Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Kol 2018

Za povratak u svijet rada spremno više od 40 tisuća umirovljenika

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Zdenka RUPČIĆ  

Za povratak u svijet rada spremno više od 40 tisuća umirovljenika

Prema službenim podatcima, u Hrvatskoj ima nešto više od 1,2 milijuna umirovljenika, među kojima se, prema nekim analitičarima, krije ogroman neiskorišteni radni potencijal, jer je dobar dio njih umirovljen u najboljim godinama (neki i s manje od 50 godina), a samo ih je manji dio radno aktivan.

Prema podatcima kojima raspolaže Hrvatska gospodarska komora, 2016. godine 12.000 umirovljenika "zamrznulo" je svoju mirovinu i u radnom je odnosu – što znači da plaća doprinose i sve ostalo.
Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, kaže da su umirovljenici, i to posebice mlađi, ogroman neiskorišteni potencijal.
- Prema nekim grubim procjenama, zavisno od ponude radnih mjesta, za povratak u svijet rada, naravno, uz neke od poticajnih mjera, spremno je najmanje 40.000 umirovljenika, od kojih bi najveće koristi mogao imati turistički sektor - izjavio je Davorko Vidović i dodao kako za umirovljenike ima vrlo atraktivnih pomoćnih poslova, primjerice u zanimanju sobarice, vrtlara i slično.
Prema podatcima Hrvatskog zavoda za mirovinsko (HZMO), na nepuno radno vrijeme na dan 30. lipnja 2018. godine u Hrvatskoj je kod pravnih osoba radilo ukupno 4304 osobe - 2657 muškaraca i 1647 žena, a kod fizičkih osoba ukupno 543 - 257 muškaraca i 286 žena.
Povećenje u sezoni

Tako je na 30. lipnja na nepuno radno vrijeme radilo 2914 muškaraca i 1933 žena, što ukupno iznosi 4847 radnika umirovljenika. Mjesec dana prije, tj. 31. svibnja 2018., taj je broj bio nešto manji – na nepuno su radno vrijeme radila 2822 muškaraca i 1829 žena, što je ukupno 4651 umirovljenik na nepuno radno vrijeme.
Prema podatcima HZMO-a, vidljivo je da se broj umirovljenika koji rade na nepuno radno vrijeme penje u sezoni, no ono što je iz tih podataka zanimljivo iščitati jest da se broj umirovljenika koji rade na nepuno radno vrijeme u posljednje dvije godine gotovo udvostručio. Naime, na dan 30.lipnja 2016. godine u Hrvatskoj je na nepuno radno vrijeme radilo ukupno 2707 osoba – 1571 muškarac i 1136 žena. Na dan 30. lipnja 2017. godine na nepuno radno vrijeme radilo je ukupno 3635 osoba – 2151 muškarac i 1484 žene.
Iz podataka HZMO-a vidljivo je da najviše umirovljenika na nepuno radno vrijeme radi u djelatnosti stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti, njih ukupno 1043 radilo je na dan 30. lipnja 2018. godine – 660 muškaraca i 383 žene.
Na drugom je mjestu djelatnost trgovine na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala pa je na dan 30. lipnja u toj djelantosti radilo ukupno 798 umirovljenika na nepuno radno vrijeme – 459 muškaraca i 339 žena.
Na trećem je mjestu, prema podaTcima HZMO-a, djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, u kojoj je radilo ukupno 550 umirovljenika na nepuno radno vrijeme – 252 muškaraca i 298 žena.
U prerađivačkoj industriji radilo je na dan 30. lipnja ukupno 464 umirovljenika na nepuno radno vrijeme – 343 muškarca i 121 žena, a u djelatnosti prijevoza i skaldištenja radilo je na nepuno radno vrijeme ukupno 316 umirovljenika – 295 muškaraca i 21 žena.
U djelatnosti poljoprivrede radilo je 58 umirovljenika, od kojih 42 muškarca i 16 žena. Najmanje umirovljenika na nepuno radno vrijeme radilo je u djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija – ukupno dva i oba su žene. Troje umirovljenika na nepuno radno vrijeme radilo je u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom... – dva muškarca i jedna žena.
Rade i na šalterima

Od ostalih podataka HZMO-a zanimljivo je izdvojiti da je na dan 30. lipnja na nepuno radno vrijeme radilo njih ukupno 855 – 203 žene i 652 muškarca u zanimanjima – čelnici i dužnosnici državnih tijela, direktori. Najviše je na nepuno radno vrijeme radilo stručnjaka i znanstvenika, njih ukupno 1386 – 851 muškaracai 535 žena. Na isti je dan evideniran rad 722 umirovljenika ineženjera, tehničara i srodnih zanimanja – od toga 430 muškaraca i 292 žene. Zanimljiv je i podatak da su istog dana u evidenciji rada umirovljenika na nepuno radno vrijeme zabilježena 434 umirovljenik na nepuno radno vrijeme – 317 žena i 117 muškaraca – koji rade kao uredski i šalterski službenici. Kao poljoprivredni, lovnouzgojni, šumarski radnici i ribari radilo je 13 osoba – šest žena i sedam muškaraca. U uslužnim i trgovačkim zanimanjima radilo je ukupno 492 umirovljenika na nepuno radno vrijeme. U vojnim zanimanjima nema ni jednog umirovljenika koji je radio na nepuno radno vrijeme.
Ako se pogleda pregled rada na nepuno radno vrijeme umirovljenika po županijama, najviše ih radi u Gradu Zagrebu, njih 1508 - 611 žena i 897 muškaraca, slijedi Primorsko-goranska županija, gdje su na nepuno radno vrijeme radila 634 umirovljenika – 248 žena i 386 muškaraca, potom Splitsko-dalmatinska županija, gdje su radila 554 umirovljenika na nepuno radno vrijeme – 211 žena i 343 muškaraca, a u Istarskoj je radilo 427 umirovljenika na nepuno radno vrijeme – 181 žena i 246 muškaraca.
Razbiti predrasude

U Osječko-baranjskoj županiji na nepuno radno vrijeme radila su 204 umirovljenika – 90 žena i 114 muškaraca. Najmanje umirovljenika na nepuno radno vriijeme radi u Požeško-slavonskoj županiji njih 23 – 6 žena i 17 muškaraca, te u Koprivničko-križevačkoj županiji, njih 33 – 14 žena i 19 muškaraca.
Gotovo udvostručen broj umirovljenika u dvije godine koji radi na nepuno radno vrijeme, ističe Davorko Vidović, govori da dio poslodavaca u nedostatku radne snage sve više poseže za zapošljavanjem umirovljenika te dodaje:
- U Hrvatskoj, primjerice, u dobnoj skupini osoba koje imaju 62 godine, gdje i sam pripadam, tek je svaki četvrti još na tržištu rada. To znači da je velik broj izvan svijeta rada, ili su u mirovini, ili dugotrajno nezaposleni, ili pak nekativni, koji nisu ni u mirovini niti su nezaposleni. Tu se krije ogroman neiskorišteni potencijal. No prije nego što posegnemo za povlačenjem umirovljenika u svijet rada trebalo bi povećati zaposlenost mladih, a potom starijih od 55 godina. Vidović se osvrnuo i na predrasude koje vladaju pri zapošljavanju starijih osoba.
– Osobe u dobi od 60 i neke godine, kojima i sam pripadam, nisu možda sposobne penjati se, primjerice, na krovove i obavljati neke radove, ali postoje na stotine poslova gdje mogu raditi stariji radnici i umirovljnici. Nisam protiv toga ni da umirovljnici rade u djelatnosti šalterskih poslova. Primjerice, možda poštari koji su navršili 60 i koju godinu više ne mogu nositi poštu, ali mogu raditi kao službenici na šalterima - kaže Vidović
Milica Jovanović, savjetnica glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) za tržište rada i razvoj ljudskih potencijala, kaže: "I HUP zagovara da se izmjenama radne regulative i propisa o zapošljavanju omogući rad svima koji žele i mogu raditi, tj. da se otklone regulatorna ograničenja za zapošljavanje pojedinih kategorija potencijalnih radnika, a u tu grupu ubrajamo i umirovljenike. S obzirom na općenit nedostatak radne snage u svim sektorima, smatramo da im je potrebno omogućiti rad bez gubitka prava na mirovinu."


Komentari članka

Vezani članci

Osnivači 50+: Zašto su zrelost i iskustvo ključ uspjeha startupa?

21.07.2026.

Istraživanja potvrđuju da su najuspješniji osnivači ljudi u četrdesetima i pedesetima koji već imaju iskustvo vođenja timova i projekata

Ugostitelji upozoravaju: Bez stranih radnika sezona ne bi uspjela

25.06.2026.

Potrebe za stranim radnicima iz godine u godinu rast, domaće gospodarstvo ovisi o njima. Osim u trgovini, dostavi, građevini i turistička sezona teško je postala zamisliva bez njih. Na obali gotovo da ne postoji ugostiteljski objekt, hotel koji ne zapošlj

Ovisi li hrvatsko gospodarstvo o uvozu radne snage?

25.06.2026.

Uz demografski pad i iseljavanje mladih, Hrvatska se suočava s jednim od najvećih izazova svoje budućnosti. Dok broj stranih radnika u Hrvatskoj iz godine u godinu raste, sve se češće postavlja pitanje je li Hrvatska postaje ovisna o stranoj radnoj snazi?

Model prekvalifikacije: Ovo su najtraženiji programi za koje Hrvati koriste vaučere za obrazovanje

23.06.2026.

U četiri godine provedbe sustava vaučera za obrazovanje odraslih dodijeljeno je gotovo 66.000 vaučera, a više od 51.000 polaznika uspješno je završilo obrazovne programe, pokazuje odgovor hrvatske Vlade na zastupničko pitanje Damira Barbira (Centar)

Deficit medicinara je ogroman. Centar za rehabilitaciju u Kraljevici svakoj medicinskoj sestri nudi i 5.000 € dobrodošlice

16.06.2026.

Ugovor o radu na neodređeno, pet tisuća eura dobrodošlice i 400 eura mjesečne subvencije za smještaj za kandidate izvan Primorsko-goranske županije – uvjeti su koje Centar za rehabilitaciju Fortica u Kraljevici nudi za čak četiri radna mjesta medicinskih

Tag cloud

  1. 2892 članka imaju tag turizam
  2. 2729 članka imaju tag hrvatska
  3. 1518 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1406 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 704 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 698 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 544 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 461 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk