Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Pro 2020

Blagdanska potražnja podigla cijene prasetine na realnu razinu?

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Renata Prusina  

Blagdanska potražnja podigla cijene prasetine na realnu razinu?

Prije mjesec dana cijena se kretala oko 13-14, a sad su nam nudili i 18 kuna za prasce, no nisu ih došli preuzeti. Na koncu smo prodali drugome kupcu za 16 kuna po kilogramu, kaže jedan svinjogojac.

Dok smo prošlog mjeseca prenosili TISUP-ove izvještaje o niskim cijenama svinjskog mesa uslijed poremećaja na njemačkom tržištu čiji se viškovi, koji zbog afričke svinjske kuge nisu mogli biti plasirani u istočnoj Aziji, prelijevaju na nezaštićena tržišta kao što je naše, čini se da je ipak predblagdanska potražnja i naše tradicionalne navade - pečenke na mnogim trpezama, podigla cijenu pa su neki proizvođači uspjeli bolje prodati svoje proizvode.

"Svake godine ista priča. Ujesen su cijene takve da ti je šteta prasce uopće i prodati“, komentirao nam je svinjogojac iz Osječko-baranjske županije koji na tržište plasira prasce do 25 kg, a bravce tovi za vlastite potrebe, odnosno što unaprijed dogovori za rodbinu.

Nerealne cijene
"Ovaj se tjedan, istina, pred Božić cijena malo podigla na neku realniju razinu. Ovo do sada je bilo smiješno“, kaže ovaj proizvođač koji je do sada imao sigurnog kupca, no sa zadnjom je isporukom iamo problem. Naime, zbog niske cijene u studenome morali su produžili tov, no, kaže, sada je sve riješeno jer su zadnje dvije-tri ture otišle za Dalmaciju.

"Prije mjesec dana cijena se kretala oko 13-14, a sad su nam nudili i 18 kuna, no nisu ih došli preuzeti. Na koncu smo prodali drugome kupcu za 16 kuna po kilogramu. Da nam netko potpiše da ćemo cijele godine imati otkupnu cijenu od 16 kuna, drage volje bi pristali“, kaže ovaj svinjogojac koji godišnje proizvede oko 700-tinjak prasadi. Dodaje kako nisu dobre oscilacije, s jedne strane od značajnog rušenja cijene, ali s druge strane i 22 kune po kilogramu, koje po njemu nije realno.

I dalje nepoštena praksa
I na ovom se primjeru pokazuje da je najveći problem cijene ne samo prasetine ili svinjetine, nego, reći će bolje upućeni, i ostalih poljoprivrednih proizvoda, neuređeno tržište. Tog je mišljenja i Krešimir Kuterovac, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja koji opetovano ističe kako smo ulaskom u Europsku uniju prihvatili Zajedničku poljoprivrednu politiku i Uredbu o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda, ali ne primjenjujemo sve odrednice.

"Hrvatska je provela samo dio, a najveći dio Uredbe koja naravno nije obvezatna da se primijeni, ali koja doista uređuje tržište, kod nas nikad nije primijenjena“, upozorava dodajući kako je sadašnja cijena svinjetine tome dokaz.

I Hrvatska gospodarska komora je ne tako davno, izvještavali smo, pozvala svoje članove da "zbog bezobzirnog ponašanja trgovačkih lanaca prate i javljaju koji lanci na svoje police stavljaju i koje točno robe iz uvoza po nižoj cijeni nego što je realno da se ona proizvodi, robu koja je lošije kvalitete od domaćih proizvoda i koja se uvozi po sumnjivim cijenama".

Iz HPK su tada najavili kako će od nadležnih institucija zahtijevati da se u Zakon o nepoštenim trgovačkim praksama unese odredba da se ne dozvoljava prodaja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda koji dolaze iz robnih zaliha drugih zemalja, s istekom roka uporabe, sumnjive kvalitete, te upitne zdravstvene ispravnosti, dok domaći proizvođači imaju ogromna problem zaliha, niskih otkupnih cijena i plasmana svojih proizvodnji“.

Ili je škart ili je damping
"Volio bih da mi netko može objasniti po kojim to tržišnim ili bilo kojim principima netko može dovesti svinjetinu iz Njemačke, u kojoj je sada po burzovnoj cijeni svinjska topla polovica za 1,2 eura po kilogramu, u Hrvatsku s 1200 kilometara transporta i hrvatskim PDV-om većim nego u to zemlji, i staviti ju u prodaju po 2 eura za kg. A u istom tom trgovačkom lancu u Njemačkoj ili Danskoj ona košta 4 eura, na sniženju od 40 posto! Kako je to moguće?“ pita Kuterovac i dvoji kupuju li trgovački lanci u Hrvatskoj 'škart' robu pa ju tako mogu prodavati po dva eura, ili rade 'damping' i tako uništavaju domaće proizvođače.

To, naglašava, država mora sankcionirati. Mora tržište dovesti u red. "Nemojte nas, molim vas, spašavati otvaranjem trgovina, nego nas spasite kroz uređeno tržište. Da imamo jednake uvjete kao što ima proizvođač ili prehrambena industrija u Njemačkoj, kad već imamo iste zakone. Ništa drugo mi od države ne tražimo“, kaže ističući kako su hrvatski proizvođači sposobni nositi se s bilo kakvom konkurencijom, ali pod istim uvjetima.

"Tko je tu lud?"
Kad u ovakvim tržišnim 'igrama' hrvatski proizvođač ponudi svoju svinjetinu trgovačkom lancu, dobije odgovor da nema problema za otkup, ali po cijeni od 2 eura. No, naša je proizvodnja dostatna tek za 50 posto domaćih potreba za svinjetinom, i umjesto da je u Hrvatskoj iz tih razloga cijena svinjetine veća nego u Njemačkoj, koja proizvodi 150 % potreba tamošnjeg tržišta, našim se proizvođačima nudi duplo niža cijenu od njemačke.

"Tko je tu lud? Tko to može platit' i tko to može proizvest? I onda nam kažu niste konkurentni! Pa što njemački poljoprivrednik ne proizvede po 2 eura u trgovačkom lancu svinjetine?“ pita Kuterovac i upozorava da to nije mala razlika u cijeni, već "100 posto razlike“.

"Nemojte nas ubijati s tim cijenama koje nemaju veze s tržištem. Ili ste stavili u trgovine smeće ili nas ubijete s dampingom. I jedno i drugo je nedopušteno! To trgovački lanci jedino u Hrvatskoj mogu raditi. Još takvim marketingom privlače kupce, a to što usput 'pogine' neki naš proizvođač, kog' to briga“, ogorčeno kaže zaključujući kako naši proizvođači nemaju problem s prodajom, nego imaju problem s cijenom. Na pitanje kolika bi po njemu realna cijena u našim uvjetima proizvodnje bila, odgovara kako to proizvođačima čak i nije bitno.

"Nemojte nam tako pomagati"
Hrvatski proizvođač gleda koju cijenu njemački dobije za svoju svinju prosječne kvalitete, a ona je danas 7,5 kuna.

"I sad dovezite iz Njemačke u Hrvatsku, to vam je 8 kn. Znači, bez obzira na našu kalkulaciju proizvodnje, realna tržišna cijena u našoj zemlji, koja nema svinjetine, danas bi bila 8 kn. A mi, da nam pomognu, imamo ponude od naše mesne industrije za otkup viškova po 6,2 kn/kg. Nemojte nam tako pomagat', radije ću nekome pokloniti“, kaže Kuterovac i upozorava na uvoz svinjetine iz Njemačke, koja ima suvišak na tržištu i prodaje našoj mesnoj industriji svoju robu u bescjenje, po 50-60 eurocenti, sa sobom nosi rizik od zaraze jer tamo, poznato je, imaju problema sa zarazom od svinjske kuge.

Domaći proizvođači, upozorava ne mogu proizvesti po 6,20 kn. Ni Nijemac ne može. Ili država mora stati iza toga, ili netko mora razliku tih novaca dati našem proizvođaču da ostane u toj proizvodnji. "Ako ne želimo da on ostane u proizvodnji, onda imamo ovo što imamo, pa će ove godine odustati 20 posto proizvođača svinja“, zaključuje na kraju podcrtavajući kako je nužno uređenje tržišta i prisiljavanje trgovačkih lanaca na poštivanje 'pravila igre', jer evidentno je, Hrvatska je jedina zemlja u EU u kojoj oni to ne poštuju.


Komentari članka

Vezani članci

Blago pojeftinila samo svinjetina

08.01.2021.

Cijene hrane porasle su u prosincu sedmi mjesec zaredom, predvođene poskupljenjem mlijeka i mliječnih proizvoda i biljnih ulja, zaključivši 2020. na najvišoj razini u tri godine, izvijestila je agencija Ujedinjenih naroda FAO

Svinjokolja 20 % manje nego lani

25.12.2020.

- Turnus stavljanja svinja u tov krenuo je prije nego što je korona u Hrvatskoj uzela maha. Stoga uzrok konstantnom smanjenju svinjokolja treba tražiti negdje drugdje - ističe, nastavljajući kako su dva-tri osnovna razloga zbog čega je tome tako. Jedan od

Poljski poljoprivrednici stali na granicu i brojali kamione sa svinjama iz Njemačke

10.12.2020.

Danju uopće ne možete vidjeti kamione sa stokom, ali sve počinje nakon 18 sati i traje do 3 ujutro. Svake je noći ulazilo prosječno 14 kamiona sa svinjama, a ovo je samo jedan granični prijelaz na zapadu, napominje Janusz Terka.

Ove zime nema velikih, tradicionalnih svinjokolja

09.12.2020.

Svinjokolje su tradicija slavonskih dvorišta, prosinačke temperature idealne, stupanj, dva ispod nule. Za obradu mesa kaže struka, baš je to ključno. Zbog strogih epidemioloških mjera - umjesto velike svinjokolje kakve su tradicija u obitelji - ove zime i

Padaju cijene svinjetine diljem EU: U Belgiji kilogram samo 1 euro?

30.11.2020.

U Njemačkoj su cijene otkupa svinjskog mesa sve niže, a životinja je na farmama sve više. Ministrica je pozvala klaoničare i mesare da rade vikendom i praznicima.

Tag cloud

  1. 2082 članka imaju tag hrvatska
  2. 2156 članka imaju tag turizam
  3. 1352 članka imaju tag izvoz
  4. 1607 članka imaju tag financije
  5. 1143 članka imaju tag svijet
  6. 835 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1051 članka imaju tag trgovina
  8. 1086 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 887 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 995 članka imaju tag ict
  11. 885 članka imaju tag investicije
  12. 720 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1023 članka imaju tag EU
  14. 923 članka imaju tag industrija
  15. 801 članka imaju tag menadžment
  16. 943 članka imaju tag kriza
  17. 631 članka imaju tag maloprodaja
  18. 374 članka imaju tag koronavirus
  19. 413 članka imaju tag poticaji
  20. 580 članka imaju tag marketing
  21. 511 članka imaju tag krediti
  22. 529 članka imaju tag tehnologija
  23. 364 članka imaju tag opg
  24. 382 članka imaju tag eu fondovi
  25. 450 članka imaju tag obrazovanje
  26. 378 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 298 članka imaju tag potpore
  28. 419 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 398 članka imaju tag porezi
  30. 379 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 329 članka imaju tag osijek
  32. 436 članka imaju tag dzs
  33. 390 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 393 članka imaju tag vlada
  37. 310 članka imaju tag hgk
  38. 355 članka imaju tag energetika
  39. 403 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici