Zašto su čokolade toliko poskupile i je li jedini krivac rast cijena kakaovca?

Iako svojim šarenim omotima mame i stare i mlade s polica trgovina, kupovina čokolade u posljednje je vrijeme postala izvor frustracije za brojne ljubitelje slatkih zalogaja. Razlog su, naravno, osjetno veće cijene čokolade i čokoladnih slastica, u nekim slučajevima čak i sto posto. Na primjer, nekada smo pločicu čokolade mogli pronaći za pet kuna, osobito kada su bile na akciji, dok danas rijetko viđamo čokolade ispod jednog eura. Sve češće su, pak, cijene iznad dva eura za sto grama čokolade, što je preračunato više od petnaest kuna. Posljedica je to rasta cijene kakaovca osnovne sirovine bez koje slatki zalogaji ne bi postojali.

Slab urod i male zalihe
Obilne kiše i vremenske neprilike u Zapadnoj Africi vinule su cijene kakaovca u nebo, pa je tako prošloga tjedna ova sirovina ključna za proizvodnju čokolade na robnim burzama narasla 26,8 posto i probila granicu od devet tisuća dolara po toni, najviše od početka rujna ove godine. Usporedbe radi, cijena kakaovca godinama se kretala u rasponu od dvije do tri tisuće dolara po toni, a u travnju ove godine dosegnula je rekord od čak 12.261 dolar po toni.

Zabrinutost oko ponude kakaovca stvaraju nepovoljni vremenski uvjeti u Obali Bjelokosti, najvećem proizvođaču kakaovca, ali i mogućnost ranih suhih Harmattan vjetrova ove godine koji bi mogli oštetiti mahune kakaovca te isušiti tlo, što će rezultirati manjim zrnima i u konačnici manjim urodom. Zapadnoafrička država Gana, koja zajedno s Obalom Bjelokosti proizvodi više od 60 posto svjetskog kakaovca, bilježi najnižu proizvodnju u zadnja dva desetljeća.

Rast cijena izravna je posljedica ovih zabrinutosti, objašnjava Robert Jurišić, vlasnik i direktor tvrtke S-grain BI te Liderov suradnik u temama vezanim za burzovne robe. Napominje također i da je volatilnost cijene kakaovca, u odnosu na neke uobičajene razine na kojima se kretala cijena godinama, započela još u listopadu prošle godine. Međutim, dodatan problem stvaraju i kritično niske zalihe kakaovca u skladištima.

– Kada se pojave takvi uvjeti na tržištu, ne treba čuditi da špekulanti u kratkom roku poguraju cijene daleko iznad razina koje su fundamentalno opravdane i na taj način pošalju dodatne šok-valove na sve lance dobave, zadajući prvenstveno ogromne glavobolje odgovornima za nabavu strateških sirovina – objašnjava Jurišić, koji ovaj rast cijena smatra velikim poremećajem i udarcem za sve čija proizvodnja i konkurentnost ovisi o toj sirovini.
Kraš: Odgađali smo poskupljenja
A to su, naravno, konditorske tvrtke. No, je li cijena kakaovca jedini krivac za rast cijena? Najveći hrvatski konditor Kraš osim rasta cijena sirovina suočava se s rastom troškova proizvodnje i rada. To je, kažu iz Kraša, opteretilo cijelu industriju.

– U Kraš grupi smo činili sve kako bismo tako snažan i dugotrajan rast troškova sirovina interno amortizirali. Maksimalno smo dugo odgađali poskupljenja za krajnje potrošače, no bili smo primorani korigirati cijene naših proizvoda koji sadržavaju kakao, a korekcije su napravljene sukladno udjelu kakao dijelova u sadržaju pojedine kategorije proizvoda – objašnjavaju razloge povećanja cijena čokolada i keksa u Krašu.
Dodaju da su rasli i primarni troškovi prerade kakaovca što je uvelike utjecalo na cijene kakao mase, kakao maslaca i kakao praha koji se koriste u proizvodnji čokolada i pralina te keksa i vafla.

Kandit: Bili smo primorani podići cijene
Osim Kraša, poskupile su i Kandit čokolade. Iz te tvrtke objašnjavaju da se neprestano trude ‘umanjiti prijenos povišenja cijena sirovina na naše potrošače, kako optimizacijom proizvodnih procesa, tako i optimizacijom asortimana‘. No, iz svih navedenih razloga došlo je do povećanja cijena čokolade i srodnih proizvoda, priznaju iz Kandita.