Poduzetnički portal · Članak
25 Lip 2026
Ovisi li hrvatsko gospodarstvo o uvozu radne snage?
Izvor: www.bug.hr · Autor: Suzana Vezilić
Uz demografski pad i iseljavanje mladih, Hrvatska se suočava s jednim od najvećih izazova svoje budućnosti. Dok broj stranih radnika u Hrvatskoj iz godine u godinu raste, sve se češće postavlja pitanje je li Hrvatska postaje ovisna o stranoj radnoj snazi?
Radnici iz Nepala, Indije, Filipina, Bosne i Hercegovine, Srbije i drugih zemalja postali su svakodnevni prizor na gradilištima, u hotelima, restoranima, trgovinama i dostavnim službama. Što to govori o stanju domaćeg tržišta rada? Odgovor nije jednostavan. Pravi problem nije činjenica da strani radnici dolaze, nego zašto ih domaće gospodarstvo toliko treba.
Sektori u kojima se Hrvatska najviše suočava s manjkom radnika
U posljednjih nekoliko godina broj izdanih dozvola za rad stranim državljanima dosegnuo je povijesne rekorde. Tijekom 2024. godine izdano je više od 206 tisuća dozvola za boravak i rad, dok je 2025. godine izdano više od 170 tisuća dozvola, unatoč postroženim pravilima zapošljavanja stranaca. Takve brojke pokazuju da strani radnici više nisu iznimka nego važan dio hrvatskog gospodarstva.
Najveća koncentracija stranih radnika nalazi se u sektorima koji su ključni za hrvatski gospodarski rast a to su: turizam i ugostiteljstvo, građevinarstvo, industrijska proizvodnja, promet, logistika i trgovina. U pojedinim djelatnostima poslodavci otvoreno priznaju da bez stranih radnika ne bi mogli održati sadašnji opseg poslovanja.
Problem koji je veći od samog uvoza radne snage je zašto Hrvatska nema dovoljno vlastitih radnika?
Mnogi smatraju da je uzrok jednostavan i da je riječ isključivo o niskim plaćama. Iako su plaće važan faktor, stvarnost je znatno složenija. Postoji nekoliko ključnih problema:
- Demografski slom
Analitičari upozoravaju da najveći problem Hrvatske nije gospodarstvo nego demografija. Već desetljećima Hrvatska bilježi više umrlih nego rođenih, starenje stanovništva i smanjenje broja mladih koji ulaze na tržište rada.
Drugim riječima, svake godine više ljudi odlazi u mirovinu nego što novih radnika ulazi u sustav. Čak i kada nitko ne bi iselio iz zemlje, Hrvatska bi se suočavala s manjkom radne snage.
- Iseljavanje nakon ulaska u Europsku uniju
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine otvorilo se veliko europsko tržište rada. Mnogi hrvatski građani odlučili su potražiti bolje prilike u zemljama poput Njemačke, Austrije, Irske i Švedske.
Posebno zabrinjava činjenica da nisu odlazili samo visokoobrazovani stručnjaci nego i građevinski radnici, vozači, kuhari, medicinske sestre i obrtnici. To su upravo zanimanja za kojima danas postoji najveća potražnja.
- Neusklađenost obrazovanja i tržišta rada
Hrvatska istovremeno ima nezaposlene osobe i poslodavce koji ne mogu pronaći radnike. Razlog je često u tome što obrazovni sustav ne proizvodi dovoljan broj kadrova za zanimanja koja gospodarstvo treba. Danas kronično nedostaju:
električari,
zavarivači,
vodoinstalateri,
keramičari,
vozači teretnih vozila,
trgovci,
medicinsko osoblje,
kuhari,
konobari
S druge strane, određeni studijski programi i obrazovni smjerovi proizvode veći broj kadrova nego što tržište rada može apsorbirati.
Jesu li onda strani radnici problem ili rješenje?
U javnosti se često vode žustre rasprave o tome jesu li strani radnici korisni ili štetni za Hrvatsku. Istina je da postoje argumenti za oba stajališta.
Pozitivne strane
Strani radnici omogućuju funkcioniranje turističke sezone, završetak građevinskih projekata, nesmetan rad logističkog sektora i održavanje gospodarskog rasta.
Bez njih bi mnogi poslodavci morali smanjiti poslovanje ili potpuno odustati od pojedinih projekata. Osim toga, strani radnici plaćaju poreze i doprinose te tako sudjeluju u financiranju javnih usluga i mirovinskog sustava.
Negativne strane
S druge strane, pretjerana ovisnost o stranoj radnoj snazi nosi određene rizike. Ako poslodavci uvijek mogu pronaći jeftiniju radnu snagu iz inozemstva, smanjuje se pritisak na povećanje plaća i poboljšanje radnih uvjeta za domaće radnike. Postoje i izazovi vezani uz integraciju stranih radnika, jezične barijere, smještajne kapacitete i dugoročnu društvenu koheziju.
Najveći problem ipak nije dolazak stranih radnika, nego mogućnost da se njihovim dolaskom prikriju strukturni problemi hrvatskog gospodarstva.
Komentari članka
Vezani članci
Svaki treći aktivni poslovni subjekt u Hrvatskoj nema zaposlenih
12.11.2026.Prema DZS-u, čak 66.315 aktivnih pravnih osoba nema zaposlenih, dok više od polovice ima najviše devet radnika
Stvara li Hrvatska jednoroge zato što je okrutna prema poduzetnicima?
10.11.2026.Hrvatski tehnološki uspjesi nastaju unatoč brojnim preprekama. No njihova najveća vrijednost možda su ljudi koji stvaraju nove kompanije Kada je Daytona u listopadu uz investiciju od šezdeset milijuna dolara postala treći hrvatski jednorog, nakon Infobipa
Hrvatska po visini plaće pretekla devet EU zemalja
09.11.2026.Prosječna godišnja bruto plaća za puno radno vrijeme za zaposlenike u EU iznosila je lani 41.500 eura, što je 4,3 posto više nego predlani.
Neven Vidaković: Hrvatska ekonomija izgleda fenomenalno, ali samo kada gledamo unatrag
09.11.2026.Ekonomist Neven Vidaković gostovao je kod našeg Hrvoja Krešića u N1 studiju uživo, gdje je komentirao stanje hrvatskog gospodarstva uoči predstavljanja državnog proračuna za 2027. godinu, budućnost europskih fondova i provedbu Nacionalnog plana oporavka i
Kristjan Staničić: Dani hrvatskog turizma vraćaju se u Poreč i Istru
04.11.2026.Dani hrvatskog turizma 2026., najveće godišnje okupljanje hrvatskog turističkog sektora, ove će se godine održati 19. i 20. studenoga u Poreču, u novootvorenom Valamar Pical Resortu, a to znači da se najveća hrvatska smotra turizma ponovno vraća u Istru
Tag cloud
- 2935 članka imaju tag turizam
- 2756 članka imaju tag hrvatska
- 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
- 1843 članka imaju tag svijet
- 1412 članka imaju tag ict
- 1599 članka imaju tag poljoprivreda
- 2023 članka imaju tag financije
- 545 članka imaju tag krediti
- 1668 članka imaju tag izvoz
- 1334 članka imaju tag trgovina
- 1388 članka imaju tag industrija
- 1277 članka imaju tag investicije
- 1091 članka imaju tag zapošljavanje
- 1106 članka imaju tag menadžment
- 721 članka imaju tag tehnologija
- 1194 članka imaju tag EU
- 882 članka imaju tag poduzetništvo
- 706 članka imaju tag opg
- 464 članka imaju tag BDP
- 555 članka imaju tag porezi
- 391 članka imaju tag kompanije
- 804 članka imaju tag maloprodaja
- 570 članka imaju tag poticaji
- 535 članka imaju tag hotelijerstvo
- 717 članka imaju tag marketing
- 416 članka imaju tag potpore
- 468 članka imaju tag start up
- 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
- 431 članka imaju tag vlada
- 458 članka imaju tag koronavirus
- 518 članka imaju tag eu fondovi
- 966 članka imaju tag kriza
- 498 članka imaju tag gospodarstvo
- 444 članka imaju tag osijek
- 536 članka imaju tag obrazovanje
- 500 članka imaju tag prehrambena industrija
- 521 članka imaju tag dzs
- 459 članka imaju tag energetika
- 420 članka imaju tag hnb
- 349 članka imaju tag hgk
Tečajna lista
| Valuta | Kupovni | Srednji | Prodajni |
|---|---|---|---|
| EUR | 7,50 | 7,53 | 7,55 |
| USD | 7,23 | 7,25 | 7,28 |
| GBP | 8,81 | 8,84 | 8,86 |
| CHF | 7,23 | 7,25 | 7,27 |
| CAD | 5,56 | 5,57 | 5,59 |
Dionice
Rast Pad Promet| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| DDJH-R-A | 51,00 | +2,27 |
| HUPZ-R-A | 1.087,99 | +1,86 |
| JDPL-R-A | 78,98 | +1,69 |
| DLKV-R-A | 125,50 | +1,13 |
| LKRI-R-A | 100,05 | +1,09 |
| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| TNPL-R-A | 638,00 | -7,38 |
| ISTT-R-A | 184,99 | -4,64 |
| ZVZD-R-A | 2.600,00 | -3,70 |
| BLJE-R-A | 84,10 | -3,69 |
| LANO-R-A | 9,01 | -3,33 |
| Ticker | Zadnja | Promet |
|---|---|---|
| INA-R-A | 3.800,00 | 1.121,33 |
| ADRS-P-A | 213,50 | 1.067,50 |
| HT-R-A | 241,99 | 407,22 |
| ADPL-R-A | 99,85 | 225,82 |
| IGH-R-A | 740,00 | 97,14 |
