Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Lip 2012

Analitičari nesuglasni oko mogućeg hrvatskog aranžmana s MMF-om

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: SEEbiz / Deutsche Welle  

Analitičari nesuglasni oko mogućeg hrvatskog aranžmana s MMF-om

Hrvatskoj u ovoj godini dolazi na naplatu 13 milijardi eura vanjskog duga, makar gospodarski pokazatelji kazuju kako je državna blagajna sve praznija. Tako je u prvom ovogodišnjem kvartalu bruto domaći proizvod (BDP) pao za 1,3 posto, izvoz se smanjio za 21 posto, potrošnja je pala za 7,8 posto... Pada sve što ne treba padati, kako je već primijetila ekonomska struka.

Vlada premijera Zorana Milanovića u prvih šest mjeseci mandata nije bila dovoljno odlučna u provedbi reformi, opće je stajalište poduzetnika i ekonomskih analitičara. No u hrvatskoj vladi se jedino ministar financija Slavko Linić još u predizbornoj kampanji usudio spomenuti mogući dogovor s MMF-om. No Vlada odbija takvu mogućnost jer tvrdi kako Hrvatska "ima i znanja i sposobnosti i odlučnosti sama provesti ono što bi od nje tražili ti 'financijski policajci'". Ante Babić spada među one hrvatske ekonomske analitičare koji tvrdi kako je Hrvatska još 2009. godine, kada je gospodarstvo potonulo šest posto, trebala sklopiti aranžman s MMF-om. Usporedbe radi, to tada nije učinila Hrvatska, ali jest Srbija koja od 2010. ima kontinuirani gospodarski rast.

Tako ova susjedna zemlja i ovu godinu bi trebali zaključiti s BDP-om većim za oko dva posto, dok će se u Hrvatskoj otvarati šampanjci ako BDP bude barem mrvicu veći od nulte stope. Babić smatra da bi MMF s tri milijarde eura Hrvatsku vratio na razinu 2007. godine kada je zabilježeno najviše stranih investicija. Profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ljubo Jurčić nije pretjerano oduševljen sklapanjem "stand by" aranžmana s MMF-om. Ne na kraju i zbog oštrih kritika međunarodnih financijskih stručnjaka kako u hrvatskim javnim poduzećima te državnoj i lokalnoj upravi postoji višak od 50 do 60 tisuća zaposlenih. Ali su tu i tehnicistička rješenja što ih MMF nudi, kako bi bila sigurna da će Hrvatska uredno vraćati ili barem reprogramirati svoje kredite. Što se tiče pokretanja srbijanskog gospodarstva, Jurčić navodi kako to nema izravne veze s MMF-om, osim što je MMF svojom prisutnošću dao pozitivni signal investitorima.

„Srbija je najmanje zadužena država u Europi. Njihov je uspjeh rezultat orijentacije ekonomske politike što se temelji na velikim subvencijama za zapošljavanje, jeftinijim komunalijama i radnoj snazi nego u Hrvatskoj. Tu su i ogromna sufinanciranja kapitalnih ulaganja, pa su tako na primjer Fiatu dali svu infrastrukturu i 10 tisuća eura po zaposlenom radniku." Jurčić je utoliko uvjeren kako srbijanski model nije primjenjiv u Hrvatskoj, kao što kineski nije adekvatan za Srbiju. Svaka država treba naći najbolje rješenje za sebe, smatra Jurčić i naglašava kako, na žalost, hrvatska „Vlada nema nikakva rješenja kako iskoristi postojeće resurse, nema dugoročnu ekonomsku politiku, pa svakodnevno gledamo improvizacije i pokušaje spašavanja od danas do sutra." Konzultant Damir Novotny misli da MMF u nekim segmentima može pomoći, ali drži kako bi se prvo trebalo obratiti Europskoj komisiji za pomoć u konsolidaciji javnih financija. Konačno, hrvatski deficit je šest, umjesto propisanih tri posto. MMF je, podsjetimo, Hrvatskoj dao jasne preporuke – smanjivanje plaća, promjena Zakona o radu kako bi se fleksibiliziralo otpuštanje i zapošljavanje, rezanje javne potrošnje, kontrola javnog duga, ubrzanje privatizacije te provođenje reformi što se odnose na rashode za mirovinu, zdravstvo i socijalnu skrb.

Profesor Jurčić ističe kako Vlada već čini ili najavljuje kako će poduzimati takve mjere, pa u tom smislu dolazak MMF-a nije potreban. „Vlada bi se trebala pozabaviti time kako sačuvati postojeća i otvarati nova radna mjesta, kako sačuvati preostali i potaknuti realni sektor, a ne se hvaliti što je prikupila novac za npr. otpremnine radnicima brodogradilišta Kraljevica, umjesto da plati konzultante i stručnjake koji bi našli posao za to brodogradilište i ine tvrtke", smatra Jurčić. MMF i Svjetska banka ima već stari i dobro poznati popis zahtjeva. Zamjerke koje se čuju nakon Grčke, kako to nipošto ne jamči gospodarski oporavak - Hrvatskoj ništa neće pomoći. Za glavnog analitičara Privredne banke Zagreb i bivšeg guvernera Marka Škreba paradoksalno je - ali i dobro što više nema mjesta za odgađanje reformi. Jer on smatra kako ne postoje prekonoćne mjere koje Hrvatskoj mogu pomoći. Škreb kao pozitivne korake Vlade vidi konsolidaciju državne kase, poskupljenje struje i plina te najavljenu privatizaciju Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja.

On dodaje i kako statistički pokazatelji o hrvatskoj ekonomiji ne mogu biti glavni oslonac za procjene jer se ona „može usporediti s misterijem bumbarova leta koji po zakonima fizike ne bi smio letjeti." To je, valjda, njegov odgovor na ranije stajalište prof. dr. Slavka Kulića kako „nema smisla poticati hrvatsko gospodarstvo jer se mrtav konj pokrenuti ne može".


Komentari članka

Vezani članci

Valamar u prvih devet mjeseci ostvario prihode od milijardu kuna

19.12.2014.

Od jučer su dionice Valamar Riviere uvrštene na službeno tržište Zagrebačke burze, što otvara put da uskoro postanu dio ...

ACi u prvih deset mjeseci uprihodio 178,4 milijuna kuna

19.12.2014.

Tvrtka Adriatic Croatia International Club (ACI), koja upravlja najvećim sustavom marina u Hrvatskoj, u prvih je deset mjeseci ...

Hrvatskoj za zapošljavanje novac iz EU fonda od 1,8 mlrd eura

19.12.2014.

Još nije poznato koliko će Hrvatska ukupno povući iz programa kojemu je cilj pridonijeti otvaranju radnih mjesta i jačanju ...

EU: Do 2017. otkriti imena pravih vlasnika svih tvrtki

19.12.2014.

U sklopu borbe protiv korupcije i utaje poreza do 2017. uvodi se obvezna uspostava središnjih nacionalnih registara o ...

Cijene goriva padaju, a niti jedan drugi proizvod nije pojeftinio. Zašto?

17.12.2014.

Cijene goriva na benzinskim postajama padaju već sedmi tjedan. I benzini i dizeli jeftiniji su za 30-ak lipa pa je cijena litra ...

Tag cloud

  1. 942 članka imaju tag turizam
  2. 713 članka imaju tag EU
  3. 771 članka imaju tag financije
  4. 752 članka imaju tag kriza
  5. 554 članka imaju tag poljoprivreda
  6. 511 članka imaju tag trgovina
  7. 288 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 507 članka imaju tag izvoz
  9. 317 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 481 članka imaju tag industrija
  11. 437 članka imaju tag banke
  12. 445 članka imaju tag menadžment
  13. 368 članka imaju tag krediti
  14. 364 članka imaju tag maloprodaja
  15. 344 članka imaju tag marketing
  16. 265 članka imaju tag poduzetnici
  17. 279 članka imaju tag investicije
  18. 320 članka imaju tag recesija
  19. 301 članka imaju tag hnb
  20. 337 članka imaju tag dzs
  21. 262 članka imaju tag investicija
  22. 167 članka imaju tag poticaji
  23. 292 članka imaju tag tehnologija
  24. 150 članka imaju tag potpore
  25. 228 članka imaju tag projekt
  26. 309 članka imaju tag istraživanje
  27. 218 članka imaju tag hgk
  28. 259 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 305 članka imaju tag statistika
  30. 201 članka imaju tag osijek
  31. 220 članka imaju tag proizvodnja
  32. 214 članka imaju tag projekti
  33. 253 članka imaju tag rast
  34. 96 članka imaju tag seminar
  35. 152 članka imaju tag edukacija
  36. 340 članka imaju tag ict
  37. 272 članka imaju tag obrazovanje
  38. 117 članka imaju tag ministarstvo poljoprivrede
  39. 142 članka imaju tag hbor
  40. 71 članka imaju tag centar za poduzetništvo