Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Lip 2012

Analitičari nesuglasni oko mogućeg hrvatskog aranžmana s MMF-om

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: SEEbiz / Deutsche Welle  

Analitičari nesuglasni oko mogućeg hrvatskog aranžmana s MMF-om

Hrvatskoj u ovoj godini dolazi na naplatu 13 milijardi eura vanjskog duga, makar gospodarski pokazatelji kazuju kako je državna blagajna sve praznija. Tako je u prvom ovogodišnjem kvartalu bruto domaći proizvod (BDP) pao za 1,3 posto, izvoz se smanjio za 21 posto, potrošnja je pala za 7,8 posto... Pada sve što ne treba padati, kako je već primijetila ekonomska struka.

Vlada premijera Zorana Milanovića u prvih šest mjeseci mandata nije bila dovoljno odlučna u provedbi reformi, opće je stajalište poduzetnika i ekonomskih analitičara. No u hrvatskoj vladi se jedino ministar financija Slavko Linić još u predizbornoj kampanji usudio spomenuti mogući dogovor s MMF-om. No Vlada odbija takvu mogućnost jer tvrdi kako Hrvatska "ima i znanja i sposobnosti i odlučnosti sama provesti ono što bi od nje tražili ti 'financijski policajci'". Ante Babić spada među one hrvatske ekonomske analitičare koji tvrdi kako je Hrvatska još 2009. godine, kada je gospodarstvo potonulo šest posto, trebala sklopiti aranžman s MMF-om. Usporedbe radi, to tada nije učinila Hrvatska, ali jest Srbija koja od 2010. ima kontinuirani gospodarski rast.

Tako ova susjedna zemlja i ovu godinu bi trebali zaključiti s BDP-om većim za oko dva posto, dok će se u Hrvatskoj otvarati šampanjci ako BDP bude barem mrvicu veći od nulte stope. Babić smatra da bi MMF s tri milijarde eura Hrvatsku vratio na razinu 2007. godine kada je zabilježeno najviše stranih investicija. Profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ljubo Jurčić nije pretjerano oduševljen sklapanjem "stand by" aranžmana s MMF-om. Ne na kraju i zbog oštrih kritika međunarodnih financijskih stručnjaka kako u hrvatskim javnim poduzećima te državnoj i lokalnoj upravi postoji višak od 50 do 60 tisuća zaposlenih. Ali su tu i tehnicistička rješenja što ih MMF nudi, kako bi bila sigurna da će Hrvatska uredno vraćati ili barem reprogramirati svoje kredite. Što se tiče pokretanja srbijanskog gospodarstva, Jurčić navodi kako to nema izravne veze s MMF-om, osim što je MMF svojom prisutnošću dao pozitivni signal investitorima.

„Srbija je najmanje zadužena država u Europi. Njihov je uspjeh rezultat orijentacije ekonomske politike što se temelji na velikim subvencijama za zapošljavanje, jeftinijim komunalijama i radnoj snazi nego u Hrvatskoj. Tu su i ogromna sufinanciranja kapitalnih ulaganja, pa su tako na primjer Fiatu dali svu infrastrukturu i 10 tisuća eura po zaposlenom radniku." Jurčić je utoliko uvjeren kako srbijanski model nije primjenjiv u Hrvatskoj, kao što kineski nije adekvatan za Srbiju. Svaka država treba naći najbolje rješenje za sebe, smatra Jurčić i naglašava kako, na žalost, hrvatska „Vlada nema nikakva rješenja kako iskoristi postojeće resurse, nema dugoročnu ekonomsku politiku, pa svakodnevno gledamo improvizacije i pokušaje spašavanja od danas do sutra." Konzultant Damir Novotny misli da MMF u nekim segmentima može pomoći, ali drži kako bi se prvo trebalo obratiti Europskoj komisiji za pomoć u konsolidaciji javnih financija. Konačno, hrvatski deficit je šest, umjesto propisanih tri posto. MMF je, podsjetimo, Hrvatskoj dao jasne preporuke – smanjivanje plaća, promjena Zakona o radu kako bi se fleksibiliziralo otpuštanje i zapošljavanje, rezanje javne potrošnje, kontrola javnog duga, ubrzanje privatizacije te provođenje reformi što se odnose na rashode za mirovinu, zdravstvo i socijalnu skrb.

Profesor Jurčić ističe kako Vlada već čini ili najavljuje kako će poduzimati takve mjere, pa u tom smislu dolazak MMF-a nije potreban. „Vlada bi se trebala pozabaviti time kako sačuvati postojeća i otvarati nova radna mjesta, kako sačuvati preostali i potaknuti realni sektor, a ne se hvaliti što je prikupila novac za npr. otpremnine radnicima brodogradilišta Kraljevica, umjesto da plati konzultante i stručnjake koji bi našli posao za to brodogradilište i ine tvrtke", smatra Jurčić. MMF i Svjetska banka ima već stari i dobro poznati popis zahtjeva. Zamjerke koje se čuju nakon Grčke, kako to nipošto ne jamči gospodarski oporavak - Hrvatskoj ništa neće pomoći. Za glavnog analitičara Privredne banke Zagreb i bivšeg guvernera Marka Škreba paradoksalno je - ali i dobro što više nema mjesta za odgađanje reformi. Jer on smatra kako ne postoje prekonoćne mjere koje Hrvatskoj mogu pomoći. Škreb kao pozitivne korake Vlade vidi konsolidaciju državne kase, poskupljenje struje i plina te najavljenu privatizaciju Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja.

On dodaje i kako statistički pokazatelji o hrvatskoj ekonomiji ne mogu biti glavni oslonac za procjene jer se ona „može usporediti s misterijem bumbarova leta koji po zakonima fizike ne bi smio letjeti." To je, valjda, njegov odgovor na ranije stajalište prof. dr. Slavka Kulića kako „nema smisla poticati hrvatsko gospodarstvo jer se mrtav konj pokrenuti ne može".


Komentari članka

Vezani članci

Valamar utrostučio prihode u predsezoni

29.04.2016.

Valamar Riviera u prvom je tromjesečju ostvarila ukupne prihode u iznosu 86,5 milijuna kuna, što je za 58,1 milijun kuna ili ...

Konačno nešto: Od 15. lipnja kreće rezanje nameta za 330 milijuna kuna

28.04.2016.

Vlada će na današnjoj sjednici osnovati povjerenstvo koje mora u narednih nešto više od mjesec dana napraviti popis nameta koje ...

Za dva mjeseca odluka o tome koje ćemo parafiskalne namete smanjiti, a koje ukinuti

26.04.2016.

Želimo čuti potrebe realnog sektora, njih transformirati u natječaje i omogućiti realnom sektoru da 'dohvati' novac strukturnih ...

Ovo je rezultat "liste srama" Porezne uprave

25.04.2016.

Najveći porezni dug na listi fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost iznosi 42 milijuna kuna, dok najveći dužnik među ostalim ...

Slučaj McDonald's: Kako kompanije izbjegavaju poreze

22.04.2016.

Od 2009. godine McDonald's nije plaćao korporativni porez (unatoč prikazanim velikim profitima – u 2013. iznosili su 250 ...

Tag cloud

  1. 1339 članka imaju tag turizam
  2. 1102 članka imaju tag hrvatska
  3. 1251 članka imaju tag financije
  4. 826 članka imaju tag izvoz
  5. 812 članka imaju tag EU
  6. 743 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 704 članka imaju tag trgovina
  8. 514 članka imaju tag zapošljavanje
  9. 444 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 685 članka imaju tag industrija
  11. 876 članka imaju tag kriza
  12. 659 članka imaju tag menadžment
  13. 473 članka imaju tag investicije
  14. 608 članka imaju tag ict
  15. 497 članka imaju tag svijet
  16. 468 članka imaju tag maloprodaja
  17. 428 članka imaju tag krediti
  18. 429 članka imaju tag marketing
  19. 438 članka imaju tag banke
  20. 400 članka imaju tag dzs
  21. 225 članka imaju tag poticaji
  22. 346 članka imaju tag hnb
  23. 345 članka imaju tag tehnologija
  24. 309 članka imaju tag gospodarstvo
  25. 265 članka imaju tag poduzetnici
  26. 337 članka imaju tag obrazovanje
  27. 182 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag recesija
  29. 261 članka imaju tag hgk
  30. 237 članka imaju tag osijek
  31. 263 članka imaju tag investicija
  32. 274 članka imaju tag prehrambena industrija
  33. 322 članka imaju tag vlada
  34. 281 članka imaju tag energetika
  35. 265 članka imaju tag rast
  36. 229 članka imaju tag projekt
  37. 310 članka imaju tag istraživanje
  38. 227 članka imaju tag proizvodnja
  39. 168 članka imaju tag edukacija
  40. 306 članka imaju tag statistika