Brodogradnja usporila rast hrvatskog izvoza

Rast hrvatskog robnog izvoza u prvih deset mjeseci 2011. iznosio je 2,9 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, dok je za devet mjeseci porast izvoza bio 7,4 posto, a na to je usporavanje rasta utjecala dinamika izvoza brodogradnje.

Zbog izrazito visoke vrijednosti izvezenih brodova u listopadu prošle godine, u ovogodišnjem je listopadu zabilježen znatan pad vrijednosti izvoza na godišnjoj razini, pa je stoga došlo do smanjivanja dinamike rasta izvoza, napominju analitičari Centra za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore u "Gospodarskim kretanjima". Po podacima Državnog zavoda za statistiku, hrvatski robni izvoz, izražen u kunama, u listopadu je iznosio nešto manje od pet milijardi kuna, što je smanjenje od 24,5 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. Ukupno je u prvih deset mjeseci ove godine izvoz robe iznosio 55 milijardi kuna, što je 2,9 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, dok je uvoz istodobno porastao za 1,9 posto, na 91,8 milijardi kuna. Pritom je zabilježen pad vrijednosti izvoza ostalih prijevoznih sredstava (uglavnom brodogradnja) za 3,5 posto, dok je vrijednost ostalog izvoza na godišnjoj razini povećana za 4 posto. Najveći rast vrijednosti izvoza zabilježen je kod naftnih derivata, za 10,4 posto na 6,1 milijardu kuna, strojeva i uređaja za 18,6 posto na 3,5 milijardi kuna te metala za 26,7 posto na 2 milijarde kuna. Uz brodove najviše je smanjena vrijednost izvoza električne opreme i plina. Izvoz djelatnosti proizvodnje ostalih prijevoznih sredstva, pod kojom statistika vodi brodogradnju, iznosio je 7,5 milijardi kuna ili 3,5 posto manje nego u prvih deset prošlogodišnjih mjeseci. Analitičari HGK navode da se kretanje izvoza jednim djelom može povezati s padom globalne potražnje, posebno onim potaknutim krizom u pojedinim članicama Europske unije s obzirom da je EU i nadalje najznačajniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske. U prvih deset mjeseci zabilježen je pad izvoza u EU za 0,7 posto (na 32,9 milijardi kuna) pri čemu je najveći pad zabilježen kod Italije, Cipra i Grčke, u kojima se bilježi izrazito nizak gospodarski rast ili pad BDP-a, te u Njemačku.

Kod uvoza pak kumulativna stopa rasta bila je nešto viša nego za prvih osam i devet mjeseci, te je iznosila 1,9 posto. Najveći utjecaj na kretanje uvoza imao je uvoz energije, odnosno sirove nafte, naftnih derivata, plina i električne energije, na što je znatno utjecao rast njihovih cijena na globalnom tržištu. Vrijednost ostalog uvoza, bez energije, smanjena je u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje za 2,4 posto, pri čemu je najveći pad zabilježen kod uvoza računala i elektroničkih proizvoda te električne opreme.