Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Velj 2012

Boljom opskrbom do veće konkurentnosti

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Josipa Ban,VLM  

Boljom opskrbom do veće konkurentnosti

Svijet se nalazi usred oluje koja ima velik utjecaj na upravljanje lancem opskrbe, započela je svoje predavanje Melanie Seier Larsen, mlađa partnerica u A. T. Kearneyu, na prvoj regionalnoj konferenciji Supply Chain Management, koju su pod medijskim pokroviteljstvom Poslovnog dnevnika organizirali Infoarena i Hrvatska udruga za upravljanje lancem opskrbe (CSCA).

Larsen je u predavanju naglasila promjenjive i vrlo nesigurne uvjete u kojima posluju današnje kompanije. "Nalazimo se usred krize, a prema nekim procjenama na obzoru je još jedna velika kriza", istaknula je Larsen te dodala kako upravo takvi uvjeti poslovanja traže brzu prilagodbu te postojanje alternative kako bi se na svaki ekonomski, ekološki ili prirodni šok znalo reagirati brzo i učinkovito. Tako je i cilj ove konferencije upravo podignuti svijest domaćih i regionalnih kompanija o važnosti "supply chain managementa" (SCM), odnosno upravljanja lancem opskrbe, prije svega zbog ulaska Hrvatske u Europsku uniju. "Upravo veća efikasnost lanca opskrbe povećava konkurentnost i snižava cijenu proizvoda, što je konačan cilj svih u lancu, osobito potrošača", istaknuo je Zoran Ković, direktor logistike Kraša te član CSCA. Efikasnije upravljanje lancem opskrbe zapravo znači upravljanje kompleksnošću, suradnju svih segmenata unutar lanca, od dobavljača do korisnika, kako bi se zalihe smanjile na optimalnu razinu, a s njima i troškovi svih unutar lanca. Darko Knez, predsjednik Uprave Konzuma, kaže da nas čekaju velike promjene u organizaciji lanca opskrbe. U Hrvatskoj vlada izravna dostava, a tržište je izuzetno fragmentirano, objašnjava Knez i navodi kako Konzum dnevno posluje s više od 50 dobavljača, što povećava troškove i smanjuje efikasnost poslovanja. "Cilj nam je razviti centralnu distribuciju, odnosno da što više roba dolazi iz centralnog skladišta", istaknuo je Knez navodeći da u Velikoj Britaniji, primjerice, 95 posto robe u trgovine stiže iz središnjeg skladišta, a u Konzumu samo 60 posto. "Da bismo dostigli tu razinu, treba konsolidirati tržište maloprodaje", dodao je Knez. Konferencija je panel-raspravom pokušala nazočnima približiti složenost lanaca opskrbe i odgovoriti na pitanje upravljanja. "Sve se kompanije danas susreću s kompleksnošću. Treba raditi na upravljanju tom kopleksnošću", istaknuo je Srečko Debelak, izvršni direktor A. T. Kearneya. Kupci su sve zahtjevniji, kaže Debelak objašnjavajući da upravo logistika, kao krvotok svakog poduzeća, mora pratiti želje potrošača. Na toj osnovi treba postaviti potrebnu razinu usluga ("service level"), a tek onda planirati opskrbni lanac. Upravo je upravljanje zalihama najveći problem u regiji jer su često prevelike, što povećava troškove, zaključuje Debelak. Danijel Banek iz Atlantic grupe te Ivan Gadže iz Konzuma iznijeli su primjere svojih kompanija. Tako se Atlantic grupa mora nositi s heterogenim poslovnim modelom, a Konzum s vlastitom veličinom.

Dobra komunikacija svih u lancu kao i njihova povezanost i suradnja, planiranje, povećano korištenje električnih dokumenata između kupca i dobavljača samo su neki od načina upravljanja kompleksnošću. Suradnja u lancu opskrbe te protok informacija optimizira upravljanje u lancu opskrbe, a veliku pozornost u budućnosti treba posvetiti "demand forecastu", odnosno predviđanju potražnje, rečeno je na prvoj regionalnoj konferenciji Supply Chain Management.


Komentari članka

Vezani članci

Osim javne uprave, strance sada muči i manjak radnika

18.11.2018.

Inozemne trgovinske komore okupljaju 1300 tvrtki i traže bolje uvjete poslovanja.

Dobra je vijest da je Hrvatska skočila na listi globalne konkurentnosti. Loša da je to samo zbog promjene metodologije

17.10.2018.

Najnovije istraživanje ponovo ukazuje i potvrđuje nužnost provođenja reformi, nužno donošenje dugoročne vizije Hrvatske kao opis željenog stanja u budućnosti te jasne sektorske strategije koje omogućuju takvu viziju

Ima li kraja padu hrvatske konkurentnosti?

04.06.2018.

Novi pad za dva mjesta učvrstio je Hrvatsku na samom dnu ugledne ljestvice konkurentnosti koju objavljuje Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne. Hrvatsku su već odavno nadmašile uspješne zemlje nove Europe, a ove godine preskočila ju

Lag Sava otvorila natječaj za tip operacije 1.1.1., iznos potpore po korisniku 111.678 kuna

23.03.2018.

Cilj natječaja je razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava zbog povećanja poljoprivredne proizvodnje te podizanja njihove konkurentnosti na tržištu poljoprivrednih proizvoda i efikasnije proizvodnje

HRVATSKA 74. NA LISTI KONKURENTNOSTI, IZMEĐU ARMENIJE I ALBANIJE Posebno zabrinjava pad inovativnosti domaćeg gospodarstva

02.10.2017.

Švicarska, kao najkonkurentnija zemlja na svijetu, zadržala je vodstvo na ljestvici i ove godine, a slijede SAD i Singapur. Od zemalja s kojima se uspoređujemo, napredak u odnosu na prošlu godinu bilježe Slovenija, Slovačka, Bugarska i Mađarska

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1892 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1202 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 982 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 942 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 671 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 863 članka imaju tag ict
  13. 842 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 491 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 533 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 345 članka imaju tag poticaji
  22. 412 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 247 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 328 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija