40 posto Hrvata ne putuje na odmor

Prema najnovijem istraživanju GfK dio stanovništva koji koristi odlazak na višednevni odmor izvan mjesta stalnog boravka (osobna putovanja, isključujući poslovna, u trajanju od najmanje 5 dana) prilično je stabilan.

Iskazi ispitanika pokazuju da je realizacija korištenja odmora u 2008. godini bila na razini od oko 51 posto, što je isto kao i godinu dana prije, ali ispod željenih odnosno planiranih 59 posto.

Najviše odlazaka na višednevni odmor u prošloj godini bilo je od stanovnika Zagreba i njegove okolice, kao i općenito iz naselja s preko 100 tisuća stanovnika (oko 74 posto) te iz Istre s primorjem (60 posto). Mlađi, oni od 15 do 34 godine, najviše idu na višednevne odmore, njih od 64 do 69 posto a stariji od 65 godina najmanje idu na višednevni odmor, njih tek 23 posto.

Osobe koje nisu u braku češće idu na višednevne odmore od onih u braku. Bolje obrazovanje znači i češće putovanje na odmor. Samo 14 posto osoba s najnižim obrazovanjem ide na višednevne odmore a 71 posto onih s najvišim obrazovanjem ide na odmor. Visina mjesečnih primanja, naravno, utječe na mogućnost odlaska na odmor, samo 20 posto onih s najnižim primanjima ide na odmor, odlazak kod rodbine ili prijatelja, dok osobe s najvišim primanjima redovito koriste odlazak na odmor.

Višekratno korištenje godišnjeg odmora, prema istraživanju GfK, u Hrvatskoj ima prosjek od 16 posto, a to su prije svega Zagrepčani (27 posto), stanovnici Istre i primorja (22 posto) te stanovnici naselja s preko 100 tisuća stanovnika. Na višekratni odmor češće idu visokoobrazovani (30 posto) te oni s mjesečnim primanjima od preko 8.500 kuna (36 posto).

Analiza planova za odlazak na odmor u ovoj godini izvan mjesta stanovanja sličan je prošlogodišnjem, 58 posto osoba planira odmor a njih čak 40 posto nikada ne računa s odlaskom na odmor izvan mjesta boravka. 78 posto Zagrepčana planira odmor više od 5 dana izvan Zagreba. To isto planira 81 posto osoba iz većih gradova, isto toliko mladih od 25 do 35 godina, 77 posto visokoobrazovanih te 83 posto s mjesečnim primanjima od preko 8.500 kuna.