Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Lip 2012

Analitičari nesuglasni oko mogućeg hrvatskog aranžmana s MMF-om

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: SEEbiz / Deutsche Welle  

Analitičari nesuglasni oko mogućeg hrvatskog aranžmana s MMF-om

Hrvatskoj u ovoj godini dolazi na naplatu 13 milijardi eura vanjskog duga, makar gospodarski pokazatelji kazuju kako je državna blagajna sve praznija. Tako je u prvom ovogodišnjem kvartalu bruto domaći proizvod (BDP) pao za 1,3 posto, izvoz se smanjio za 21 posto, potrošnja je pala za 7,8 posto... Pada sve što ne treba padati, kako je već primijetila ekonomska struka.

Vlada premijera Zorana Milanovića u prvih šest mjeseci mandata nije bila dovoljno odlučna u provedbi reformi, opće je stajalište poduzetnika i ekonomskih analitičara. No u hrvatskoj vladi se jedino ministar financija Slavko Linić još u predizbornoj kampanji usudio spomenuti mogući dogovor s MMF-om. No Vlada odbija takvu mogućnost jer tvrdi kako Hrvatska "ima i znanja i sposobnosti i odlučnosti sama provesti ono što bi od nje tražili ti 'financijski policajci'". Ante Babić spada među one hrvatske ekonomske analitičare koji tvrdi kako je Hrvatska još 2009. godine, kada je gospodarstvo potonulo šest posto, trebala sklopiti aranžman s MMF-om. Usporedbe radi, to tada nije učinila Hrvatska, ali jest Srbija koja od 2010. ima kontinuirani gospodarski rast.

Tako ova susjedna zemlja i ovu godinu bi trebali zaključiti s BDP-om većim za oko dva posto, dok će se u Hrvatskoj otvarati šampanjci ako BDP bude barem mrvicu veći od nulte stope. Babić smatra da bi MMF s tri milijarde eura Hrvatsku vratio na razinu 2007. godine kada je zabilježeno najviše stranih investicija. Profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ljubo Jurčić nije pretjerano oduševljen sklapanjem "stand by" aranžmana s MMF-om. Ne na kraju i zbog oštrih kritika međunarodnih financijskih stručnjaka kako u hrvatskim javnim poduzećima te državnoj i lokalnoj upravi postoji višak od 50 do 60 tisuća zaposlenih. Ali su tu i tehnicistička rješenja što ih MMF nudi, kako bi bila sigurna da će Hrvatska uredno vraćati ili barem reprogramirati svoje kredite. Što se tiče pokretanja srbijanskog gospodarstva, Jurčić navodi kako to nema izravne veze s MMF-om, osim što je MMF svojom prisutnošću dao pozitivni signal investitorima.

„Srbija je najmanje zadužena država u Europi. Njihov je uspjeh rezultat orijentacije ekonomske politike što se temelji na velikim subvencijama za zapošljavanje, jeftinijim komunalijama i radnoj snazi nego u Hrvatskoj. Tu su i ogromna sufinanciranja kapitalnih ulaganja, pa su tako na primjer Fiatu dali svu infrastrukturu i 10 tisuća eura po zaposlenom radniku." Jurčić je utoliko uvjeren kako srbijanski model nije primjenjiv u Hrvatskoj, kao što kineski nije adekvatan za Srbiju. Svaka država treba naći najbolje rješenje za sebe, smatra Jurčić i naglašava kako, na žalost, hrvatska „Vlada nema nikakva rješenja kako iskoristi postojeće resurse, nema dugoročnu ekonomsku politiku, pa svakodnevno gledamo improvizacije i pokušaje spašavanja od danas do sutra." Konzultant Damir Novotny misli da MMF u nekim segmentima može pomoći, ali drži kako bi se prvo trebalo obratiti Europskoj komisiji za pomoć u konsolidaciji javnih financija. Konačno, hrvatski deficit je šest, umjesto propisanih tri posto. MMF je, podsjetimo, Hrvatskoj dao jasne preporuke – smanjivanje plaća, promjena Zakona o radu kako bi se fleksibiliziralo otpuštanje i zapošljavanje, rezanje javne potrošnje, kontrola javnog duga, ubrzanje privatizacije te provođenje reformi što se odnose na rashode za mirovinu, zdravstvo i socijalnu skrb.

Profesor Jurčić ističe kako Vlada već čini ili najavljuje kako će poduzimati takve mjere, pa u tom smislu dolazak MMF-a nije potreban. „Vlada bi se trebala pozabaviti time kako sačuvati postojeća i otvarati nova radna mjesta, kako sačuvati preostali i potaknuti realni sektor, a ne se hvaliti što je prikupila novac za npr. otpremnine radnicima brodogradilišta Kraljevica, umjesto da plati konzultante i stručnjake koji bi našli posao za to brodogradilište i ine tvrtke", smatra Jurčić. MMF i Svjetska banka ima već stari i dobro poznati popis zahtjeva. Zamjerke koje se čuju nakon Grčke, kako to nipošto ne jamči gospodarski oporavak - Hrvatskoj ništa neće pomoći. Za glavnog analitičara Privredne banke Zagreb i bivšeg guvernera Marka Škreba paradoksalno je - ali i dobro što više nema mjesta za odgađanje reformi. Jer on smatra kako ne postoje prekonoćne mjere koje Hrvatskoj mogu pomoći. Škreb kao pozitivne korake Vlade vidi konsolidaciju državne kase, poskupljenje struje i plina te najavljenu privatizaciju Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja.

On dodaje i kako statistički pokazatelji o hrvatskoj ekonomiji ne mogu biti glavni oslonac za procjene jer se ona „može usporediti s misterijem bumbarova leta koji po zakonima fizike ne bi smio letjeti." To je, valjda, njegov odgovor na ranije stajalište prof. dr. Slavka Kulića kako „nema smisla poticati hrvatsko gospodarstvo jer se mrtav konj pokrenuti ne može".


Komentari članka

Vezani članci

I hrvatske male tvrtke mogu dobiti povoljne zajmove

24.10.2014.

Više od 20 tisuća poduzetnika i startupova dobilo je pomoć Europske unije u okviru instrumenta 'Progress Microfinance'.

Eurostat: Hrvatski javni dug narastao na 252 milijarde kuna

24.10.2014.

Europski statistički ured Eurostat danas je objavio podatke o kretanju javnog duga Hrvatske… Javni dug Hrvatske dosegnuo ...

Sve više žalbi u postupcima javne nabave

24.10.2014.

Na ime novčane naknade za pokretanje žalbenog postupka pred Državnom komisijom prošle godine u državni proračun uplaćeno ...

Gotovo 70 posto građana Hrvatske redovito štedi

23.10.2014.

Gotovo 70% građana Hrvatske redovito štedi i pritom mjesečno u prosjeku izdvajaju 457 kuna, što je 15 kuna ...

Pale cijene goriva: Litra benzina jeftinija za čak 30 lipa, a dizela za 22 lipe

23.10.2014.

Litra Eurosupera 95 u srijedu je na većini benzinskih postaja snižena za čak 30 lipa i sada stoji 10,16 kuna.Cijene naftnih ...

Tag cloud

  1. 908 članka imaju tag turizam
  2. 690 članka imaju tag EU
  3. 670 članka imaju tag financije
  4. 741 članka imaju tag kriza
  5. 527 članka imaju tag poljoprivreda
  6. 269 članka imaju tag poduzetništvo
  7. 478 članka imaju tag trgovina
  8. 484 članka imaju tag izvoz
  9. 307 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 434 članka imaju tag banke
  11. 447 članka imaju tag industrija
  12. 422 članka imaju tag menadžment
  13. 357 članka imaju tag krediti
  14. 265 članka imaju tag poduzetnici
  15. 340 članka imaju tag maloprodaja
  16. 320 članka imaju tag marketing
  17. 261 članka imaju tag investicije
  18. 317 članka imaju tag recesija
  19. 299 članka imaju tag hnb
  20. 335 članka imaju tag dzs
  21. 262 članka imaju tag investicija
  22. 162 članka imaju tag poticaji
  23. 286 članka imaju tag tehnologija
  24. 228 članka imaju tag projekt
  25. 147 članka imaju tag potpore
  26. 309 članka imaju tag istraživanje
  27. 305 članka imaju tag statistika
  28. 220 članka imaju tag proizvodnja
  29. 214 članka imaju tag hgk
  30. 256 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 214 članka imaju tag projekti
  32. 196 članka imaju tag osijek
  33. 96 članka imaju tag seminar
  34. 253 članka imaju tag rast
  35. 150 članka imaju tag edukacija
  36. 268 članka imaju tag obrazovanje
  37. 117 članka imaju tag ministarstvo poljoprivrede
  38. 139 članka imaju tag hbor
  39. 302 članka imaju tag ict
  40. 70 članka imaju tag centar za poduzetništvo