Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Stu 2018

Božićni dar s neoporezivim isplatama radnika nosi zamke

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Jadranka Dozan  

Božićni dar s neoporezivim isplatama radnika nosi zamke

Na izvršnoj i zakonodavnoj razini proteklih se mjeseci nije dogodilo ništa što bi u proračunu 2019. odrazilo neki strukturni rez, pa nema mjesta ni čuđenju što je i proračun za 2019. opet nemalo povećan.

Povećanje proračuna središnje države za oko 8,5 milijardi kuna ili 6,5 posto mnogi promatrači ipak drže malo prevelikim. Dogodine, doduše, to ne bi trebalo ugroziti silaznu putanju javnog duga, a planirani deficit i uz treću rundu poreznog rasterećenja ostaje mali. To što se veći dio rasta proračuna može pripisati većem povlačenju sredstava iz fondova EU kritičarima uglavnom nije dovoljno opravdanje. No, sa sjednice Vlade u petak najviše je zazvonio "božićni poklon" ukrcan u paket poreznih zakona u zadnji čas.

Neoporezivi dio nagrada zaposlenima, poput božićnica, regresa, jubilarki i ostalih naknada već s 1. prosincem povećava se s 2500 na čak 7500 kuna. Kako tek manji dio zaposlenih ima veće neto plaće (medijan je oko 5200), time se de facto omogućuje isplata 13. plaće. Glasnost Hrvatske udruge poslodavaca u razgovorima s Vladom u tom se dijelu očito isplatila. Vlada je usto popustila i zahtjevima da se najniža stopa PDV-a od 5% od 2019. primjenjuje i za bezreceptne lijekove, uz očekivani efekt od oko 100 mil. kuna.

Te su 'ad hoc' novine pozdravljene i od poslodavaca, iako u HUP-u ističu kako nas očekivani rast BDP-a (2,9%), kao ni razmjeri novog fiskalnog rasterećenja "neće pogurati među konkurentnija gospodarstva". U kojoj mjeri će pak već ove godine iskoristiti za stimulativn(ij)e božićnice ili 13. plaću u cilju zadržavanja (konkurentne) radne snage, ostaje vidjeti. Iz nekih su kompanija poručili kako će to iskoristiti već ove godine, neke će ugraditi tek u svoje budžete za 2019., a kod dijela ih je to i pitanje (ne)priuštivosti.

No, dio poreznih stručnjaka u tome već razaznaje potencijalne rupe te smatra da je taj ustupak čak smislenije bilo usmjeriti na povećanje osobnog odbitka kod oporezivanja dohodaka. Možda ne baš s 3800 na 5000 kuna, koliko se zagovaralo u javnoj raspravi, ali na 4000 se moglo, kažu.

Onako kako je definirano povećanje neoporezivih isplata zaposlenima, dodaju, možemo očekivati da poduzetnici zbog kojih je Vlada išla na povećanje minimalnog koeficijenta za doprinose u tome prepoznaju novi kanal za manipulacije. A sve to u uvjetima izostanka reforme sustava zdravstva, zbog čega se povećavaju zdravstveni doprinosi. Kako bilo, s tim dodacima poreznom paketu rasterećenje 2019. moglo bi se popeti i na 3 mlrd. kuna.

Uz još prisutan vjetar u leđa ekonomskog okruženja i pozitivnu razliku u relacijama s EU (iz fondova EU planira se povući 17,5 mlrd. ili upola više nego 2018.), to ne mora bitnije narušiti proračunsku sliku 2019. No, uz jasne naznake manje povoljnog okruženja i još neizvjesne ishode vezane npr. uz ostatak jamstava Uljaniku, arbitražni spor s Molom, ali i tužbe sindikata, razloga za oprez itekako ima.


Komentari članka

Vezani članci

Damir Novotny: Zašto se plaće u Hrvatskoj ne mogu podignuti na 7500 kuna

18.03.2019.

Plaće i povećavanje blagostanja kućanstava povezani su s rastom opće učinkovitosti nacionalne ekonomije i produktivnosti rada: ako raste produktivnost, mogu rasti i plaće. Ako se plaće povećavaju Vladinim fiskalnim intervencijama, kao što je to bio slučaj

STARTUPOVI: Mogu li tvrtke iz garaže spasiti hrvatsku ekonomiju?

18.03.2019.

Kao i uvijek s ekonomijom, stvari nisu jednostavne iako u ovom slučaju, ako ništa drugo, postoje relativno jasni argumenti za obje perspektive.

Hrvatska interesantna kineskim turistima, ali nedostaju izravni letovi, bolji vizni režim

15.03.2019.

Hrvatska ima sve što traže kineski turisti, od kulturne, povijesne i prirodne baštine do autohtonosti, bogate gastronomije, folklora i modernih festivala, te ih se već ove godine očekuje mnogo više iako ostaju problemi vezani uz vizni režim, nedostatak iz

Prosječna plaća u Zagrebu gotovo tisuću kuna viša od prosjeka Hrvatske, najviša 11.878 kn

15.03.2019.

Prosječna neto plaća zaposlenih u Zagrebu za lanjski prosinac iznosila je 7.260 kuna, što je za 0,41 posto manje nego u mjesecu ranije te 2,5 posto više u odnosu na prosinac 2017., podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i

Nova pravila za bolje prikupljanje PDV-a pri internetskoj prodaji

13.03.2019.

Poduzeća iz trećih zemalja, uključujući ona koja imaju skladišta ili tzv. „centre za izvršavanje narudžbi” u EU-u, mogu na internetskim prodajnim mjestima prodavati robu europskim potrošačima. Poreznim je tijelima često otežano ubiranje PDV-a na takvu pro

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1893 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1202 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 983 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 942 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 671 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 863 članka imaju tag ict
  13. 842 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 491 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 347 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 248 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 328 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija