Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Ou 2010

Bolje da poslušaju Rohatinskog

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Ana Blašković  

Bolje da poslušaju Rohatinskog

U kakofoniji savjeta i recepata kako izliječiti bolesnu ekonomiju prije nego li pacijent umre, jedan se glas posebno kristalno čuje. Bez obzira je li upozorenje suptilno ili zagrmi. S Trga burze iz HNB-a ovaj puta na šezdesetak stranica stiglo suptilno, ali vrlo ozbiljno upozorenje o financijskoj stabilnosti.

Sustav trenutno jest stabilan, ali pogoršavanje gospodarske situacije u zemlji ozbiljno prijeti bankama. Što to znači jasno je, bez stabilnih banaka nema stabilnog gospodarstva.Sve do prije nekoliko mjeseci činilo se frustriranoj javnosti i nekim politikantima (koje se, istinabog, i danas može čuti u dijelu saborskih klupa), da banke ne dira kriza. Eksplozija loših kredita i potonuli profiti ocrtavaju sasvim drugu stvarnost banaka u kojoj su ekstra zarade skup lijepih želja. No, tu nije kraj. HNB upozorava da loša situacija opasno prijeti kapitalu banaka. U dva scenarija koja je razradila, središnja banka očekuje dobru ili lošu varijantu. U dobroj varijanti nazvanoj temeljni scenarij, u kojoj BDP ove godine raste (doduše) mizernih 0,3 posto, a tečaj ostaje stabilan, kapital banaka ne bi trebao biti ugrožen. Većina banaka ostaje dobro opskrbljena kapitalom, no o dokapitalizacijama (ili drugom rješenju) bit će prisiljeni razmisliti bankari na čelu onih banaka orjentiranih primarno na posuđivanje tvrtkama jer one kapitalno padaju ispod zakonskog minimuma. U crnom scenariju, s dva posto pada BDP-a i deprecijacijom kune od 10 posto, loši krediti porasli bi gotovo 130 posto.

Tada kapital čak gotovo polovice banaka (koje upravljaju s 12 posto aktive) pada ispod 10 posto, a njih pet na manje od 4 posto! U šok-scenariju, ponajprije zbog šoka deprecijacije, kapitalna adekvatnost pada kod svih banaka - čak i univerzalnih koje su najšire diperzirale rizik. O korporativnim i personalnim da se i ne govori - njihov kapital ispuhao bi se na čak i ispod liberalne EU granice od 8 posto! Što je time guverner Željko Rohatinski želio poručiti? Iako je HNB bezbroj puta upozorio što bi slabljenje kune značilo, na Trgu burze očito smatraju da je ponavljanje majka učenja. Jednako značajno jest i upozorenje vlasnicima malih banaka da se konačno "zbroje" jer se crni scenarij odnosi upravo na njih. I u danima "meda i mlijeka" malima je bilo teže, a danas im je orijentiranost na, primjerice, isključivo tvrtke ili gotovinske kredite uteg oko vrata. Njihov spas mogle bi biti milijunske dokapitalizacije za koje je upitno imaju li vlasnici financijske snage. Druga opcija jest da se konačno pokrenu međusobna spajanja. Sigurno je tek da im vrijeme istječe.


Komentari članka

Vezani članci

Paušalac ili d.o.o.: što se više isplati nakon reforme

07.06.2026.

Računica pokazuje da kod prihoda od 60 tisuća eura d.o.o. postaje povoljniji tek ako stvarni godišnji troškovi prijeđu oko 36.600 eura

Kako tvrtke preko Revoluta mogu izbjeći blokade, ovrhe i stečaj u Hrvatskoj

28.05.2026.

Zakonski nije regulirano da pravna osoba mora imati aktivan račun u RH, pa se postavlja pitanje kako prisilno naplatiti od nje potraživanje

Tvrtkama napokon lakši pristup financiranju: Stižu izmjene važnog zakona

08.05.2026.

Očekuje se da će provedba zakona smanjiti administrativno i financijsko opterećenje izdavatelja, ubrzati javne ponude i uvrštenja, povećati transparentnost i zaštitu ulagatelja te ojačati pravnu sigurnost i usklađenost s pravnom stečevinom EU-a, uz jačanj

Kako je Hrvatska izgubila razvojnu utrku započetu prije 22 godine

04.05.2026.

Nakon 1. svibnja 2004. i najvećeg proširenja EU većina država tranzicijske Europe ubrzano je rasla. Hrvatska to do danas nije nadoknadila Subota, 1. svibnja 2004. bio je prijelomni dan za Europu. Ulaskom deset država u Europsku uniju stvorena je nova kon

Prosječna plaća s dodacima u prvom kvartalu 2026. premašila je 1.600 eura

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

Tag cloud

  1. 2867 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2715 članka imaju tag hrvatska
  4. 1814 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 1577 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2006 članka imaju tag financije
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1347 članka imaju tag industrija
  12. 1254 članka imaju tag investicije
  13. 1082 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1084 članka imaju tag menadžment
  15. 697 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 872 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 692 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 363 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 521 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 454 članka imaju tag start up
  28. 539 članka imaju tag porezi
  29. 516 članka imaju tag eu fondovi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 366 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 531 članka imaju tag obrazovanje
  34. 437 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 418 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 346 članka imaju tag hgk