Vlada više neće određivati cijene struje i plina

Zbog nužnog usklađivanja hrvatskih propisa s novim europskima, za što je rok 3. ožujka sljedeće godine, cijene energenata u reguliranim djelatnostima više neće moći određivati Vlada, nego na temelju razrađenih tržišnih kriterija posebno regulatorno tijelo - Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), a HEP bi se mogao podijeliti na dva dijela. Navode to autori studije »Usklađivanje hrvatskog energetskog sektora i energetskog zakonodavstva s trećim paketom energetskih propisa EU«, koju su za Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva izradili Institut za energetiku i zaštitu okoliša Ekonerg, Institut za elektroprivredu i energetiku i odvjetnički ured Tilošanec.

Tzv. treći paket energetskih propisa Unije o liberalizaciji tržišta električne energije i prirodnog plina, prema riječima stručnjaka, određuje kod vertikalno organiziranih energetskih koncerna puno jače odvajanje mrežnih djelatnosti kao prirodnog monopola od proizvodnje i opskrbe kao tržišnih djelatnosti, kako bi se svima omogućilo korištenje mreže pod jednakim uvjetima i potaknuo razvoj tržišta. Za sustave prijenosa energije EU nudi tri moguća modela, Prvi koji preferira Europska komisija, predviđa potpuno vlasničko razdvajanje prijenosa i distribucije od ostatka tvrtke, To rješenje bilo je u početku jedino, no na zahtjev Francuske i Njemačke, u konačnu verziju ubačena su još dva. Provedba tog modela značila bi izdvajanje kompletnog prijenosa struje iz HEP-a u posebnu tvrtku, kao što su prije desetak godina Inini magistralni plinovodi i dio zaposlenika izdvojeni u Plinacro, dok o magistralnim naftovodima brine Janaf. EU, naime, namjerava stvoriti jedinstveno europsko energetsko tržište, pa želi da mreže za prijenos i distribuciju struje i plina, kao prirodni monopol, budu pod jednakim uvjetima dostupne svim zainteresiranim tvrtkama na tržištu.

Osim toga, to bi, smatraju, omogućilo i jači razvoj prijenosne mreže, što je, pak, preduvjet za jačanje tržišta te nužna veća ulaganja u te energetske sustave. Drugi model predviđa da se tvrtka za prijenos izdvoji, a da njezina imovina (mreža) ostane u postojećoj cjelovitoj kompaniji koja bi dobivala naknadu za korištenje, a investicije u mrežu ovisile bi o odluci regulatora, koji odobrava cijenu korištenja mreže, i operatora prijenosnog sustava. Treći model podrazumijeva da se između posebne tvrtke-kćeri za upravljanje prijenosnim sustavom i ostatka kompanije (HEP-a) postavi svojevrsna željezna zavjesa kako bi se, ističu autori studije, onemogućilo protežiranje vlastite u odnosu na ostale tvrtke. Autori studije predložili su Ministarstvu gospodarstva kao najbolje rješenje da se prijenos s dalekovodima i 1400 zaposlenih izdvoji iz HEP-a u posebnu državnu tvrtku. Sugeriraju i izdvajanje distribucije s distributivnom mrežom i 9800 zaposlenih, o čemu bi nakon stručne rasprave odlučivala Vlada. Oni, naime, smatraju da bi takvi potezi najviše omogućili velika ulaganja nužna za razvoj hrvatskog elektroenergetskog sustava.

Ako Ministarstvo i Vlada prihvate njihov prijedlog, HEP će se podijeliti na dvije državne tvrtke, ali nitko, napominju, zbog toga ne bi ostao bez posla. No, u HEP-u se ne slažu s njihovim prijedlozima. »Uprava HEP-a u cijelosti je prihvatila stav stručnog tima, sastavljenog od predstavnika sindikata i direktora HEP-a, koji je ocjenjivao tu studiju. Sagledavši ukupne poslovne interese, HEP smatra da je predloženi model u studiji neprihvatljiv i nije utemeljen na sveobuhvatnoj i argumentiranoj analizi posljedica restrukturiranja energetskog sektora. HEP smatra da za restrukturiranje Operatora prijenosnog sustava treba primijeniti takozvani model ITO (Independent Transmission Operator), kao i to da u Operatoru distribucijskog sustava ne treba provoditi strukturne promjene osim razdvajanja distribucijske i opskrbne djelatnosti«, navode u HEP-u. Prijedlog za HEP-ovo razdvajanje na dva dijela izazvao je, kao što se moglo i očekivati, zabrinutost zaposlenih i njihovih sindikata, koji se zalažu da tvrtka ostane cjelovita. Tvrde da je HEP dobro organizirana tvrtka koja dobro posluje, a da im im problemi dolaze izvana i zbog politike. Strahuju da bi eventualno izdvajanje prijenosa i distribucije u posebnu tvrtku potaknulo rasprodaju najboljih dijelova HEP-a. Pritom napominju da neke članice EU-a zbog zaštite nacionalnih interesa i svojih kompanija nerijetko ne poštuju ni ono što su prihvatile ili su, poput Francuske, uspjele očuvati cjelovite elektroprivrede.

Da će izbor konačnog rješenja koje će biti ugrađeno u zakon biti poprilično teško, pokazala je i prva rasprava na temu »Treći energetski paket - što je javni interes Republike Hrvatske«, nedavno održana u Ministarstvu gospodarstva, na kojoj se okupilo oko 200 predstavnika energetskih institucija, tvrtki i sindikata te udruga za zaštitu potrošača. U Ministarstvu kažu da studija ne predstavlja njihovo mišljenje, nego je prijedlog konzultanata i naglašavaju da su zbog važnosti teme odlučili zatražiti recenziju Energetskog instituta »Hrvoje Požar«. Njegov ravnatelj Goran Granić rekao nam je da su recenziju poslali Ministarstvu, ali nije htio otkriti što su napisali.Uz napomenu da u Ministarstvu nisu razmatrali niti poduzeli ijedan korak koji bi se odnosio na privatizaciju HEP-a te se studija uopće ne bavi privatizacijom, nego samo modelima restrukturiranja elektroenergetskog sektora, smatraju da će temeljem studije, recenzije i mišljenja brojnih tvrtki i udruženja moći široj javnosti predstaviti moguće pravce razvoja elektroenergetskog i plinskog sektora.

Stručnjaci objašnjavaju da je model ITO za koji se zalaže HEP, prijelazni prema modelu TSO, kakav postoji u velikoj francuskoj elektroprivredi EDF i podrazumijeva da prijenos u sklopu posebne tvrtke ostane u elektroprivrednoj kompaniji. Međutim, iz izvora bliskih Ministarstvu doznajemo da će konačnu odluku donijeti Vlada jer EU kao krajnju varijantu traži izdvajanje prijenosa u posebnu tvrtku. Osim toga, model ITO bi mogao stvoriti puno problema jer bi takvu tvrtku za prijenos, zbog europskih propisa, ne bi smjelo kontrolirati Ministarstvo gospodarstva jer je ono nadležno za HEP, pa bi u nekom drugom ministarstvu trebalo osnovati posebnu upravu za to. Napominju i da bi prijenosna tvrtka unutar HEP-a morala raditi po posebnim strogim pravilima, a ne kao do sada, te da bi joj sve bitno uz HERA-u morao odobravati i zajednički energetski regulator Unije - ACER. Zato bi, prema njihovim riječima, sve bilo puno jednostavnije ako se odluči prijenos izdvojiti u posebnu tvrtku, a takvo bi rješenje, očekuju, moglo biti ugrađeno u zakon.

Usklađivanje Hrvatske s europskim propisima za prirodni plin zahtijeva puno manje promjena, jer su Inini magistralni plinovodi davno izdvojeni u Plinacro, a postoji i četrdesetak distributerskih tvrtki. U studiji se također predlaže postupno uvođenje tržišnih cijena kroz tri-četiri godine, okrupnjavanje malih distributera zbog smanjivanja troškova i tehnološkog poboljšanja te funkcionalno i pravno razdvajanje distribucije od opskrbe (prodaje) plina kako bi se i tu potaknuo razvoj tržišta.