Zvonimir Kovačec: Pivarski ječam je potisnuo proizvodnju pšenice s mog OPG-a

Zvonimir Kovačec iz Josipova, općina Sopje u Virovitičko-podravskoj županiji, već je dobro poznato ime među slavonskim ratarima. Njegovo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Ravnica trenutno obrađuje oko 150 hektara vlastite zemlje, uz dodatnih 11 hektara koje uslužno obrađuje za svoju kćer.

Glavnina proizvodnje temelji mu se na klasičnim ratarskim kulturama - pšenici, pivarskom ječmu, soji, suncokretu, uz dodatnu postrnu sjetvu kukuruza i ranog suncokreta.

"Za potrebe vlastitog uzgoja ovaca sijemo i krmne kulture - zob, bob, tritikal te 5,5 hektara lucerne koju spremamo za sjenažu", ističe Kovačec, čije stado broji oko 300 ovaca, uključujući matična grla i podmladak.

Ovaj je poljoprivrednik i poduzetnik u slatinskom kraju poznat i po svojoj poljoljekarni Slavonska ravnica u kojoj je i ured za knjigovodstvo za poljoprivrednike. Trgovina opskrbljuje kupce repromaterijalima za poljoprivredu, opremom za ribolovce, stočnom hranom, nabavkom pilića, opremom za vinograde i voćnjake te brojnom drugom opremom.

Gradi se skladište za prijem robe
Osim njega, na OPG-u su zaposlena još četiri stalna radnika. Trenutno radi na proširenju djelatnosti gdje će biti dorada odnosno sušenje roba u mjestu Kapinci u općini Sopje. Kapacitet skladišta će biti 250 vagona, s mogućnošću proširenja za još otprilike toliko, kaže nam.

"Nadam se da će skladište krenuti s radom već od ove žetve ječma. Tu će se primati i pivarski ječam od kooperanata tvrtke Axereal Croatia, koji će zatim ići dalje prema otkupljivaču", objašnjava. S ovom tvrtkom surađuje već šest godina. "Moja kompletna proizvodnja ide preko njih. Od opskrbe sjemenom i repromaterijalima, pa sve do dogovora oko cijene i vremena prodaje - sve ide glatko. Suradnja ne može biti bolja", tvrdi.

Dodaje kako će to olakšati svima, uključujući i njega samoga jer više neće morati brinuti gdje će skladištiti robu i hoće li biti pod krovom ili izložena vremenskim uvjetima. Kao dodatni korak u suradnji, Kovačec planira sudjelovati u opskrbi postojećih i budućih kooperanata Axereala repromaterijalima i stručnom podrškom.

Budući da smo s njim razgovarali na tradicionalnom Danu polja pivarskog ječma u Novoj Gradiški gdje je primio zlatnu plaketu kao najbolji proizvođač, rekao nam je da mu je ovo 4. godina kako sije ovu kulturu za Axereal.

Pivarski ječam donosi mogućnosti za dodatnu zaradu
"Pivarski ječam je istisnuo pšenicu iz moje proizvodnje jer se naspram nje pšenica pokazala neisplativa. Daje 10-20 posto veći prinos, a i cijena mu je otprilike toliko veća. Nema dvojbe", ističe. Na 67 hektara sije sortu Laureate s kojom ostvaruje vrlo dobre prinose. U jednoj od prethodnih godina ostvario je 8,3 t/ha, dok je lani ostvario 7,3 t/ha zbog oluje koja je bila u svibnju nakon cvatnje pa je oko 35 posto usjeva poleglo.

Kao prednost ove kulture navodi i to što je pogodna za pjeskovita lagana tla kakva su u njegovom kraju pa sazriju nešto ranije nego na težim tlima. Važno je, kaže, provoditi pravilnu agrotehniku, postići zadovoljavajući sklop i da se dobije ujednačeno zrno s optimalnim razinama proteina koji ne bi smjeli biti ispod 9,5 i ne viši od 11,5.

"Skidamo ga obično krajem lipnja ili početkom srpnja". Nakon njega na strnjake siju postrni kukuruz, soju i od lani - rani suncokret čime ostvaruju dodatne prihode. Pokazalo se to, nastavlja, odličnim, jer u prošloj, izrazito sušnoj godini, kad 64 dana nisu imali nijedne kapi kiše na tom području, suncokret je dao 1,8 t po hektaru, što je uz minimalna ulaganja koja su imali opet donijelo nekakvu zaradu. Dodaje da, kada je bolja godina ili kada mu po plodoredu ječam dolazi gdje je moguće navodnjavati, onda je to sasvim nešto drugo i prinosi su puno veći.

Sjemenska proizvodnja na 30-ak hektara
Osim toga, na određenom dijelu površine, točnije na 25-35 hektara, ovisno kako dođe po plodoredu, već tri godine sije sjemensku soju za Axereal, uglavnom sortu Pallador.

I ovdje vidi brojne prednosti, osim toga što je leguminoza neophodna u plodoredu, poboljšava kvalitetu tla, opskrbu dušikom za naredne kulture, a i kao sjemenska proizvodnja donosi mu 20-ak posto veće prihode.