Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Lip 2012

Analitičari nesuglasni oko mogućeg hrvatskog aranžmana s MMF-om

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: SEEbiz / Deutsche Welle  

Analitičari nesuglasni oko mogućeg hrvatskog aranžmana s MMF-om

Hrvatskoj u ovoj godini dolazi na naplatu 13 milijardi eura vanjskog duga, makar gospodarski pokazatelji kazuju kako je državna blagajna sve praznija. Tako je u prvom ovogodišnjem kvartalu bruto domaći proizvod (BDP) pao za 1,3 posto, izvoz se smanjio za 21 posto, potrošnja je pala za 7,8 posto... Pada sve što ne treba padati, kako je već primijetila ekonomska struka.

Vlada premijera Zorana Milanovića u prvih šest mjeseci mandata nije bila dovoljno odlučna u provedbi reformi, opće je stajalište poduzetnika i ekonomskih analitičara. No u hrvatskoj vladi se jedino ministar financija Slavko Linić još u predizbornoj kampanji usudio spomenuti mogući dogovor s MMF-om. No Vlada odbija takvu mogućnost jer tvrdi kako Hrvatska "ima i znanja i sposobnosti i odlučnosti sama provesti ono što bi od nje tražili ti 'financijski policajci'". Ante Babić spada među one hrvatske ekonomske analitičare koji tvrdi kako je Hrvatska još 2009. godine, kada je gospodarstvo potonulo šest posto, trebala sklopiti aranžman s MMF-om. Usporedbe radi, to tada nije učinila Hrvatska, ali jest Srbija koja od 2010. ima kontinuirani gospodarski rast.

Tako ova susjedna zemlja i ovu godinu bi trebali zaključiti s BDP-om većim za oko dva posto, dok će se u Hrvatskoj otvarati šampanjci ako BDP bude barem mrvicu veći od nulte stope. Babić smatra da bi MMF s tri milijarde eura Hrvatsku vratio na razinu 2007. godine kada je zabilježeno najviše stranih investicija. Profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ljubo Jurčić nije pretjerano oduševljen sklapanjem "stand by" aranžmana s MMF-om. Ne na kraju i zbog oštrih kritika međunarodnih financijskih stručnjaka kako u hrvatskim javnim poduzećima te državnoj i lokalnoj upravi postoji višak od 50 do 60 tisuća zaposlenih. Ali su tu i tehnicistička rješenja što ih MMF nudi, kako bi bila sigurna da će Hrvatska uredno vraćati ili barem reprogramirati svoje kredite. Što se tiče pokretanja srbijanskog gospodarstva, Jurčić navodi kako to nema izravne veze s MMF-om, osim što je MMF svojom prisutnošću dao pozitivni signal investitorima.

„Srbija je najmanje zadužena država u Europi. Njihov je uspjeh rezultat orijentacije ekonomske politike što se temelji na velikim subvencijama za zapošljavanje, jeftinijim komunalijama i radnoj snazi nego u Hrvatskoj. Tu su i ogromna sufinanciranja kapitalnih ulaganja, pa su tako na primjer Fiatu dali svu infrastrukturu i 10 tisuća eura po zaposlenom radniku." Jurčić je utoliko uvjeren kako srbijanski model nije primjenjiv u Hrvatskoj, kao što kineski nije adekvatan za Srbiju. Svaka država treba naći najbolje rješenje za sebe, smatra Jurčić i naglašava kako, na žalost, hrvatska „Vlada nema nikakva rješenja kako iskoristi postojeće resurse, nema dugoročnu ekonomsku politiku, pa svakodnevno gledamo improvizacije i pokušaje spašavanja od danas do sutra." Konzultant Damir Novotny misli da MMF u nekim segmentima može pomoći, ali drži kako bi se prvo trebalo obratiti Europskoj komisiji za pomoć u konsolidaciji javnih financija. Konačno, hrvatski deficit je šest, umjesto propisanih tri posto. MMF je, podsjetimo, Hrvatskoj dao jasne preporuke – smanjivanje plaća, promjena Zakona o radu kako bi se fleksibiliziralo otpuštanje i zapošljavanje, rezanje javne potrošnje, kontrola javnog duga, ubrzanje privatizacije te provođenje reformi što se odnose na rashode za mirovinu, zdravstvo i socijalnu skrb.

Profesor Jurčić ističe kako Vlada već čini ili najavljuje kako će poduzimati takve mjere, pa u tom smislu dolazak MMF-a nije potreban. „Vlada bi se trebala pozabaviti time kako sačuvati postojeća i otvarati nova radna mjesta, kako sačuvati preostali i potaknuti realni sektor, a ne se hvaliti što je prikupila novac za npr. otpremnine radnicima brodogradilišta Kraljevica, umjesto da plati konzultante i stručnjake koji bi našli posao za to brodogradilište i ine tvrtke", smatra Jurčić. MMF i Svjetska banka ima već stari i dobro poznati popis zahtjeva. Zamjerke koje se čuju nakon Grčke, kako to nipošto ne jamči gospodarski oporavak - Hrvatskoj ništa neće pomoći. Za glavnog analitičara Privredne banke Zagreb i bivšeg guvernera Marka Škreba paradoksalno je - ali i dobro što više nema mjesta za odgađanje reformi. Jer on smatra kako ne postoje prekonoćne mjere koje Hrvatskoj mogu pomoći. Škreb kao pozitivne korake Vlade vidi konsolidaciju državne kase, poskupljenje struje i plina te najavljenu privatizaciju Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja.

On dodaje i kako statistički pokazatelji o hrvatskoj ekonomiji ne mogu biti glavni oslonac za procjene jer se ona „može usporediti s misterijem bumbarova leta koji po zakonima fizike ne bi smio letjeti." To je, valjda, njegov odgovor na ranije stajalište prof. dr. Slavka Kulića kako „nema smisla poticati hrvatsko gospodarstvo jer se mrtav konj pokrenuti ne može".


Komentari članka

Vezani članci

Oštrim rezovima u agencijama Lalovac štedi milijardu kuna

30.03.2015.

Jedan od najvažnijih mjera za smanjenje proračunskog deficita iz Vladinog novog paketa reformi, koji se priprema za Europsku ...

VL: Vlada planira smanjenje rashoda za milijardu kuna godišnje

28.03.2015.

Vlada Zorana Milanovića je uputila Europskoj komisiji prvi set mjera za smanjenje državnih rashoda, a koji se odnosi na ...

Apple će ubrzo vrijediti više od bilijun dolara

28.03.2015.

Apple je u nekoliko navrata procijenjen na više od bilijun dolara – trostruko više od Googlea, druge najvrjednije kompanije u ...

Tko su hrvatski milijarderi?

28.03.2015.

Hrvatska danas ima tri kunska milijardera - Ivicu Todorića, obitelj Lukšić i Emila Tedeschija - te 101 ...

Fina: 6.687 zahtjeva za otpis duga, 4.200 odobrenih

28.03.2015.

U Registru otpisa duga na današnji dan evidentirano je 6.687 zahtjeva građana od čega je 4.200 odobrenih, objavila je danas ...

Tag cloud

  1. 1020 članka imaju tag turizam
  2. 943 članka imaju tag financije
  3. 744 članka imaju tag EU
  4. 786 članka imaju tag kriza
  5. 602 članka imaju tag poljoprivreda
  6. 559 članka imaju tag trgovina
  7. 318 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 556 članka imaju tag izvoz
  9. 356 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 515 članka imaju tag menadžment
  11. 523 članka imaju tag industrija
  12. 438 članka imaju tag banke
  13. 380 članka imaju tag krediti
  14. 389 članka imaju tag maloprodaja
  15. 472 članka imaju tag hrvatska
  16. 360 članka imaju tag marketing
  17. 307 članka imaju tag investicije
  18. 265 članka imaju tag poduzetnici
  19. 355 članka imaju tag dzs
  20. 185 članka imaju tag poticaji
  21. 324 članka imaju tag recesija
  22. 310 članka imaju tag hnb
  23. 398 članka imaju tag ict
  24. 262 članka imaju tag investicija
  25. 298 članka imaju tag tehnologija
  26. 158 članka imaju tag potpore
  27. 273 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 229 članka imaju tag projekt
  29. 233 članka imaju tag hgk
  30. 211 članka imaju tag osijek
  31. 309 članka imaju tag istraživanje
  32. 305 članka imaju tag statistika
  33. 220 članka imaju tag proizvodnja
  34. 214 članka imaju tag projekti
  35. 284 članka imaju tag obrazovanje
  36. 253 članka imaju tag rast
  37. 157 članka imaju tag edukacija
  38. 96 članka imaju tag seminar
  39. 118 članka imaju tag ministarstvo poljoprivrede
  40. 144 članka imaju tag hbor