Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Lip 2012

Analitičari nesuglasni oko mogućeg hrvatskog aranžmana s MMF-om

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: SEEbiz / Deutsche Welle  

Analitičari nesuglasni oko mogućeg hrvatskog aranžmana s MMF-om

Hrvatskoj u ovoj godini dolazi na naplatu 13 milijardi eura vanjskog duga, makar gospodarski pokazatelji kazuju kako je državna blagajna sve praznija. Tako je u prvom ovogodišnjem kvartalu bruto domaći proizvod (BDP) pao za 1,3 posto, izvoz se smanjio za 21 posto, potrošnja je pala za 7,8 posto... Pada sve što ne treba padati, kako je već primijetila ekonomska struka.

Vlada premijera Zorana Milanovića u prvih šest mjeseci mandata nije bila dovoljno odlučna u provedbi reformi, opće je stajalište poduzetnika i ekonomskih analitičara. No u hrvatskoj vladi se jedino ministar financija Slavko Linić još u predizbornoj kampanji usudio spomenuti mogući dogovor s MMF-om. No Vlada odbija takvu mogućnost jer tvrdi kako Hrvatska "ima i znanja i sposobnosti i odlučnosti sama provesti ono što bi od nje tražili ti 'financijski policajci'". Ante Babić spada među one hrvatske ekonomske analitičare koji tvrdi kako je Hrvatska još 2009. godine, kada je gospodarstvo potonulo šest posto, trebala sklopiti aranžman s MMF-om. Usporedbe radi, to tada nije učinila Hrvatska, ali jest Srbija koja od 2010. ima kontinuirani gospodarski rast.

Tako ova susjedna zemlja i ovu godinu bi trebali zaključiti s BDP-om većim za oko dva posto, dok će se u Hrvatskoj otvarati šampanjci ako BDP bude barem mrvicu veći od nulte stope. Babić smatra da bi MMF s tri milijarde eura Hrvatsku vratio na razinu 2007. godine kada je zabilježeno najviše stranih investicija. Profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ljubo Jurčić nije pretjerano oduševljen sklapanjem "stand by" aranžmana s MMF-om. Ne na kraju i zbog oštrih kritika međunarodnih financijskih stručnjaka kako u hrvatskim javnim poduzećima te državnoj i lokalnoj upravi postoji višak od 50 do 60 tisuća zaposlenih. Ali su tu i tehnicistička rješenja što ih MMF nudi, kako bi bila sigurna da će Hrvatska uredno vraćati ili barem reprogramirati svoje kredite. Što se tiče pokretanja srbijanskog gospodarstva, Jurčić navodi kako to nema izravne veze s MMF-om, osim što je MMF svojom prisutnošću dao pozitivni signal investitorima.

„Srbija je najmanje zadužena država u Europi. Njihov je uspjeh rezultat orijentacije ekonomske politike što se temelji na velikim subvencijama za zapošljavanje, jeftinijim komunalijama i radnoj snazi nego u Hrvatskoj. Tu su i ogromna sufinanciranja kapitalnih ulaganja, pa su tako na primjer Fiatu dali svu infrastrukturu i 10 tisuća eura po zaposlenom radniku." Jurčić je utoliko uvjeren kako srbijanski model nije primjenjiv u Hrvatskoj, kao što kineski nije adekvatan za Srbiju. Svaka država treba naći najbolje rješenje za sebe, smatra Jurčić i naglašava kako, na žalost, hrvatska „Vlada nema nikakva rješenja kako iskoristi postojeće resurse, nema dugoročnu ekonomsku politiku, pa svakodnevno gledamo improvizacije i pokušaje spašavanja od danas do sutra." Konzultant Damir Novotny misli da MMF u nekim segmentima može pomoći, ali drži kako bi se prvo trebalo obratiti Europskoj komisiji za pomoć u konsolidaciji javnih financija. Konačno, hrvatski deficit je šest, umjesto propisanih tri posto. MMF je, podsjetimo, Hrvatskoj dao jasne preporuke – smanjivanje plaća, promjena Zakona o radu kako bi se fleksibiliziralo otpuštanje i zapošljavanje, rezanje javne potrošnje, kontrola javnog duga, ubrzanje privatizacije te provođenje reformi što se odnose na rashode za mirovinu, zdravstvo i socijalnu skrb.

Profesor Jurčić ističe kako Vlada već čini ili najavljuje kako će poduzimati takve mjere, pa u tom smislu dolazak MMF-a nije potreban. „Vlada bi se trebala pozabaviti time kako sačuvati postojeća i otvarati nova radna mjesta, kako sačuvati preostali i potaknuti realni sektor, a ne se hvaliti što je prikupila novac za npr. otpremnine radnicima brodogradilišta Kraljevica, umjesto da plati konzultante i stručnjake koji bi našli posao za to brodogradilište i ine tvrtke", smatra Jurčić. MMF i Svjetska banka ima već stari i dobro poznati popis zahtjeva. Zamjerke koje se čuju nakon Grčke, kako to nipošto ne jamči gospodarski oporavak - Hrvatskoj ništa neće pomoći. Za glavnog analitičara Privredne banke Zagreb i bivšeg guvernera Marka Škreba paradoksalno je - ali i dobro što više nema mjesta za odgađanje reformi. Jer on smatra kako ne postoje prekonoćne mjere koje Hrvatskoj mogu pomoći. Škreb kao pozitivne korake Vlade vidi konsolidaciju državne kase, poskupljenje struje i plina te najavljenu privatizaciju Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja.

On dodaje i kako statistički pokazatelji o hrvatskoj ekonomiji ne mogu biti glavni oslonac za procjene jer se ona „može usporediti s misterijem bumbarova leta koji po zakonima fizike ne bi smio letjeti." To je, valjda, njegov odgovor na ranije stajalište prof. dr. Slavka Kulića kako „nema smisla poticati hrvatsko gospodarstvo jer se mrtav konj pokrenuti ne može".


Komentari članka

Vezani članci

Kolike plaće zarađuju europski menadžeri? Hrvatski - masne!

09.12.2016.

Srčano su se pravdale izmjena poreza na dohodak koji je omogućio rast najviših plaća u državi upravo na ...

Vipnet preuzeo kontrolni dio u Metronetu, žele postati konkurentniji u poslovnom sektoru

09.12.2016.

Vipnet je preuzeo kontrolni dio u tvrtki Metronet komunikacije, objavljeno je na današnjoj tiskovnoj konferenciji. Prodavatelji ...

Deset nečuvenih, šokantnih predviđanja Saxo banke za 2017. godinu

08.12.2016.

Hoće li to biti godina u kojoj će kinesko gospodarstvo premašiti očekivani rast, ona u kojoj će se ‘Brexit’ ...

Građani koji ne mogu dokazati porijeklo imovine plaćati će porez po stopi od 54 posto?

01.12.2016.

Primjerice ako netko stekne imovinu za koju je izdvojio dva milijuna kuna, a njegova su ukupna primanja kroz godine bila ...

Sudska praksa: Kada predstečajna nagodba nije okončana

29.11.2016.

Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi kaže da do okončanja postupka predstečajne nagodbe nije dopušteno ...

Tag cloud

  1. 1438 članka imaju tag hrvatska
  2. 1546 članka imaju tag turizam
  3. 1389 članka imaju tag financije
  4. 978 članka imaju tag izvoz
  5. 827 članka imaju tag poljoprivreda
  6. 611 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 782 članka imaju tag trgovina
  8. 842 članka imaju tag EU
  9. 524 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 760 članka imaju tag industrija
  11. 700 članka imaju tag menadžment
  12. 576 članka imaju tag investicije
  13. 892 članka imaju tag kriza
  14. 706 članka imaju tag ict
  15. 624 članka imaju tag svijet
  16. 497 članka imaju tag maloprodaja
  17. 444 članka imaju tag krediti
  18. 467 članka imaju tag marketing
  19. 414 članka imaju tag tehnologija
  20. 438 članka imaju tag banke
  21. 250 članka imaju tag poticaji
  22. 408 članka imaju tag dzs
  23. 352 članka imaju tag hnb
  24. 323 članka imaju tag gospodarstvo
  25. 357 članka imaju tag obrazovanje
  26. 324 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 201 članka imaju tag potpore
  28. 266 članka imaju tag poduzetnici
  29. 278 članka imaju tag hgk
  30. 338 članka imaju tag recesija
  31. 257 članka imaju tag osijek
  32. 310 članka imaju tag energetika
  33. 337 članka imaju tag vlada
  34. 264 članka imaju tag investicija
  35. 272 članka imaju tag rast
  36. 229 članka imaju tag proizvodnja
  37. 230 članka imaju tag projekt
  38. 310 članka imaju tag istraživanje
  39. 169 članka imaju tag edukacija
  40. 307 članka imaju tag statistika