Za gradnju kuće u Gunji uzeli 2100 eura po kvadratu

bog prenapuhanih cijena radova, obnova obiteljskih kuća u županjskoj Posavini koje su stradale u poplavama, bio je pravi eldorado za tvrtke i pojedince uključene u posao. Tvrde to brojni mještani ističući kako je većina nezadovoljna jer vide što se i kako radi, a nitko ne reagira.

Maksimalno 1000 eura

– Zar je normalno da ja za sanaciju kuće dobijem 70.000 kuna, a tvrtka za iste radove 300.000. Zašto onda nisam dobio i ja taj novac ili neka i oni rade za 70.000 kuna – kaže nam jedan od mještana Gunje. Dodaje kako je o ovome pisao i u Ministarstvo graditeljstva, ali bez rezultata.

I mnogi drugi stanovnici drže da se uloženim novcem moglo puno više napraviti. Kao dokaz svojih tvrdnji daju troškovnik za kuću od 55 kvadrata, koja se gradila iz temelja, a država je za nju platila 877.921 kuna. To je nešto više od 116.000 eura, odnosno oko 2100 eura po četvornome metru.

– Realno, za gradnju kuće iz temelja potrebno je maksimalno tisuću eura po kvadratu, iako i ta cijena može biti niža. Za 2000 eura po kvadratu može se kupiti stan u Zagrebu, i to u nekim elitnijim dijelovima – kaže jedan od vlasnika građevinskih tvrtki iz Slavonije.

Tijekom prosvjeda za nedavna posjeta ministara, nezadovoljni mještani progovorili su i o tim iznosima pitajući se tko ih je i zašto odobrio.

– Smatramo kako je puno toga u vezi s obnovom sumnjivo, ali budući da trenutačno u rukama nemamo konkretnih dokaza, očekujemo da ove tvrdnje netko istraži. Mi ćemo uskoro početi prikupljati potpise za izmjenu Zakona o sanaciji poplavljenih područja, a razmišljamo i o podizanju kaznenih prijava – kaže Antonio Marković, predsjednik Mladeži HDZ-a Gunje, koja je i organizirala prosvjed. Tvrdi i da je posao na obnovi dobilo 20-ak građevinskih tvrtki iz Hrvatske, ali i da su one u pravilu uzimale podizvođače.

– Ako se njima isplatilo uzeti podizvođača, onda je logično da su cijene bile previsoke – ističe Marković.

Stjepan Crnov, vlasnik projektantske tvrtke iz Gunje, tvrdi da se novac mogao uštedjeti na više načina.

– Imali smo bazu podataka s više od 500 objekata sa snimkama zatečenoga stanja. No, kada smo to ponudili Ministarstvu u zamjenu za sudjelovanje u obnovi, odbijeni smo. Sve se to ponovno moralo raditi, ali i platiti – kaže Crnov.

Cijene više, ali ne toliko

Ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš poručuje kako će sve ove navode ispitati i, ako su točni, računi neće biti plaćeni.

– Mi smo nakon tragedije proveli javni natječaj i 21 tvrtka dobila je posao po istim cijenama. Te cijene jesu nešto više, ali ne toliko koliko se govori jer se s poslom moralo krenuti odmah. Nismo imali vremena godinama provoditi javni natječaj i birati najjeftinije izvođače. Sve su sagrađene kuće s energetskim razredom B, a izvođači su morali poštivati i rokove i kvalitetu. U protivnom plaćaju penale – kaže Mrak Taritaš i dodaje kako je ovdje riječ o čistoj predizbornoj kampanji i kako neće dopustiti da se pljuje po odlično odrađenom poslu.