CERP u akciji nakon pola godine, preseljenje zapelo

Za čuvanje goleme arhive potrebno je više od tisuću kvadrata, koje u državnom portfelju tek treba pronaći.

Nakon gotovo pola godine idući tjedan konačno će se sastati Upravno vijeće Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP), ključno tijelo za odlučivanje o dijelu portfelja koji državi ne predstavlja strateški interes.

Posljednji put Upravno vijeće na čelu s tadašnjim predstojnikom Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) Mladenom Pejnovićem sastalo se još u studenome, a novi sastav, doduše "krnji", Vlada je imenovala tek prije dva tjedna.

Nabijen dnevni red
Vijećem predsjeda šef DUUDI-ja Tomislav Boban, dok su, uz predstavnike sindikata Mladena Novosela i poslodavaca Davora Majetića, u članstvu i zamjenici ministara gospodarstva Leo Prelec, turizma Robert Pauletić, prometa Miro Škrgatić, poljoprivrede Tugomir Majdak i branitelja Ivan Vukić, a nedostaje još zamjenik ministra financija, čije je mjesto još nepopunjeno.

Dnevni red za prvu sjednicu u CERP-u se, kako doznajemo, još priprema, no očekuje se poveći broj točki zbog velikog broja procesa koji su ostali otvoreni, od raspisivanja drugog kruga prodaje dubrovačkih Hotela Maestral i rapskog Imperiala, te Lipovice i Agroduhana do rješavanja problematičnih slučajeva poput 3. maj TIBO-a, ali i zbog najava Vlade da maksimalno stavi u funkciju državnu imovinu.

700.000 dioničara
Iz plana rada CERP-a za ovu je godinu najavljena prodaja 15 većinskih i 224 manjinska udjela, a među ostalim CERP je pravni sljednik nekadašnjeg Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) te ima velik broj otvorenih pravnih procesa. Zanimljivo je i da sam CERP, kojim upravlja v.d. ravnatelj Milan Dejanović, iščekuje odluke o svom daljnjem radu.

Još lani CERP se, naime, trebao iseliti iz zgrade u Lučićevoj, koju je na korištenje bez naknade DUUDI dodijelio Filozofskom fakultetu. Selidba je, pak, zapela zbog osiguranja prostora za golemi arhiv dokumenata iz pretvorbe i privatizacije, kroz koje je u 25 godina prošlo gotovo tri tisuće nekadašnjih sustava i za koje su zaključeni ugovori s oko 700 tisuća dioničara. Za njihovo čuvanje, koje je i ustavna obveza, potrebno je više od tisuću kvadrata, koje u državnom portfelju tek treba pronaći.