Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Lis 2018

Vodeći hrvatski proizvođač svijeća i lampaša izvozi i na europsko tržište

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Vedran Balen/VL  

Vodeći hrvatski proizvođač svijeća i lampaša izvozi i na europsko tržište

Sedam tisuća paleta s više od šest milijuna komada lampaša i svijeća svake se godine proizvede te na domaće i inozemno tržište plasira iz malog Zadubravlja u okolici Slavonskog Broda. Za to je zaslužna tvrtka Primax, niz godina vodeći proizvođač ovih artikala u Hrvatskoj. Uoči blagdana Svih Svetih, u Primaxu imaju pune ruke posla. Suvlasnik i direktor Robert Pandža kaže da ne zna je li njegova tvrtka prva u Hrvatskoj, ali zna da puno rade. Dodaje kako svaka europska regija ima svoju ideju kako treba izgledati, gorjeti i od čega treba biti napravljen lampaš, a oni nastoje svakome udovoljiti i prilagoditi se potrebama tržišta.

Promjena sektora i lokacija
"U Hrvatskoj su razigrani i slični onima u Austriji i Njemačkoj, dok u sjevernoj Europi traže oblike bez križa koji podsjećaju na stupove. Te razlike su tolike da smo, primjerice, u Irskoj doživjeli da su ljudi iz neznanja stavili lampaš na stol i zapalili ga za ljepši ugođaj. Njima je to lijepo i ne shvaćaju da je to za groblje", kaže Pandža. Posao je Brođanin pokrenuo 1994. godine, kada su u njemu bili samo on i njegova supruga. Krenuli su s malim štandom na tržnici, prolazeći od samoga osnivanja različite razvojne faze i prilagođavajući se uvjetima na tržištu.

Počeli su uvoziti kozmetiku i opskrbljivati parfumerije i trgovine kojih je u to vrijeme bilo mnogo. Kako je vlasnik strojarski inženjer, počeli su raditi plastičnu ambalažu za lampaše, a kasnije i same lampaše jer su vidjeli da dobro idu. Veleprodaju su proširili na prehranu i počeli otvarati vlastite lance dućana, no od toga su odustali 2008. godine. Na kraju su napustili trgovinu i orijentirali se isključivo na proizvodnju.

Danas Primax ima pedesetak radnika koji rade u tri smjene te vlastiti proizvodni i skladišni prostor veličine 2000 četvornih metara. Tijekom četvrt stoljeća dugog postojanja tvrtka je čak u sedam navrata mijenjala lokaciju, no tada su se bavili pretežito trgovačkom djelatnošću. Onda su shvatili da im treba ozbiljan proizvodni kapacitet i ozbiljan pristup. Tako su prije pet godina uložili 14 milijuna kuna vlastitih sredstava u gradnju i opremanje nove proizvodne hale u Zadubravlju. Nakon toga, proizvodnja se ustalila.

"Nije lako proizvesti šest milijuna komada. Da bismo ponovno povećali proizvodnju, morali bismo opet puno uložiti, jer svijeće iziskuju velik skladišni prostor. U ovom se poslu najveći postotak prodaje odvija unutar mjesec ili dva prije Svih Svetih, ali proizvodnja kreće već u veljači. Ciklus obrtaja nam je sličan onome u poljoprivredi", pojašnjava Pandža. On se prisjeća kako je u vrijeme dok su gradili halu na snazi bio zakon o poticaju ulaganja većih od milijun eura.

Kako su zemljište kupili godinu dana ranije, njihov je zahtjev za subvenciju odbijen uz obrazloženje da kako su već krenuli s investicijom. Naime, na natječaj su se mogli kandidirati samo oni koji do tada ništa nisu uložili. Tako su ostali bez potpore. Jedini poticaji koje su dobili bili su 300 tisuća kuna iz europskih fondova za uvođenje novog softvera, 250 tisuća kuna od Ministarstva poduzetništva i obrta za unapređenje proizvodnje te 100 tisuća kuna od Brodsko-posavske županije za kupnju strojeva.

Loš odnos prema poduzetništvu
"U Hrvatskoj je glavni problem odnos prema poduzetništvu. Da smo dobili 40 posto od tog višemilijunskog ulaganja u halu, mi bismo danas imali još jednu novu liniju i bolju poziciju na tržištu, a radnici bi bili zadovoljniji i bolje plaćeni. Međutim, ukupni trend ipak je pozitivan i stanje je danas znatno bolje nego prije nekoliko godina. Jedino što nismo zadovoljni ishodom", nastavlja Pandža. Osim lampaša, proizvode i PE folije od recikliranog ili originalnog materijala te ambalažu, a godišnji promet im je oko 30 milijuna kuna. EBITDA se kreće od 1,3 do 1,5 milijuna kuna, dok čista dobit iznosi oko 300 tisuća kuna. Oko 35% proizvodnje izvoze na europsko tržište - Francusku, Irsku, Njemačku, Austriju, Belgiju, Dansku, Finsku... s tendencijom daljnjeg rasta.

U konačnici, izvoz bi trebao narasti na više od 50 posto. "Iako ljudi misle da su skupe, svijeće su zapravo jeftina roba, ali skup je transport i to nas ograničava. Ne može se baš reći da nam je konkurencija pretežno inozemna. Domaći proizvođači postaju sve ozbiljniji i konkurentniji, kvaliteta je iz godine u godinu sve bolja, a i cijene su kod nas još niže nego na Zapadu", objašnjava Pandža.

U Primaxu ističu kako u pogonima sa složenom tehnologijom poput njihove obuka radnika traje dulje. Gotovo nitko od mladih koji dođu u tvrtku ne zna odmah praviti svijeće, nego ih u posao uvode stariji majstori. Njihovi se proizvodi ne mogu napraviti u garaži, stoga su u prvom planu obučenost te poboljšanje uvjeta i tehnologije. A to se ne može postići povećanjem broja ljudi, nego kvalitete.

Prema Pandžinim riječima, danas na tržištu mogu poslovati samo oni koji su vrlo produktivni. A kako su njihovi strojevi veoma skupi, odlučili su se na usku liniju proizvoda, vodeći pri tom računa o tehnološkoj opremljenosti i konkurentnosti na svjetskom tržištu. Plaće u Primaxu su od 3800 kuna, koliko zarađuju radnici koji obavljaju najjednostavnije poslove, do više od 7000 kuna, koliko dobiju majstori koji vode složene i komplicirane strojeve. "Trudimo se podizati plaće i tako smanjivati nervozu i stres. Mislim da će primanja radnika još rasti, jer je taj proces vezan uz usavršavanje tehnologije i dizanje naših prodajnih cijena. A to je ono na čemu intenzivno radimo", zaključio je Pandža.


Komentari članka

Vezani članci

U obrtu spojila struku i ljubav: Psetalica Iva Večanin brine se o vašim ljubimcima

04.08.2026.

Osječani su veliki prijatelji životinja i postoji velika potreba za čuvanjem i šetnjom kućnih ljubimaca

Pokrenuli su nešto svoje da bi nabolje mijenjali živote drugih

28.07.2026.

Dvije potpuno različite poduzetničke ideje, ali ista želja – učiniti svakodnevicu boljom

Kako je obitelj Turkalj iz ruševine stvorila jednu od najnagrađivanijih hrvatskih sirana

28.07.2026.

Između Rastoka i Plitvičkih jezera obitelj Turkalj već četvrt stoljeća gradi priču o uspjehu. Od četiri krave do šampionskih sireva, njihovi proizvodi danas osvajaju europske medalje, nalaze put do restorana i škola, a najveći izazov više nije pronaći kup

URA Watches: Od modifikacije Casio satova do proizvodnje u Osijeku

28.07.2026.

Fabio Brmež i Lovro Žada u Osijeku modificiraju kultne Casio satove, a uz brend URA Watches proizvode i vlastite zidne satove Wallie

Švicarski Travelnode akvizirao Rentlio. Mišulić: Put do uspjeha preko noći trajao 12 godina

26.07.2026.

U ekskluzivnom intervjuu za Netokraciju osnivač Rentlija Marko Mišulić otkriva kako su se odlučili za prodaju, zašto su tako dugo odbijali investitore - i žele li hotelijeri postati 'vibe coderi'.

Tag cloud

  1. 2893 članka imaju tag turizam
  2. 2730 članka imaju tag hrvatska
  3. 1519 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1406 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 704 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 698 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 545 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 461 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 374 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk