Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Srp 2018

2,6 milijardi kuna ušteda od elektroničke javne nabave, uvodi se 1. prosinca

Izvor: lider.media · Autor: Lider/Hina  

2,6 milijardi kuna ušteda od elektroničke javne nabave, uvodi se 1. prosinca

Uspostavom cjelovitog procesa elektroničke javne nabave moguće su uštede veće od 2,6 milijardi kuna, istaknuo je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat na sjednici Vlade s koje je Sabor upućen prijedlog zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi.

Zakonom o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi se direktiva Europskog parlamenta te se za sve obveznike javne nabave uvodi obveza zaprimanja elektroničkog računa u postupcima javne nabave i to od 1. prosinca 2018. godine, kao i obveza izdavanja e-računa u postupcima javne nabave od 1. srpnja 2019. godine.

Ministar Horvat napominje da zakon predstavlja jednu od mjera Nacionalnog programa reformi za 2018. godinu, a glavni cilj mjere i zakona je stopostotno izdavanje i zaprimanje e-računa u javnoj nabavi.

Kako navodi, u postupcima elektroničkog fakturiranja prednosti za izdavatelje e-računa su manji administrativni troškovi pripreme, ispisa i kuvertiranja računa, eliminira se trošak poštarine, račun se isporučuje u puno kraćem vremenu te naposljetku, pohranjuje u sigurnu i kontroliranu elektroničku arhivu.

Također, troškovi obrade e-računa znatno su manji u odnosu na troškove obrade papirnatog računa, a kako ističe ministar, dodatne, osjetno veće ušteđe ostvaruju se digitalizacijom poslovnog procesa od nabave do isporuke, kraćim rokovima obrade računa te ubrzanjem plaćanja.

“Uspostavom cjelovitog procesa elektroničke javne nabave mogu se ostvariti maksimalni efekti i uštede, što prema našim procjenama može biti od šest do 13 posto ukupnog iznosa javne nabave, a to za RH predstavlja uštedu veću od 2,6 milijardi kuna”, istaknuo je Horvat.

Napominje da je za omogućavanje razmjene e-računa na državnoj i lokalnoj razini potrebno osigurati transportnu infrastrukturu u obliku centralne platforme za komunikaciju i interkonekciju informacijskih posrednika i razmjenu e-računa.

Predmetna platforma će omogućiti komunikaciju i interkonekciju između javnih i sektorskih naručitelja i dobavljača, što predstavlja gotovo više od 12,5 milijuna konekcija prilikom razmjene e-računa.

Horvat podsjeća da je zakonom o državnoj informacijskoj infrastrukturi i uredbom o organizacijskim i tehničkim standardima, za povezivanje na državnu informacijsku infrastrukturu Financijska agencija (Fina) definirana kao jedan od središnjih djelitelja usluga, a ovim se nacrtom zakona proširuje njena uloga kao informacijskog posrednika na zaprimanje i slanje elektroničkih računa.


Komentari članka

Vezani članci

Čak 50% umirovljenika prima ono što nije uplatilo tijekom radnog vijeka

23.10.2018.

Ministar rada Marko Pavić u posljednje vrijeme, kao i većina resornih ministara prije njega, govori o rupi u mirovinskom sustavu, koja se od oko 12 milijardi kuna prije petnaestak godina popela na današnjih 17 milijardi

Javni dug Hrvatske pao na 76,1 posto BDP-a

23.10.2018.

Javni dug Hrvatske iznosio je na kraju drugog tromjesečja 284,07 milijardi kuna, što je 3,8 milijardi ili 1,4 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, no udio duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) nastavio se smanjivati, pokazuje izvješće Eurostata.

Proračun zbog Uljanika tone u deficit

23.10.2018.

Zahvaljujući ekonomskom oporavku i bržem rastu prihoda od rashoda, proračun opće države prošlu je godinu završio sa suficitom od 3,1 milijardu kuna. Godinu prije deficit je iznosio 3,2 milijarde kune, a još 2014. godine bio je na razini od čak 17 milijard

Tvrtke više nemaju izbora: Plaće povećavaju Atlantic, Valamar, Pevec, Spin Valis, Belupo...

21.10.2018.

Kvalificirani, nekvalificirani, mladi i stari... svi oni postaju poželjne mlade u zemlji u kojoj nedostaje radnika.

Mioč: Većina poreznih promjena je dobra

19.10.2018.

Većina promjena je dobra, iako smatram da se moglo učiniti mnogo više, pogotovo u smislu makroekonomskih ciljeva. Moglo se razmisliti o znatnijem rasterećenju rada, a ne nužno o smanjenju PDV-a

Tag cloud

  1. 1815 članka imaju tag hrvatska
  2. 1850 članka imaju tag turizam
  3. 1503 članka imaju tag financije
  4. 1180 članka imaju tag izvoz
  5. 775 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 959 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 918 članka imaju tag trgovina
  8. 654 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 786 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag EU
  11. 850 članka imaju tag svijet
  12. 835 članka imaju tag industrija
  13. 833 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 917 članka imaju tag kriza
  16. 556 članka imaju tag maloprodaja
  17. 523 članka imaju tag marketing
  18. 478 članka imaju tag krediti
  19. 431 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 477 članka imaju tag tehnologija
  21. 330 članka imaju tag poticaji
  22. 401 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 314 članka imaju tag eu fondovi
  30. 319 članka imaju tag agrokor
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 285 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 312 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 359 članka imaju tag BDP