Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Lip 2012

Analitičari nesuglasni oko mogućeg hrvatskog aranžmana s MMF-om

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: SEEbiz / Deutsche Welle  

Analitičari nesuglasni oko mogućeg hrvatskog aranžmana s MMF-om

Hrvatskoj u ovoj godini dolazi na naplatu 13 milijardi eura vanjskog duga, makar gospodarski pokazatelji kazuju kako je državna blagajna sve praznija. Tako je u prvom ovogodišnjem kvartalu bruto domaći proizvod (BDP) pao za 1,3 posto, izvoz se smanjio za 21 posto, potrošnja je pala za 7,8 posto... Pada sve što ne treba padati, kako je već primijetila ekonomska struka.

Vlada premijera Zorana Milanovića u prvih šest mjeseci mandata nije bila dovoljno odlučna u provedbi reformi, opće je stajalište poduzetnika i ekonomskih analitičara. No u hrvatskoj vladi se jedino ministar financija Slavko Linić još u predizbornoj kampanji usudio spomenuti mogući dogovor s MMF-om. No Vlada odbija takvu mogućnost jer tvrdi kako Hrvatska "ima i znanja i sposobnosti i odlučnosti sama provesti ono što bi od nje tražili ti 'financijski policajci'". Ante Babić spada među one hrvatske ekonomske analitičare koji tvrdi kako je Hrvatska još 2009. godine, kada je gospodarstvo potonulo šest posto, trebala sklopiti aranžman s MMF-om. Usporedbe radi, to tada nije učinila Hrvatska, ali jest Srbija koja od 2010. ima kontinuirani gospodarski rast.

Tako ova susjedna zemlja i ovu godinu bi trebali zaključiti s BDP-om većim za oko dva posto, dok će se u Hrvatskoj otvarati šampanjci ako BDP bude barem mrvicu veći od nulte stope. Babić smatra da bi MMF s tri milijarde eura Hrvatsku vratio na razinu 2007. godine kada je zabilježeno najviše stranih investicija. Profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ljubo Jurčić nije pretjerano oduševljen sklapanjem "stand by" aranžmana s MMF-om. Ne na kraju i zbog oštrih kritika međunarodnih financijskih stručnjaka kako u hrvatskim javnim poduzećima te državnoj i lokalnoj upravi postoji višak od 50 do 60 tisuća zaposlenih. Ali su tu i tehnicistička rješenja što ih MMF nudi, kako bi bila sigurna da će Hrvatska uredno vraćati ili barem reprogramirati svoje kredite. Što se tiče pokretanja srbijanskog gospodarstva, Jurčić navodi kako to nema izravne veze s MMF-om, osim što je MMF svojom prisutnošću dao pozitivni signal investitorima.

„Srbija je najmanje zadužena država u Europi. Njihov je uspjeh rezultat orijentacije ekonomske politike što se temelji na velikim subvencijama za zapošljavanje, jeftinijim komunalijama i radnoj snazi nego u Hrvatskoj. Tu su i ogromna sufinanciranja kapitalnih ulaganja, pa su tako na primjer Fiatu dali svu infrastrukturu i 10 tisuća eura po zaposlenom radniku." Jurčić je utoliko uvjeren kako srbijanski model nije primjenjiv u Hrvatskoj, kao što kineski nije adekvatan za Srbiju. Svaka država treba naći najbolje rješenje za sebe, smatra Jurčić i naglašava kako, na žalost, hrvatska „Vlada nema nikakva rješenja kako iskoristi postojeće resurse, nema dugoročnu ekonomsku politiku, pa svakodnevno gledamo improvizacije i pokušaje spašavanja od danas do sutra." Konzultant Damir Novotny misli da MMF u nekim segmentima može pomoći, ali drži kako bi se prvo trebalo obratiti Europskoj komisiji za pomoć u konsolidaciji javnih financija. Konačno, hrvatski deficit je šest, umjesto propisanih tri posto. MMF je, podsjetimo, Hrvatskoj dao jasne preporuke – smanjivanje plaća, promjena Zakona o radu kako bi se fleksibiliziralo otpuštanje i zapošljavanje, rezanje javne potrošnje, kontrola javnog duga, ubrzanje privatizacije te provođenje reformi što se odnose na rashode za mirovinu, zdravstvo i socijalnu skrb.

Profesor Jurčić ističe kako Vlada već čini ili najavljuje kako će poduzimati takve mjere, pa u tom smislu dolazak MMF-a nije potreban. „Vlada bi se trebala pozabaviti time kako sačuvati postojeća i otvarati nova radna mjesta, kako sačuvati preostali i potaknuti realni sektor, a ne se hvaliti što je prikupila novac za npr. otpremnine radnicima brodogradilišta Kraljevica, umjesto da plati konzultante i stručnjake koji bi našli posao za to brodogradilište i ine tvrtke", smatra Jurčić. MMF i Svjetska banka ima već stari i dobro poznati popis zahtjeva. Zamjerke koje se čuju nakon Grčke, kako to nipošto ne jamči gospodarski oporavak - Hrvatskoj ništa neće pomoći. Za glavnog analitičara Privredne banke Zagreb i bivšeg guvernera Marka Škreba paradoksalno je - ali i dobro što više nema mjesta za odgađanje reformi. Jer on smatra kako ne postoje prekonoćne mjere koje Hrvatskoj mogu pomoći. Škreb kao pozitivne korake Vlade vidi konsolidaciju državne kase, poskupljenje struje i plina te najavljenu privatizaciju Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja.

On dodaje i kako statistički pokazatelji o hrvatskoj ekonomiji ne mogu biti glavni oslonac za procjene jer se ona „može usporediti s misterijem bumbarova leta koji po zakonima fizike ne bi smio letjeti." To je, valjda, njegov odgovor na ranije stajalište prof. dr. Slavka Kulića kako „nema smisla poticati hrvatsko gospodarstvo jer se mrtav konj pokrenuti ne može".


Komentari članka

Vezani članci

Marić otpisuje 252 milijuna kuna duga za 91.000 građana

23.03.2017.

Ministar financija Zdravko Marić priprema zakon po kojemu će država oprostiti dugove blokiranih manje od prosječne plaće. Za prošlu je godinu prosjek bio 5685 kuna

Računovođe traže ukidanje suvišne papirologije

22.03.2017.

Čini nam se da zbog nekih koji ne poštuju propise Hrvatske, ispaštaju mali poduzetnici, a mi zajedno sa njima. Takve poslove nemoguće je odraditi u regularnom radnom vremenu

Plan ulaganja za Europu: 350 milijuna kuna malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj

22.03.2017.

EUROPSKI investicijski fond (EIF) i Privredna banka Zagreb d.d. (PBZ) potpisali su sporazum u okviru programa COSME kojim će se PBZ-u omogućiti da malim i srednje velikim poduzećima u Hrvatskoj plasira 350 milijuna kuna kredita

Kako je investicijski čarobnjak u samo godinu dana na jednoj tvrtki izgubio četiri milijarde dolara

22.03.2017.

William Ackman je prije dvije godine bio na vrhu svijeta. Ovaj hedge fond menadžer je bio na glasu kao 'Bog Wall Streeta', do prve milijarde došao je prije navršene 50. godine

Honorarac ste – autor ili umirovljenik? Više niste izuzeti. Evo koliko ćete morati platiti doprinosa

14.03.2017.

Građani su 2015. honorarno zaradili 3,759 milijardi kuna, no nakon što su platili porez, prirez i doprinose, ostalo im je oko 2,67 milijardi kuna

Tag cloud

  1. 1555 članka imaju tag hrvatska
  2. 1596 članka imaju tag turizam
  3. 1436 članka imaju tag financije
  4. 1034 članka imaju tag izvoz
  5. 657 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 852 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 819 članka imaju tag trgovina
  8. 561 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 859 članka imaju tag EU
  10. 795 članka imaju tag industrija
  11. 626 članka imaju tag investicije
  12. 743 članka imaju tag ict
  13. 710 članka imaju tag menadžment
  14. 895 članka imaju tag kriza
  15. 663 članka imaju tag svijet
  16. 511 članka imaju tag maloprodaja
  17. 478 članka imaju tag marketing
  18. 452 članka imaju tag krediti
  19. 429 članka imaju tag tehnologija
  20. 269 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 411 članka imaju tag dzs
  23. 355 članka imaju tag hnb
  24. 349 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 368 članka imaju tag obrazovanje
  26. 327 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 204 članka imaju tag potpore
  28. 288 članka imaju tag hgk
  29. 266 članka imaju tag poduzetnici
  30. 338 članka imaju tag recesija
  31. 322 članka imaju tag energetika
  32. 260 članka imaju tag osijek
  33. 350 članka imaju tag vlada
  34. 264 članka imaju tag investicija
  35. 272 članka imaju tag rast
  36. 172 članka imaju tag edukacija
  37. 230 članka imaju tag proizvodnja
  38. 230 članka imaju tag projekt
  39. 310 članka imaju tag istraživanje
  40. 307 članka imaju tag statistika