Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Lip 2012

Analitičari nesuglasni oko mogućeg hrvatskog aranžmana s MMF-om

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: SEEbiz / Deutsche Welle  

Analitičari nesuglasni oko mogućeg hrvatskog aranžmana s MMF-om

Hrvatskoj u ovoj godini dolazi na naplatu 13 milijardi eura vanjskog duga, makar gospodarski pokazatelji kazuju kako je državna blagajna sve praznija. Tako je u prvom ovogodišnjem kvartalu bruto domaći proizvod (BDP) pao za 1,3 posto, izvoz se smanjio za 21 posto, potrošnja je pala za 7,8 posto... Pada sve što ne treba padati, kako je već primijetila ekonomska struka.

Vlada premijera Zorana Milanovića u prvih šest mjeseci mandata nije bila dovoljno odlučna u provedbi reformi, opće je stajalište poduzetnika i ekonomskih analitičara. No u hrvatskoj vladi se jedino ministar financija Slavko Linić još u predizbornoj kampanji usudio spomenuti mogući dogovor s MMF-om. No Vlada odbija takvu mogućnost jer tvrdi kako Hrvatska "ima i znanja i sposobnosti i odlučnosti sama provesti ono što bi od nje tražili ti 'financijski policajci'". Ante Babić spada među one hrvatske ekonomske analitičare koji tvrdi kako je Hrvatska još 2009. godine, kada je gospodarstvo potonulo šest posto, trebala sklopiti aranžman s MMF-om. Usporedbe radi, to tada nije učinila Hrvatska, ali jest Srbija koja od 2010. ima kontinuirani gospodarski rast.

Tako ova susjedna zemlja i ovu godinu bi trebali zaključiti s BDP-om većim za oko dva posto, dok će se u Hrvatskoj otvarati šampanjci ako BDP bude barem mrvicu veći od nulte stope. Babić smatra da bi MMF s tri milijarde eura Hrvatsku vratio na razinu 2007. godine kada je zabilježeno najviše stranih investicija. Profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ljubo Jurčić nije pretjerano oduševljen sklapanjem "stand by" aranžmana s MMF-om. Ne na kraju i zbog oštrih kritika međunarodnih financijskih stručnjaka kako u hrvatskim javnim poduzećima te državnoj i lokalnoj upravi postoji višak od 50 do 60 tisuća zaposlenih. Ali su tu i tehnicistička rješenja što ih MMF nudi, kako bi bila sigurna da će Hrvatska uredno vraćati ili barem reprogramirati svoje kredite. Što se tiče pokretanja srbijanskog gospodarstva, Jurčić navodi kako to nema izravne veze s MMF-om, osim što je MMF svojom prisutnošću dao pozitivni signal investitorima.

„Srbija je najmanje zadužena država u Europi. Njihov je uspjeh rezultat orijentacije ekonomske politike što se temelji na velikim subvencijama za zapošljavanje, jeftinijim komunalijama i radnoj snazi nego u Hrvatskoj. Tu su i ogromna sufinanciranja kapitalnih ulaganja, pa su tako na primjer Fiatu dali svu infrastrukturu i 10 tisuća eura po zaposlenom radniku." Jurčić je utoliko uvjeren kako srbijanski model nije primjenjiv u Hrvatskoj, kao što kineski nije adekvatan za Srbiju. Svaka država treba naći najbolje rješenje za sebe, smatra Jurčić i naglašava kako, na žalost, hrvatska „Vlada nema nikakva rješenja kako iskoristi postojeće resurse, nema dugoročnu ekonomsku politiku, pa svakodnevno gledamo improvizacije i pokušaje spašavanja od danas do sutra." Konzultant Damir Novotny misli da MMF u nekim segmentima može pomoći, ali drži kako bi se prvo trebalo obratiti Europskoj komisiji za pomoć u konsolidaciji javnih financija. Konačno, hrvatski deficit je šest, umjesto propisanih tri posto. MMF je, podsjetimo, Hrvatskoj dao jasne preporuke – smanjivanje plaća, promjena Zakona o radu kako bi se fleksibiliziralo otpuštanje i zapošljavanje, rezanje javne potrošnje, kontrola javnog duga, ubrzanje privatizacije te provođenje reformi što se odnose na rashode za mirovinu, zdravstvo i socijalnu skrb.

Profesor Jurčić ističe kako Vlada već čini ili najavljuje kako će poduzimati takve mjere, pa u tom smislu dolazak MMF-a nije potreban. „Vlada bi se trebala pozabaviti time kako sačuvati postojeća i otvarati nova radna mjesta, kako sačuvati preostali i potaknuti realni sektor, a ne se hvaliti što je prikupila novac za npr. otpremnine radnicima brodogradilišta Kraljevica, umjesto da plati konzultante i stručnjake koji bi našli posao za to brodogradilište i ine tvrtke", smatra Jurčić. MMF i Svjetska banka ima već stari i dobro poznati popis zahtjeva. Zamjerke koje se čuju nakon Grčke, kako to nipošto ne jamči gospodarski oporavak - Hrvatskoj ništa neće pomoći. Za glavnog analitičara Privredne banke Zagreb i bivšeg guvernera Marka Škreba paradoksalno je - ali i dobro što više nema mjesta za odgađanje reformi. Jer on smatra kako ne postoje prekonoćne mjere koje Hrvatskoj mogu pomoći. Škreb kao pozitivne korake Vlade vidi konsolidaciju državne kase, poskupljenje struje i plina te najavljenu privatizaciju Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja.

On dodaje i kako statistički pokazatelji o hrvatskoj ekonomiji ne mogu biti glavni oslonac za procjene jer se ona „može usporediti s misterijem bumbarova leta koji po zakonima fizike ne bi smio letjeti." To je, valjda, njegov odgovor na ranije stajalište prof. dr. Slavka Kulića kako „nema smisla poticati hrvatsko gospodarstvo jer se mrtav konj pokrenuti ne može".


Komentari članka

Vezani članci

MMF-u zapravo ne treba novac koji sada traži od Grčke

02.07.2015.

Prema scenariju 'posao kao i obično', novac koji bi grčki vjerovnici primili najvjerojatnije bi samo opet posudili Grčkoj, ali ...

Udruga Franak ne odustaje: Novi prosvjed ispred Vlade u petak

30.06.2015.

Udruga Franak će u petak 3. srpnja s okupljenim prosvjednicima na Markovom trgu iskazati nezadovoljstvo zbog pasivnosti ...

Kod velikih poduzetnika plaće veće 22 % od prosjeka

30.06.2015.

Zaposlenima kod velikih poduzetnika obveznika poreza na dobit, bez banaka i osiguravajućih društava, kao i proteklih godina obračunane su, prema godišnjim financijskim izvješćima, najveće prosječne mjesečne netoplaće.

ECB odbila Grčku, ništa od 6 milijardi eura hitne pomoći

30.06.2015.

Europska središnja banka (ECB) odbila je u nedjelju zahtjev Grčke za isplatom dodatnih šest milijarda eura hitne pomoći, ali ...

Zagrebački umirovljenik u Italiji čuva 700 milijuna kuna ušteđevine

29.06.2015.

U tri i pol godine, od početka 2012. do sada, Porezna uprava provjeravala je kod 1.791 građanina Hrvatske odgovara li njegova ...

Tag cloud

  1. 1107 članka imaju tag turizam
  2. 1039 članka imaju tag financije
  3. 780 članka imaju tag EU
  4. 639 članka imaju tag poljoprivreda
  5. 824 članka imaju tag kriza
  6. 626 članka imaju tag izvoz
  7. 586 članka imaju tag trgovina
  8. 350 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 655 članka imaju tag hrvatska
  10. 560 članka imaju tag menadžment
  11. 388 članka imaju tag zapošljavanje
  12. 561 članka imaju tag industrija
  13. 438 članka imaju tag banke
  14. 385 članka imaju tag krediti
  15. 338 članka imaju tag investicije
  16. 399 članka imaju tag maloprodaja
  17. 380 članka imaju tag marketing
  18. 452 članka imaju tag ict
  19. 265 članka imaju tag poduzetnici
  20. 194 članka imaju tag poticaji
  21. 362 članka imaju tag dzs
  22. 333 članka imaju tag recesija
  23. 317 članka imaju tag hnb
  24. 308 članka imaju tag tehnologija
  25. 263 članka imaju tag investicija
  26. 163 članka imaju tag potpore
  27. 223 članka imaju tag osijek
  28. 239 članka imaju tag hgk
  29. 277 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 229 članka imaju tag projekt
  31. 309 članka imaju tag istraživanje
  32. 301 članka imaju tag obrazovanje
  33. 305 članka imaju tag statistika
  34. 223 članka imaju tag proizvodnja
  35. 214 članka imaju tag projekti
  36. 160 članka imaju tag edukacija
  37. 256 članka imaju tag rast
  38. 96 članka imaju tag seminar
  39. 148 članka imaju tag hbor
  40. 118 članka imaju tag ministarstvo poljoprivrede