Za korisnike kamatne stope od 4,34 do 4,88 posto

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) na drugoj aukciji za kreditiranje obrtnih sredstava prema Vladinom modelu A za oporavak gospodarstva prihvatila je 12 od pristiglih 16 ponuda banaka uz kamatu za krajnjeg korisnika u rasponu od 4,34 posto do 4,88 posto. Prihvaćene su ponude Samoborske banke, Hypo Alpe Adria banke, Croatia banke, Zagrebačke banke, Partner banke, Banke kovanica, Centar banke Međimurske banke, Erste&steirmärkische banke, Istarske kreditne banke, Privredne banke Zagreb i Raiffeisenbank Austrie, dok na aukciji nisu prošle ponude Societe Generale-Splitske banke, Slatinske banke, Jadranske banke i BKS banka. HBOR je na drugoj aukciji održanoj u srijedu ponudio 200 milijuna kuna, a banke su zatražile 312,5 milijuna kuna.

Glavni kriterij za prihvaćanje ponuda bila je marža poslovne banke na osnovnu kamatnu stopu. Banke koje su ponudile kamatnu maržu do 3,5 posto (za krajnjeg korisnika ponderirana kamatna stopa 4,82 posto) odobrena im je u potpunosti traženi iznos kredita, dok je bankama s kamatnom maržom 3,6 posto (4,88 posto kamatna stopa za krajnjeg korisnika) propocionalno smanjen odobreni iznos kredita. Najnižu kamatnu maržu ponudila je Samoborska banka 2,7 posto (4,34 posto za krajnjeg korisnika), dok su najveću kamatnu maržu 3,6 posto (4,88 posto za krajnjeg korisnika) ponudile Erste&Steirmärkische banka, Istarska kreditna banka Umag, Privredna banka Zagreb i Reiffeisen bank Austria. Zagrebačka banka koja na prvoj aukciji HBOR-a nije prošla zbog visoke ponuđene kamatne stope ponudila je kamatnu maržu 3,3 posto (4,70 posto za krajnjeg korisnika), te joj je cjelokupni zatraženi iznos 50 milijuna kuna odobren.

Najveći iznos 100 milijuna kuna tražila je Privredna banka, ali joj je zbog visoke kamatne marže odobreno 42,3 milijuna kuna. Na prvoj aukciji HBOR je prihvatio ponude šest banaka u ukupnom iznosu 200 milijuna kuna uz kamatne stope od 4,93 do 5,11 posto, koje su naknadno pale na 4,70 do 4,90 posto. HBOR u kreditiranju obrtnih sredstava sudjeluje s 40 posto iznosa kredita, dok poslovne banke sudjeluju sa 60 posto kredita. Vrijednost kreditnog potencijala prve i druge aukcije prema modelu A iznosi milijardu kunu