Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Lip 2012

Analitičari nesuglasni oko mogućeg hrvatskog aranžmana s MMF-om

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: SEEbiz / Deutsche Welle  

Analitičari nesuglasni oko mogućeg hrvatskog aranžmana s MMF-om

Hrvatskoj u ovoj godini dolazi na naplatu 13 milijardi eura vanjskog duga, makar gospodarski pokazatelji kazuju kako je državna blagajna sve praznija. Tako je u prvom ovogodišnjem kvartalu bruto domaći proizvod (BDP) pao za 1,3 posto, izvoz se smanjio za 21 posto, potrošnja je pala za 7,8 posto... Pada sve što ne treba padati, kako je već primijetila ekonomska struka.

Vlada premijera Zorana Milanovića u prvih šest mjeseci mandata nije bila dovoljno odlučna u provedbi reformi, opće je stajalište poduzetnika i ekonomskih analitičara. No u hrvatskoj vladi se jedino ministar financija Slavko Linić još u predizbornoj kampanji usudio spomenuti mogući dogovor s MMF-om. No Vlada odbija takvu mogućnost jer tvrdi kako Hrvatska "ima i znanja i sposobnosti i odlučnosti sama provesti ono što bi od nje tražili ti 'financijski policajci'". Ante Babić spada među one hrvatske ekonomske analitičare koji tvrdi kako je Hrvatska još 2009. godine, kada je gospodarstvo potonulo šest posto, trebala sklopiti aranžman s MMF-om. Usporedbe radi, to tada nije učinila Hrvatska, ali jest Srbija koja od 2010. ima kontinuirani gospodarski rast.

Tako ova susjedna zemlja i ovu godinu bi trebali zaključiti s BDP-om većim za oko dva posto, dok će se u Hrvatskoj otvarati šampanjci ako BDP bude barem mrvicu veći od nulte stope. Babić smatra da bi MMF s tri milijarde eura Hrvatsku vratio na razinu 2007. godine kada je zabilježeno najviše stranih investicija. Profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ljubo Jurčić nije pretjerano oduševljen sklapanjem "stand by" aranžmana s MMF-om. Ne na kraju i zbog oštrih kritika međunarodnih financijskih stručnjaka kako u hrvatskim javnim poduzećima te državnoj i lokalnoj upravi postoji višak od 50 do 60 tisuća zaposlenih. Ali su tu i tehnicistička rješenja što ih MMF nudi, kako bi bila sigurna da će Hrvatska uredno vraćati ili barem reprogramirati svoje kredite. Što se tiče pokretanja srbijanskog gospodarstva, Jurčić navodi kako to nema izravne veze s MMF-om, osim što je MMF svojom prisutnošću dao pozitivni signal investitorima.

„Srbija je najmanje zadužena država u Europi. Njihov je uspjeh rezultat orijentacije ekonomske politike što se temelji na velikim subvencijama za zapošljavanje, jeftinijim komunalijama i radnoj snazi nego u Hrvatskoj. Tu su i ogromna sufinanciranja kapitalnih ulaganja, pa su tako na primjer Fiatu dali svu infrastrukturu i 10 tisuća eura po zaposlenom radniku." Jurčić je utoliko uvjeren kako srbijanski model nije primjenjiv u Hrvatskoj, kao što kineski nije adekvatan za Srbiju. Svaka država treba naći najbolje rješenje za sebe, smatra Jurčić i naglašava kako, na žalost, hrvatska „Vlada nema nikakva rješenja kako iskoristi postojeće resurse, nema dugoročnu ekonomsku politiku, pa svakodnevno gledamo improvizacije i pokušaje spašavanja od danas do sutra." Konzultant Damir Novotny misli da MMF u nekim segmentima može pomoći, ali drži kako bi se prvo trebalo obratiti Europskoj komisiji za pomoć u konsolidaciji javnih financija. Konačno, hrvatski deficit je šest, umjesto propisanih tri posto. MMF je, podsjetimo, Hrvatskoj dao jasne preporuke – smanjivanje plaća, promjena Zakona o radu kako bi se fleksibiliziralo otpuštanje i zapošljavanje, rezanje javne potrošnje, kontrola javnog duga, ubrzanje privatizacije te provođenje reformi što se odnose na rashode za mirovinu, zdravstvo i socijalnu skrb.

Profesor Jurčić ističe kako Vlada već čini ili najavljuje kako će poduzimati takve mjere, pa u tom smislu dolazak MMF-a nije potreban. „Vlada bi se trebala pozabaviti time kako sačuvati postojeća i otvarati nova radna mjesta, kako sačuvati preostali i potaknuti realni sektor, a ne se hvaliti što je prikupila novac za npr. otpremnine radnicima brodogradilišta Kraljevica, umjesto da plati konzultante i stručnjake koji bi našli posao za to brodogradilište i ine tvrtke", smatra Jurčić. MMF i Svjetska banka ima već stari i dobro poznati popis zahtjeva. Zamjerke koje se čuju nakon Grčke, kako to nipošto ne jamči gospodarski oporavak - Hrvatskoj ništa neće pomoći. Za glavnog analitičara Privredne banke Zagreb i bivšeg guvernera Marka Škreba paradoksalno je - ali i dobro što više nema mjesta za odgađanje reformi. Jer on smatra kako ne postoje prekonoćne mjere koje Hrvatskoj mogu pomoći. Škreb kao pozitivne korake Vlade vidi konsolidaciju državne kase, poskupljenje struje i plina te najavljenu privatizaciju Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja.

On dodaje i kako statistički pokazatelji o hrvatskoj ekonomiji ne mogu biti glavni oslonac za procjene jer se ona „može usporediti s misterijem bumbarova leta koji po zakonima fizike ne bi smio letjeti." To je, valjda, njegov odgovor na ranije stajalište prof. dr. Slavka Kulića kako „nema smisla poticati hrvatsko gospodarstvo jer se mrtav konj pokrenuti ne može".


Komentari članka

Vezani članci

Ukupni krediti stanovništva pali na 117,2 mlrd. kuna

24.07.2017.

Prema posljednjim podacima HNB-a, koncem svibnja ukupni krediti stanovništvu iznosili su 117,2 mlrd. kuna. Uz mjesečni pad za 837 mil. kuna (0,7%) ukupni krediti stanovništvu su nastavili s padajućim trendom na godišnjoj razini potvrdivši višegodišnje nom

Država se sprema poskupiti boravišnu pristojbu: Naplaćivat ćemo ćemo više i opet ćemo biti najjeftiniji

13.07.2017.

Iznosi boravišne pristojbe kakve sada imamo nisu se u hrvatskom turizmu mijenjali od 1999., što je podcrtano i u javnoj raspravi, koja je za tu uredbu završena 26. lipnja

Financijska elita okupila se u Dubrovniku

11.07.2017.

U Dubrovniku se okupila financijska elita, glavna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde, guvereneri i ministri financija iz 25 europskih zemalja

Njemački trgovinski višak dosegao 107,9 milijardi eura

11.07.2017.

Sezonski prilagođeni izvoz iz najvećeg europskog gospodarstva u svibnju porastao je 1,4 posto u odnosu na mjesec ranije, dosegavši vrijednost od 107,9 milijardi eura

Svi su u Hrvatskoj navalili na kunske kredite s fiksnom kamatom, ali na kraju bi ih to moglo skupo koštati, evo i zašto

10.07.2017.

Uvođenjem eura ukida se valutni rizik, nema troškova konverzije, dolazi do smanjenja kamata i regulatornih troškova te pozitivnog utjecaja na gospodarsku i financijsku stabilnost

Tag cloud

  1. 1629 članka imaju tag hrvatska
  2. 1652 članka imaju tag turizam
  3. 1454 članka imaju tag financije
  4. 1078 članka imaju tag izvoz
  5. 684 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 884 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 854 članka imaju tag trgovina
  8. 602 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 873 članka imaju tag EU
  10. 807 članka imaju tag industrija
  11. 676 članka imaju tag investicije
  12. 774 članka imaju tag ict
  13. 726 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 694 članka imaju tag svijet
  16. 527 članka imaju tag maloprodaja
  17. 491 članka imaju tag marketing
  18. 459 članka imaju tag krediti
  19. 444 članka imaju tag tehnologija
  20. 281 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 414 članka imaju tag dzs
  23. 364 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 363 članka imaju tag hnb
  25. 374 članka imaju tag obrazovanje
  26. 330 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 212 članka imaju tag potpore
  28. 289 članka imaju tag hgk
  29. 266 članka imaju tag poduzetnici
  30. 267 članka imaju tag osijek
  31. 328 članka imaju tag energetika
  32. 339 članka imaju tag recesija
  33. 280 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 264 članka imaju tag investicija
  36. 261 članka imaju tag eu fondovi
  37. 255 članka imaju tag agrokor
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja