja brašna i kruha.

Tržište je bilo zatvorenije i lakše ga je bilo kontrolirati, npr. dati seljacima višu cijenu pšenice pred izbore. Zvuči čudno jer se većina HR građana i biznisa s time neće složiti neće složiti, ali najbolje doba za ratarstvo u Hrvatskoj je bilo prije ulaska u EU.