Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Lip 2012

Analitičari nesuglasni oko mogućeg hrvatskog aranžmana s MMF-om

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: SEEbiz / Deutsche Welle  

Analitičari nesuglasni oko mogućeg hrvatskog aranžmana s MMF-om

Hrvatskoj u ovoj godini dolazi na naplatu 13 milijardi eura vanjskog duga, makar gospodarski pokazatelji kazuju kako je državna blagajna sve praznija. Tako je u prvom ovogodišnjem kvartalu bruto domaći proizvod (BDP) pao za 1,3 posto, izvoz se smanjio za 21 posto, potrošnja je pala za 7,8 posto... Pada sve što ne treba padati, kako je već primijetila ekonomska struka.

Vlada premijera Zorana Milanovića u prvih šest mjeseci mandata nije bila dovoljno odlučna u provedbi reformi, opće je stajalište poduzetnika i ekonomskih analitičara. No u hrvatskoj vladi se jedino ministar financija Slavko Linić još u predizbornoj kampanji usudio spomenuti mogući dogovor s MMF-om. No Vlada odbija takvu mogućnost jer tvrdi kako Hrvatska "ima i znanja i sposobnosti i odlučnosti sama provesti ono što bi od nje tražili ti 'financijski policajci'". Ante Babić spada među one hrvatske ekonomske analitičare koji tvrdi kako je Hrvatska još 2009. godine, kada je gospodarstvo potonulo šest posto, trebala sklopiti aranžman s MMF-om. Usporedbe radi, to tada nije učinila Hrvatska, ali jest Srbija koja od 2010. ima kontinuirani gospodarski rast.

Tako ova susjedna zemlja i ovu godinu bi trebali zaključiti s BDP-om većim za oko dva posto, dok će se u Hrvatskoj otvarati šampanjci ako BDP bude barem mrvicu veći od nulte stope. Babić smatra da bi MMF s tri milijarde eura Hrvatsku vratio na razinu 2007. godine kada je zabilježeno najviše stranih investicija. Profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ljubo Jurčić nije pretjerano oduševljen sklapanjem "stand by" aranžmana s MMF-om. Ne na kraju i zbog oštrih kritika međunarodnih financijskih stručnjaka kako u hrvatskim javnim poduzećima te državnoj i lokalnoj upravi postoji višak od 50 do 60 tisuća zaposlenih. Ali su tu i tehnicistička rješenja što ih MMF nudi, kako bi bila sigurna da će Hrvatska uredno vraćati ili barem reprogramirati svoje kredite. Što se tiče pokretanja srbijanskog gospodarstva, Jurčić navodi kako to nema izravne veze s MMF-om, osim što je MMF svojom prisutnošću dao pozitivni signal investitorima.

„Srbija je najmanje zadužena država u Europi. Njihov je uspjeh rezultat orijentacije ekonomske politike što se temelji na velikim subvencijama za zapošljavanje, jeftinijim komunalijama i radnoj snazi nego u Hrvatskoj. Tu su i ogromna sufinanciranja kapitalnih ulaganja, pa su tako na primjer Fiatu dali svu infrastrukturu i 10 tisuća eura po zaposlenom radniku." Jurčić je utoliko uvjeren kako srbijanski model nije primjenjiv u Hrvatskoj, kao što kineski nije adekvatan za Srbiju. Svaka država treba naći najbolje rješenje za sebe, smatra Jurčić i naglašava kako, na žalost, hrvatska „Vlada nema nikakva rješenja kako iskoristi postojeće resurse, nema dugoročnu ekonomsku politiku, pa svakodnevno gledamo improvizacije i pokušaje spašavanja od danas do sutra." Konzultant Damir Novotny misli da MMF u nekim segmentima može pomoći, ali drži kako bi se prvo trebalo obratiti Europskoj komisiji za pomoć u konsolidaciji javnih financija. Konačno, hrvatski deficit je šest, umjesto propisanih tri posto. MMF je, podsjetimo, Hrvatskoj dao jasne preporuke – smanjivanje plaća, promjena Zakona o radu kako bi se fleksibiliziralo otpuštanje i zapošljavanje, rezanje javne potrošnje, kontrola javnog duga, ubrzanje privatizacije te provođenje reformi što se odnose na rashode za mirovinu, zdravstvo i socijalnu skrb.

Profesor Jurčić ističe kako Vlada već čini ili najavljuje kako će poduzimati takve mjere, pa u tom smislu dolazak MMF-a nije potreban. „Vlada bi se trebala pozabaviti time kako sačuvati postojeća i otvarati nova radna mjesta, kako sačuvati preostali i potaknuti realni sektor, a ne se hvaliti što je prikupila novac za npr. otpremnine radnicima brodogradilišta Kraljevica, umjesto da plati konzultante i stručnjake koji bi našli posao za to brodogradilište i ine tvrtke", smatra Jurčić. MMF i Svjetska banka ima već stari i dobro poznati popis zahtjeva. Zamjerke koje se čuju nakon Grčke, kako to nipošto ne jamči gospodarski oporavak - Hrvatskoj ništa neće pomoći. Za glavnog analitičara Privredne banke Zagreb i bivšeg guvernera Marka Škreba paradoksalno je - ali i dobro što više nema mjesta za odgađanje reformi. Jer on smatra kako ne postoje prekonoćne mjere koje Hrvatskoj mogu pomoći. Škreb kao pozitivne korake Vlade vidi konsolidaciju državne kase, poskupljenje struje i plina te najavljenu privatizaciju Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja.

On dodaje i kako statistički pokazatelji o hrvatskoj ekonomiji ne mogu biti glavni oslonac za procjene jer se ona „može usporediti s misterijem bumbarova leta koji po zakonima fizike ne bi smio letjeti." To je, valjda, njegov odgovor na ranije stajalište prof. dr. Slavka Kulića kako „nema smisla poticati hrvatsko gospodarstvo jer se mrtav konj pokrenuti ne može".


Komentari članka

Vezani članci

Vlada se kocka: Hrvatskoj »visi« 6,88 milijardi eura iz EU fondova

16.02.2017.

Vlada se kocka novcem koji bi Hrvatska mogla povući iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. Europske unije u sklopu kojega je na raspolaganju ukupno 6,881 milijardi eura.

Sve što morate znati o godišnjoj poreznoj prijavi

14.02.2017.

Već drugu godinu zaredom na snazi je posebni postupak utvrđivanja godišnjeg poreza čijom je primjenom većina građana oslobođena samostalnog podnošenja porezne prijave.

Trumpova najava smanjenja poreza potaknula svjetske burze

13.02.2017.

Posljednjih tjedana tržište je izgubilo na zamahu jer Trump nije puno govorio o ekonomskim politikama koje kani voditi, no njegova najava smanjenja poreza ponovno je oživjela tržište

Od 1. rujna poreznici će vidjeti vaše račune u 87 zemalja

09.02.2017.

Od 1. rujna Hrvatska će osjetljive financijske podatke o stanju i prometima na svim računima građana dijeliti sa 87 zemalja OECD-a. Na taj način hrvatski poreznici dobit će na uvid podatke o financijskim transakcijama i štednji u inozemstvu hrvatskih građ

Rezultati bolji od očekivanja: Javni dug u listopadu pao na 287,4 milijarde kuna

09.02.2017.

Prema posljednjim podacima HNB-a, krajem listopada prošle godine ukupni javni dug pao je na 287,4 milijarde kuna, pa je na godišnjoj razini smanjen osmi mjesec zaredom, i to za 724 milijuna kuna ili 0,3 posto

Tag cloud

  1. 1524 članka imaju tag hrvatska
  2. 1583 članka imaju tag turizam
  3. 1424 članka imaju tag financije
  4. 1023 članka imaju tag izvoz
  5. 647 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 843 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 813 članka imaju tag trgovina
  8. 545 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 854 članka imaju tag EU
  10. 787 članka imaju tag industrija
  11. 613 članka imaju tag investicije
  12. 708 članka imaju tag menadžment
  13. 735 članka imaju tag ict
  14. 894 članka imaju tag kriza
  15. 654 članka imaju tag svijet
  16. 511 članka imaju tag maloprodaja
  17. 450 članka imaju tag krediti
  18. 473 članka imaju tag marketing
  19. 426 članka imaju tag tehnologija
  20. 438 članka imaju tag banke
  21. 265 članka imaju tag poticaji
  22. 410 članka imaju tag dzs
  23. 355 članka imaju tag hnb
  24. 345 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 365 članka imaju tag obrazovanje
  26. 327 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 204 članka imaju tag potpore
  28. 285 članka imaju tag hgk
  29. 266 članka imaju tag poduzetnici
  30. 338 članka imaju tag recesija
  31. 321 članka imaju tag energetika
  32. 260 članka imaju tag osijek
  33. 345 članka imaju tag vlada
  34. 264 članka imaju tag investicija
  35. 272 članka imaju tag rast
  36. 230 članka imaju tag proizvodnja
  37. 172 članka imaju tag edukacija
  38. 230 članka imaju tag projekt
  39. 310 članka imaju tag istraživanje
  40. 307 članka imaju tag statistika