Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Sij 2011

Beskamatni krediti za ekološku proizvodnju

Izvor: www.poduzetnistvo.org · Autor: Nives Posavac  

Beskamatni krediti za ekološku proizvodnju

Kreditna unija NOA beskamatnim kreditima do iznosa od 20 tisuća Eura koji se otplaćuju unutar pet godina s troškom obrade od 4% potiče zapošljavanje osoba s posebnim potrebama. Kredit je namijenjen i hrvatskim braniteljima te civilnim osobama oboljelim od PTSP-a kao i poduzetnicima, udrugama i zadrugama koje rade s invalidima. Inicijativa je to kojom se financijskim sredstvima omogućava zapošljavanje i ohrabruju osobe s posebnim potrebama na poduzetničku aktivnost. Za zapošljavanje jedne osobe s invaliditetom odobravamo kredit od 10 tisuća Eura, jedini naš uvjet i pravo je da kontroliramo je li ta osoba kontinuirano zaposlena i da li se toj osobi isplaćuje redovito plaća, navodi Tomislav Flegar, član uprave Kreditne unije NOA.

Namjena kredita usmjerena je kupovini strojeva, opreme i pomagala, nabavci stoke i peradi za obiteljske farme, podizanju nasada voćnjaka i vinograda, a nude se i kratkoročne pozajmice za nabavku sirovina i repromaterijala. Sredstva za kreditiranje osigurana su putem organizacije American Jewish Joint Distribution Commitee pod nazivom J Fond, odnosno beskamatnog revolving fonda za kredite. Osnivač fonda, Alfred Bader, i sam osoba s posebnim potrebama, imao je izuzetno uspješnu radnu karijeru kroz koju je ostvario veliko bogatstvo proizvodeći kozmetičke preparate za higijenu žena, a novac je usmjerio kao pomoć osobama s posebnim potrebama u kreiranju njihovih poslovnih poduhvata ili zapošljavanju. Najveći interes za sredstva pokazuju mlađe osobe s određenim hendikepom koje su bukvalno diskriminirane za zapošljavanje od strane službene vlasti, navodi Flegar. U suradnji sa Zavodom za zapošljavanje takvim je osobama ponuđena prekvalifikacija u konkurentnija zanimanja na tržištu rada. Primjerice edukacija za masere otvara mogućnost osnivanja organizacije za masažu, registracije obrta, a samim tim jamči otvaranje novih radnih mjesta.

OD IDEJE DO REALIZACIJE
Ideje poduzetnika početnika često puta mogu biti neostvarive iz različitih razloga, ali postojanje ideje u svakom slučaju motivirajuće je za prve poduzetničke korake. Ideja mora biti isplativa, samoodrživa na tržištu, a kroz protok novca koji se radi za period otplate kredita prihodi i rashodi moraju omogućavati redovito servisiranje kredita kao i njegov povrat, navodi Tomislav Flegar. Realizacija poslovnih planova ostvariva je kroz suradnju s Centrom za poduzetništvo. Postupak realizacije kredita podrazumijeva i provjeru točnosti navoda iz poslovnog plana koju obavljaju referenti NOA-e, odobravanje zahtjeva na lokalnom Kreditnom odboru i verifikaciju koju provodi JDC. Vrijeme potrebno za realizaciju kredita od podnošenja zahtjeva kraće je od mjesec dana. Kroz tri godine aktivnosti s J-fondom realizirali smo pet do šest projekata za osobe s invaliditetom koji se konkretno otplaćuju i omogućuju nove kredite. Nismo ograničeni sa sredstvima, a godišnje smo spremni odobriti do sto tisuća Eura kredita, ističe Flegar.

POTICANJE EKOLOŠKE PROIZVODNJE
Kako se zaklada razvija, ove je jeseni predstavljana nova kreditna linija za poticanje ekoloških projekata. Nova je kreditna linija namijenjena poticanju ekoloških projekata poglavito proizvodnji zdrave hrane, prikupljanju i preradi sekundarnih sirovina, zdravstvenim uslugama - radi poboljšanja zdravlja i uvjeta života te otklanjanju onečišćivača okoline odnosno proizvodnji i distribuciji eko zaštitnih sredstava i proizvodnji, ugradnji i servisiranju alternativnih proizvođača energije. U odnosu na globalnu krizu koja vlada u Hrvatskoj vezano uz malo poduzetništvo, mikrokreditiranje, obrtništvo i OPG-ove nemamo zainteresiranih za te kredite, navodi Tomislav Flegar. Ljudi se boje pokrenuti posao jer većina obrtnika zbog neisplativosti odjavljuju obrte, Obiteljska poljoprivredna gospodarstva ne dobivaju subvencije od države i ugovorene povrate kapitalnih ulaganja i svih sredstava na koje su oni računali kad su se zaduživali. Globalna se kriza strahovito reflektira na tu nišu naših korisnika koji su po tom kodu najsiromašniji i s najmanjim garancijskim kapacitetom. Dovode se u pitanje sve nekretnine, pokretnine i sve založeno za pokretanje posla, ističe Flegar.

REALIZIRANO PREKO 3500 KREDITA
Kreditna unija NOA od svog osnutka 1996. godine realizirala je preko 3500 kredita. Podsjetimo, NOA je nastala kao zajednički projekt skupine građana Osijeka i američke vladine agencije za međunarodni razvoj USAID-a čiji je osnivački kapital bio tri milijuna dolara. Tim sredstvima u Osijeku i okolici plasirani su krediti zahvaljujući kojima su sačuvana postojeća radna mjesta i otvorena nova te pokrenuti novi poslovi. Unatrag dvije godine nastupila je kriza zbog novog Zakona o kreditnim unijama koji je ograničio aktivnosti Noe samo na jednu županiju. NOA rješenje svojih problema vidi u Zakonu o mikrokreditiranju. Važno je spomenuti kako od nekadašnjeg državnog broja od 120 kreditnih zadruga, danas posluje samo jedna štedna banka i tek 20 unija, a ključni igrači na tržištu mikrokredita trebale bi biti kreditne unije, kao sljedbenici ukinutih štedno-kreditnih zadruga. U tome ih, međutim, sprječava Zakon o kreditnim unijama, donesen krajem 2006. godine.

Primjer Kreditne unije NOA pokazuje kako ih je Zakon o kreditnim unijama posve unazadio. NOA se pokušala preregistrirati u štednu banku, no u tome nisu uspjeli zbog premalog portfelja i previsokih troškova poslovanja u novom obliku. Silom prilika registrirali su se kao kreditna unija, što je znatno umanjilo njihovu djelatnost. Kao kreditna unija mogu poslovati samo u domaćoj valuti pa su izgubili strane partnere, morali im vratiti milijun dolara i smanjiti temeljni kapital. Uz to, kako štednja u kreditnim unijama nije osigurana kao u bankama, štediše ih izbjegavaju, pa mogu samo vrtjeti temeljni kapital, zbog čega im je kreditni potencijal smanjen za 25 posto, zaključuje Flegar.


Komentari članka

Vezani članci

Kraj lova u mutnom? Zašto nestaju agencije za uvoz radnika

02.06.2026.

Novo zapošljavanje stranaca palo za 39 posto, dok broj sezonaca i produljenja dozvola raste uz strožu kontrolu tržišta i agencija

Hrvatska 2035.: IT će eksplodirati, u industriji kritičan nedostatak ljudi

07.05.2026.

Dokument Europskog centra za razvoj strukovnog obrazovanja predviđa da će za 10 godina najveći izazov biti zapošljavanje u industriji

"Državni 'fast-track' za Končar i Siemens: Širenje proizvodnje je prioritet

01.04.2026.

Investicija od 260 milijuna eura postala je strateški investicijski projekte RH zbog globalne potražnje i 350 novih radnih mjesta

Hrvatskoj nedostaje nekoliko desetaka tisuća građevinskih radnika, potražnja za majstorima i dalje premašuje ponudu

30.03.2026.

Energetska obnova zgrada i zaštita na radu središnje su teme 5. Susreta graditelja Hrvatske obrtničke komore, koji se u subotu održava u Bjelovaru uz sudjelovanje više od 200 sudionika, a gorući problem sektora i dalje je kroničan nedostatak radne snage.

Dok drugi prodaju zrno, on ga melje u svom mlinu: Slavonac od rijetkih kultura stvorio tražena brašna

17.03.2026.

Mirko Miladinović iz Koritne kod Đakova preradom sjemena u brašno bavi se od 2020. godine. Danas obrađuje oko 56 hektara zemlje, uzgajajući sjemenske kulture i specijalna brašna pod brendom Ceres

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk