Belje već 325 godina razvija domaću poljoprivredu i proizvodnju hrane

Negativni trendovi u sektoru stočarstva postaju zabrinjavajući, posebno je teško stanje u proizvodnji mlijeka. Iz godine u godinu kontinuirano pada broj mliječnih krava, broj farmi, broj kooperanata, količine proizvedenog mlijeka i količine mlijeka koje se isporučuju mljekarskoj industriji.

Belje, jedina velika mljekara u Hrvatskoj koja ima vlastite mliječne farme i proizvodnju mlijeka, svijetli je primjer. Povećavaju broj krava, a uz muzne farme imaju i farmu za uzgoj teladi te farmu za uzgoj junica, s kojih osiguravaju životinje za obnovu stada na muznim farmama. Zahvaljujući tim farmama, iz vlastitih izvora osiguravaju 77 posto potreba proizvodnje sirovog mlijeka koje prerađuju u svojim mjekarama.

O negativnim statistikama u stočarstvu i izazovima u poslovanju, prouzročenim pandemijom koronavirusa i ratom u Ukrajini, razgovarali smo s Tihomirom Adamom, predsjednikom Uprave Belja plus.

Kako su se potresi na globalnim tržištima hrane i sirovina, kao posljedica posljednjih kriza koje su se zaredale u samo nekoliko godina, odrazili na poslovanje Belja plus?

Oba ova nemila događaja iznenadila su i svjetsko i domaće gospodarstvo. Bez obzira na to što imamo vrhunske stručnjake i mnogo iskustva u proizvodnjama kojima se bavimo, stalno se prilagođavamo novim uvjetima jer povećanja cijena plina, goriva i ostalih sirovina značajno utječu na sve naše proizvodnje. Mogu reći da su pandemija i rat u Ukrajini u kratkom vremenu donijeli mnogo promjena i neizvjesnosti. Što se tiče Belja, fokusirani smo na operativno poslovanje, kontinuirano pratimo sve događaje i prilagođavamo se svim novonastalim situacijama. Mi smo kompanija s 325 godina tradicije proizvodnje, prošli smo brojna burna razdoblja u svojoj prošlosti, ali smo ostali dosljedni domaćoj proizvodnji i sve te godine opstali.

S obzirom na to da posljednjih godina u Hrvatskoj opada proizvodnja mlijeka, a najnovije statistike potvrđuju da se smanjuje količina prikupljenog mlijeka, imate li problema s osiguravanjem dovoljnih količina sirovog mlijeka?

Belje je jedina velika mljekara u Hrvatskoj koja ima vlastite mliječne farme i proizvodnju mlijeka. To je važan element našega poslovnog usmjerenja jer smatramo da vlastitim sirovinama dugoročno osiguravamo svoju proizvodnju i smanjujemo utjecaje tržišnih promjena. Činjenica je da je određeni broj proizvođača mlijeka odlučio izaći iz te proizvodnje i zbog toga se smanjuje količina prikupljenog mlijeka. Mi razvijamo proizvodnju, povećavamo broj krava i zajedno sa svojim trenutnim kooperantima osiguravamo dostatne količine mlijeka za potrebe proizvodnje u svojim dvjema mljekarama, u Osijeku i Belom Manastiru.

Od proizvodnje mlijeka odustaju manji proizvođači
Kao i drugi prerađivači mlijeka, nedavno ste podigli otkupne cijene mlijeka. S obzirom na rast troškova proizvodnje, proizvođači mlijeka upozoravaju na to da su otkupne cijene još uvijek neodržive i da će utjecati na daljnji pad proizvodnje mlijeka. Što se može učiniti da se zaustavi taj negativan trend?

Pratimo situaciju na tržištu i potrebe svojih kooperanata, pa smo u proljeće digli otkupne cijene mlijeka za 20 posto, a dodatno povećanje imali smo i u lipnju. Prema informacijama koje imamo s terena, proizvođače najviše opterećuju ulazne cijene sirovina, pa oni koji nemaju dovoljne količine obradivih površina za osiguravanje sirovina iz vlastitih resursa i nemaju diverzificiranu proizvodnju, ne vide budućnost u mliječnom govedarstvu. Imamo dobre primjere iz europskih država u kojima je proizvodnja mlijeka pozicionirana kao strateška proizvodna grana te nam njihova praksa može pomoći da unaprijedimo domaću proizvodnju mlijeka i osiguramo opstanak farmera.

Koliko trenutno imate kooperanata?

Mnogo je točnije govoriti o trenutnoj količini otkupljenog mlijeka nego o broju kooperanata. U posljednjih godinu dana od proizvodnje najčešće su odustajali manji proizvođači s jednom do pet krava, čije količine nisu značajno utjecale na proizvodnju. Konkretno u lipnju imamo smanjenje proizvodnje mlijeka kod kooperanata za 15 posto, s time da nije samo riječ o manjem broju krava već i o iznimno visokim temperaturama u lipnju koje su utjecale na smanjenu proizvodnju mlijeka općenito.

Krave koje muzu roboti hrane se "kompjuterski"
Koliko mlijeka osiguravate iz vlastitih izvora? Koliko muznih krava imate na svojoj farmi Topolik nadomak Darde?

U sastavu Belja imamo pet, a u Vupiku tri farme muznih krava iz kojih mlijeko dolazi u naše mljekare. Zahvaljujući tim farmama, iz vlastitih izvora osiguravamo 77 posto potreba proizvodnje sirovog mlijeka koje se prerađuje u našim mljekarama, a ostalo mlijeko otkupljujemo od kooperanata. Mi prerađujemo samo hrvatsko mlijeko s domaćih farmi zbog čega naši proizvodi pod brendom Kravica Kraljica nose oznaku '100 posto domaće mlijeko'. Farma Topolik jedna je od najvećih robotiziranih farmi u ovom dijelu Europe ukupnoga kapaciteta 500 grla. Na farmi je instalirano šest robota kojima se mužnja obavlja tri puta dnevno, a cijela je farma opremljena brojnim suvremenim tehnološkim rješenjima (kretanje krava regulirano je sustavom 'pametnih vrata', hranidba se obavlja kompjuterski, a staja je opremljena automatskom kontrolom mikroklimatskih uvjeta). Važno je istaknuti da, uz muzne farme, imamo i farmu za uzgoj teladi te farmu za uzgoj junica s kojih osiguravamo životinje za obnovu stada na muznim farmama.

Kravica Kraljica osvojila kupce
Preuzimanjem tvornice mlijeka od tvrtke Meggle Hrvatska očuvali ste proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda u Osijeku. Od toga je prošlo više od godinu dana, je li potpuno završen proces integracije?

Tvornica mliječnih proizvoda u Osijeku integrirana je u sustav Belja u vrlo kratkom razdoblju od nekoliko mjeseci. Rekao bih da je taj proces završen lansiranjem brenda Kravica Kraljica u travnju prošle godine.

Jeste li zadovoljni reakcijom tržišta na novi brend? Koliko se u osječkoj mljekari proizvede mlijeka i mliječnih proizvoda, koliki su proizvodni kapaciteti i koliko ima prostora za rast?

O uspjehu brenda Kravica Kraljica najbolje govori podatak da je riječ o najbrže rastućem brendu u Hrvatskoj u prošloj godini. Prema istraživanju Gfk Hrvatska, samo šest mjeseci nakon lansiranja, Kravica Kraljica bila je prisutna u svakom petom hrvatskom kućanstvu. Uz to, Kravica Kraljica osvojila je nagradu Effie za izvanredno tržišno komuniciranje u segmentima kreativnosti i strategije, a mlijeko Kravica Kraljica dobilo je i nagradu Odabrale mame. Još jednom bih istaknuo da je riječ o visokokvalitetnim proizvodima koji nastaju samo od domaćeg mlijeka, a uz to vode i brigu o okolišu svojim ekološkim pakiranjem, s čime su posebno zadovoljni mlađi potrošači. Proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda prilagođavamo zahtjevima tržišta, a tek krajem ove godine imat ćemo cjelogodišnju realizaciju i pravu sliku o opcijama rasta pojedinih segmenata proizvodnje te potpuni uvid u sezonalnost proizvodnje i prodaje. Trenutna proizvodnja i prodaja na razini su naših planova i time smo jako zadovoljni.

Vaš ABC sir, koji izvozite u zemlje regije i na više europskih tržišta, odnedavno je prisutan i na Bliskom istoku. Koliko je taj iskorak zahtjevan s obzirom na specifičnost tog tržišta?

ABC sir jedan je od rijetkih domaćih brendova koji se proizvodi više od 40 godina, i to po istoj recepturi. Sastoji se samo od mlijeka, vrhnja i malo morske soli, idealne je konzistencije i mazivosti, a proces proizvodnje čuva njegov mliječni okus i svježinu. Upravo se zbog svoje jednostavnosti pokazao kao izvrstan internacionalni proizvod za različite generacije potrošača na različitim tržištima, pa tako i na Bliskom istoku.

Kakvi su planovi Belja plus kad je riječ o širenju na nova tržišta? Gdje vidite najviše prilika za daljnje širenje?

ABC sir, Baranjski kulen, suhomesnati proizvodi Crna slavonska i Vina Belje prisutni su na tržištima regije i u zapadnoj Europi. Zbog pandemije koronavirusa te poremećaja u distribuciji i transportu imali smo zastoje u izvozu na prekooceanska tržišta na koja smo se vratili krajem prošle godine. U našim izvoznim planovima za ovu godinu jesu daljnja širenja, i to ponajprije na azijska tržišta.