Za dvije do tri godine Hrvatska bi mogla izgubiti IT industriju

Broj hrvatskih IT poduzetnika u idućim će godinama nastaviti rasti, porast će i broj biznisa koje će pokrenuti, no, ključno je pitanje gdje će se fizički taj rast događati? Nije svejedno hoće li hrvatske IT tvrtke svoja sjedišta imati u inozemstvu ili u Hrvatskoj.

U idućih dvije do tri godine Hrvatska će izgubiti svoju IT industriju. Ne zato što će domaći IT poduzetnici propasti, jer ne mogu naći nove inozemne poslove ili zato što ih ne znaju odraditi. Ne zato što će zatvoriti postojeća radna mjesta u Hrvatskoj. Ne ni zato što nemaju interesa da prerastu u jednu od najjačih industrija u Hrvatskoj. Ne. Hrvatska IT industrija će propasti, jer vlada u posljednje dvije godine ciljano, svjesno ili ne, radi na tome da se domaća IT industrija iseli u inozemstvo.

Jednako kao što je u inozemstvo zbog siromaštva ili nemogućnosti razvoja u posljednjih nekoliko godina moralo iseliti 200 tisuća građana, tako se unazad godinu i pol iz Hrvatske želi otpraviti cijela jedna industrija. Koji je razlog tome možemo samo nagađati. Možda se poduzetnici u IT-u nisu rodili u pravim obiteljima? Možda nisu donirali prave stranke? Možda su poduzetnici u IT-u previše orijentirani na izvoz umjesto na uvoz? Možda im je stran način poslovanja Agrokora pa plaćaju na vrijeme? Možda je problem što ih je nekoliko tisuća, jer lakše se pogača dijeli kad je manje ljudi za stolom...? Mnogo je mogućnosti, ali jedno je sigurno. Vlast sustavno radi na tome da domaći IT poduzetnici svoj biznis isele u inozemstvo, a sad imamo i statistiku koja jasno ukazuje da je upravo to jedini izbor koji im se nudi žele li opstati.

Ne žele pobjeći
No, krenimo redom. Propast hrvatske IT industrije i propast hrvatskih IT poduzetnika ili naših IT tvrtki nisu jedno te isto. Broj hrvatskih IT poduzetnika u idućim će godinama nastaviti rasti. Porast će i broj biznisa koje će pokrenuti. No, ključno je pitanje gdje će se fizički taj rast događati? Nije svejedno hoće li hrvatske IT tvrtke svoja sjedišta imati u inozemstvu ili u Hrvatskoj! Ako će biti u inozemstvu, primjerice u drugim članicama Europske unije, što je i danas potpuno legalno, onda prihodi od poreza neće se slijevati u hrvatski budžet već u neki strani. Nije svejedno ni hoće li hrvatske IT tvrtke svoje razvojne centre imati u Hrvatskoj ili u inozemstvu! U njima se zapošljavaju programeri i drugi stručnjaci pa to izravno utječe na ponudu radnih mjesta u Hrvatskoj.

K tome, dovoljno je pogledati Zagreb, Split i Osijek da bi se vidjelo kako veća koncentracija IT tvrtki na određenom području potiče niz pozitivnih promjena u obrazovanju, radnim uvjetima, financijskim uvjetima za tvrtke, promociji itd. Dakle, neće propasti hrvatski IT poduzetnici i naše IT tvrtke, ali će Hrvatska izgubiti priliku da ima snažnu IT industriju. I to je ono što se počelo događati u 2016. godini i što Vlada ničim ne pokušava zaustaviti u 2017. godini. Neke naše ugledne IT tvrtke već imaju razvojne centre u drugim EU državama.

Druge pak naše ugledne IT tvrtke već imaju sjedišta u drugim EU državama.Niti jedne niti druge za to se nisu odlučile, jer žele pobjeći iz Hrvatske. Na to ih je primorala Vlada zbog dva razloga. Prvi je što se sustavno odupire jačanju obrazovanja, prekvalificiranju većeg broja radnika za poslove u IT-u i mogućnosti uvoza IT radne snage. Drugi je razlog što kočenjem reformi u financijskom sektoru i neugovaranjem vanjsko-trgovinskih sporazuma s najznačajnijim državama na svijetu Vlada umjetno drži izvoz hrvatskih IT tvrtki skupim, čak daleko skupljim nego u drugim EU državama. Neki bi tome dodali i poreznu politiku, ali čak i da se ona ne uzme u obzir ova su dva razloga dovoljna da IT poduzetnici počnu razmišljati o iseljavanju.

Skupi izvoz tehnologije
Hrvatska IT industrija je, prema podacima CISEx-a, 2010. godine zapošljavala 8402 radnika. Prvo je na godišnjoj razini rasla za petsto novih radnih mjesta pa 800, tisuću da bi lani otvorila 1341 novo radno mjesto. Sada ima 14058 zaposlenih. No, lani je po prvi put broj novootvorenih radnih mjesta u našoj IT industriji bio manji nego godinu prije. I to nije zato što hrvatske IT tvrtke nisu željele zapošljavati već zato što nisu mogle naći radnike. Lani je po prvi puta iz Hrvatske otišlo tisuću IT stručnjaka više nego što ih je izašlo iz obrazovnog sustava. Procjenjuje se, njih čak 4000. Još gore, po prvi put, baš zbog tog razloga rast hrvatske IT industrije posustao je. Prosječan rast prihoda naše IT industrije od 2012. do 2016. godine bio je 11,7 posto, a lani je on pao na 10,4 posto.

Sličan scenarij prijeti i u ovoj godini. No, kako kod nas vole reći, nesreća ne dolazi sama na što je upozorio HUP. Izvozna ofenziva naših IT tvrtki, na kojoj rade posljednjih nekoliko godina, polako ali sigurno jača interes za narudžbama od hrvatskih softverskih proizvođača. Sve je veći interes s najvećih tržišta poput SAD-a, Australije, Bliskog istoka, Kine itd. No, Hrvatska s tim državama nema sporazum o sprečavanju dvostrukog oporezivanja, nije potpuno uključena u sve financijske aranžmane koje mogu ostvariti tvrtke iz drugih EU zemalja i to izravan izvoz visoke tehnologije iz Hrvatske u te države čini skupim.