Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Sij 2022

Algebra: Budućnost razvoja visokog obrazovanja je u internacionalizaciji

Izvor: privredni.hr · Autor: P.hr/I.B.  

Algebra: Budućnost razvoja visokog obrazovanja je u internacionalizaciji

Unatoč tome što je broj pristupnika na visoka učilišta za ovu akademsku godinu pao za oko pet posto, Visoko učilište Algebra ostvarilo je rast broja upisanih studenata od gotovo 13 posto

Unatoč padu broja maturanata zbog negativnih demografskih trendova koji će se nastaviti, Visoko učilište Algebra prošle je godine ponovno ostvarilo rast broja upisanih studenata, a svoju budućnost vidi u snažnijem iskoraku na međunarodno tržište obrazovanja i privlačenju većeg broja inozemnih studenata na studij u Hrvatsku. Nedostatak kvalitetnih stručnjaka u području digitalnih tehnologija Hrvatska, pak, ima priliku ublažiti skorom primjenom sustava mikrokvalifikacija, primarno namijenjenog obrazovanju i prekvalifikacijama odraslih, koji putem sustava vaučera mogu financirati svoje cjeloživotno obrazovanje, zaključilo je Gospodarsko vijeće Visokog učilišta Algebra, koje je posljednjih dana 2021. održalo i svoju posljednju godišnju sjednicu.

Bila je to i posljednja sjednica Vijeća u ovom sastavu prije formiranja novoga Gospodarskog vijeća koje će ravnomjernije uključiti predstavnike svih područja u kojima digitalne tehnologije igraju ključnu ulogu, ističe se u priopćenju.

Rast broja upisanih studenata od gotovo 13 posto
Ovo tijelo okuplja tridesetak predstavnika gospodarstva, uključujući predstavnike nekih od najvećih i najuspješnijih hrvatskih i međunarodnih tvrtki: Microsoft, Oracle, EY, APIS IT, Ericsson Nikola Tesla, INsig2, IBM, JGL, NIVAS, airt i druge. Vijeće se redovito sastaje kako bi donosilo preporuke za suradnju s gospodarstvom, što se očituje u nizu inicijativa, poboljšanja i razvoja studijskih programa, istraživačke projekte i brojne druge oblike suradnje.

Posljednje godišnje sjednice Gospodarskog vijeća Visokog učilišta Algebra prilika su za rezime godine i osvrt na trendove u interesu i upisima studenata na studije računarstva, digitalnog marketinga, multimedije i digitalnog dizajna.

Unatoč tome što je, zbog demografskih trendova, broj pristupnika na visoka učilišta za ovu akademsku godinu pao za oko pet posto (ukupno je u Hrvatskoj bilo 29.532 pristupnika, odnosno kandidata za upis na visoka učilišta i fakultete, u odnosu na 31.093 pristupnika prošle akademske godine, 2020./2021.), Visoko učilište Algebra u konačnici je ostvarilo rast broja upisanih studenata od gotovo 13 posto. U ovoj akademskoj godini tako na Algebri studira više od 1.600 studenata, a cilj je, istaknuo je dekan Mislav Balković, u narednih pet godina doći do oko 2.500 studenata.

Studij u Zagrebu i Parizu
S obzirom na demografska kretanja u Hrvatskoj i činjenicu da će, zbog manjeg broja rođene djece i iseljavanja stanovništva, u narednim godinama broj kandidata za upis na visoka učilišta i sveučilišta i dalje predvidljivo biti u padu, Algebra kao svoj strateški cilj vidi internacionalizaciju studija i privlačenje većeg broja studenata iz inozemstva na studij u Hrvatsku. U ovoj akademskoj godini više od 50 studenata iz inozemstva studira na Visokom učilištu Algebra na raznim vrstama programa i u raznim duljinama boravka, od jednog semestra do cjelokupnog studija.

Na ovome visokom učilištu ističu da su ključni koraci u privlačenju većeg broja inozemnih studenata i respektabilne međunarodne suradnje, poput one nedavno uspostavljene s francuskim EPITECH-om, s kojim je razvijen diplomski studij Internet stvari i umjetne inteligencije (IoT & AI). Studenti će jednu godinu studirati u Zagrebu, a drugu u Parizu te potom ostvariti pravo na zajedničku diplomu.

Ovaj inovativan diplomski studij svoje će prve studente upisati sljedeće akademske godine (2022./2023.), a suradnja je ključna, naglasio je dekan Balković, jer EPITECH godišnje na druga učilišta šalje gotovo tisuću studenata, što je komplementarno s Algebrinom strategijom širenja kvalitetnih partnerstva, ali i jedan od potentnih izvora digitalnih profesionalaca za hrvatske tvrtke.

Gospodarskom vijeću predstavljen je i portfelj s više od 30 europskih projekata u području znanstvenih istraživanja, inovacija, obrazovanja i razvoja kurikuluma za obrazovanje na kojima trenutačno sudjeluje Algebra kao nositelj ili jedan od partnera u projektu – ukupna je vrijednost svih tih projekata veća od 300 milijuna kuna.

Selidba u novoizgrađeni kampus
Tijekom proljeća ove godine Algebra će useliti u svoj novi, namjenski izgrađeni kampus u Zagrebu, što će omogućiti još kvalitetniju provedbu nastave i više prostora za praktičnu nastavu iz svih područja, vježbe te razvoj poduzetničkih projekata u okviru znanstvenoistraživačkih djelatnosti.

Kako stručnjaka u području digitalnih tehnologija i dalje nedostaje, a visoko obrazovanje tek u duljem roku može pridonijeti s novim digitalnim profesionalcima, Gospodarskom vijeću predstavljen je i nacionalni projekt implementacije vaučera i mikrokvalifikacija u sprezi s novim Zakonom o obrazovanju odraslih koji, u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, uskoro u Hrvatskoj započinje Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

U Agebri ističu da će ovaj projekt omogućiti da otprilike 10.000 ljudi završi neki od akreditiranih obrazovnih programa u digitalnom području, uz značajnu subvenciju iz EU sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Zaključak je Vijeća da će se zbog globalnih trendova i potreba zapošljavanja novih ljudi sigurno postići veliki interes za programima koji će obrazovati programere na raznim tehnologijama, sistemske i cloud administratore, stručnjake za IT sigurnost, frontend developere, profesionalce za digitalni marketing ili dizajnere korisničkog sučelja.

"Kako bismo osigurali pravilnu zastupljenost dionika za dopune strategije u dijelu obrazovanja odraslih, odnosno u novoj Algebrinoj podstrategiji obrazovanja odraslih, sazvali smo tematsku sjednicu Gospodarskog vijeća uz gostovanje predstavnika Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koji su predstavili koncepte mikrokvalifikacija, vaučera i općenitu viziju razvoja obrazovanja za potrebe tržišta rada i zapošljavanja. Sjednica je otvorila pitanja i donijela niz prijedloga novih kvalifikacija i programa koje bi Algebra trebala i mogla ponuditi kako bismo se približili budućim potrebama gospodarstva u dijelu kratkih verificiranih programa", zaključio je Balković.


Komentari članka

Vezani članci

Obrtnička zanimanja postaju sve poželjnija, a umjetna inteligencija mijenja pravila igre za visokoobrazovane

09.06.2026.

Hrvatsko tržište rada bilježi snažnu potražnju za kvalificiranom radnom snagom, a obrtnička zanimanja sve se jasnije pozicioniraju među najtraženija i najdeficitarnija u zemlji. Potražnja za majstorima danas višestruko nadmašuje raspoloživu ponudu, upozor

‘Na prvom poslu otišao sam na ručak i nisam se vratio. Griješite, učite, fokus je ključan’

08.06.2026.

Ista prostorija, oko 30 godina kasnije, mjesto – Fakultet elektrotehnike i računarstva. Možda jedni od dva najpoznatija FER-ovca, ovaj put ne sjede u klupama, već pred auditorijem i stotinjak studenata.

Danica Purg napušta IEDC-Bled nakon 40 godina: kraj jedne ere

18.03.2026.

Osnivačica i dugogodišnja dekanica odlazi u mirovinu nakon četiri desetljeća izgradnje škole svjetskog ugleda

Sunčica Oberman Peterka: Autentičan će lider ili liderica omogućiti rast svima oko sebe

09.03.2026.

Ekonomski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku ove godine obilježava 65. obljetnicu. Zbog tog je impresivnog broja to čudnije što je tek 2025. godine izabrao svoju prvu dekanicu, koja je pak posljednjih 12 godina bila tek druga prodeka

>Znanje sa Sveučilišta u Zagrebu na razini svjetske edukacijske elite

23.02.2026.

Članstvo u akreditacijskom timu velika je čast i odgovornost jer se temeljito procjenjuje kvaliteta vodećih svjetskih poslovnih fakulteta

Tag cloud

  1. 2867 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1814 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 1575 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2006 članka imaju tag financije
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1347 članka imaju tag industrija
  12. 1253 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1084 članka imaju tag menadžment
  15. 697 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 872 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 692 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 521 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 539 članka imaju tag porezi
  29. 516 članka imaju tag eu fondovi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 366 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 531 članka imaju tag obrazovanje
  34. 437 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk