Gorivo je puno skuplje nego 2008. iako je nafta jeftinija. Zašto?

GORIVO je jedan od najvećih izdataka kućanstava jer praktički sva kućanstva imaju jedan automobil (mnogi i više) koji svakodnevno koriste, pa je razumljivo da kretanje cijena goriva privlači najviše pozornosti, možda i više nego hrane.

Oni s dužim sjećanjem i dužim vozačkim "stažem" dobro pamte koliko je cijena litre goriva, eurosupera ili dizela, ovisno o tome kakav automobil voze, bila prije jednu godinu, dvije ili više.

Malo bolje upućeni prate i kretanje cijena sirove nafte jer rast i pad cijena barela sirove nafte prethodi rastu ili smanjenju cijene litre goriva. To sigurno vrijedi u kratkom i srednjem roku (uglavnom, ne uvijek), ali u dugom roku je situacija kompliciranija.

Nafta jeftinija, a gorivo skuplje
Ako se usporedi cijene litre eurosupera 95 na benzinskim stanicama danas, 2008. i 1995. s cijenama barela sirove nafte, lako je zaključiti kako u dugom roku zakonitost da cijene na benzinskim stanicama prate cijene sirove nafte jednostavno nije istinita.

Primjerice, 1995. se prosječna cijena litre eurosupera 95 na benzinskim stanicama u Hrvatskoj kretala oko 3.57 kn po litri, a cijena barela sirove nafte je bila oko 19 dolara (čak i koji dolar manje većinu godine).

U lipnju 2008. cijena barela sirove nafte doseže povijesno najveću cijenu od 139 dolara po barelu, pa je cijena eurosupera 95 na benzinskim stanicama u Hrvatskoj bila blizu 10 kuna po litri.

Najnovije cijene, koje vrijede od 12. ožujka, cijenu litre eurosupera stavljaju na 1.61 euro. Prema tečaju kojim se vršila konverzija iz kune u euro, to je ekvivalent 12.13 kuna. Radi se o cijenama kakve bi bile bez mjera vlade kojima se suzbijaju cijene goriva. Istodobno je cijena barela sirove nafte 82 dolara po barelu.

Zaključno, litra eurosupera 95 je za 2.38 kn, tj. 24 posto veća danas nego u lipnju 2008. iako je cijena barela sirove nafte manja za 57 dolara. Velika je to neusklađenost.

Cijena sirove nafte je samo dio cijene goriva
Drugi je razlog to što cijena litre goriva nije isključivo određena cijenom sirove nafte. Ona ima najveći utjecaj na cijenu, ali postoje i drugi troškovi u procesu od vađenja sirove nafte do prodaje goriva na benzinskim stanicama.

Gorivo se dobiva preradom iz sirove nafte, koja je sirovina, ali se sirova nafta ne koristi samo za to. Rafinira se u proizvode poput plastike, voskova, asfalta, ulja za podmazivanje, pesticide i drugu robu široke potrošnje.

Prema informacijama sa stranice Uprave za energetske informacije SAD-a, tek 50 posto konačne cijene litre goriva je zadano cijenom sirove nafte. Četvrtina konačne cijene je zadana troškovima prerade, desetina troškovima distribucije i marketinga, a malo manje od šestine porezima.

Stoga je razumljivo da, osim troškova sirove nafte, i ostali navedeni troškovi mogu imati velik utjecaj na cijenu litre goriva. Ipak, u SAD-u kretanje cijene goriva jako dobro prati kretanje cijene sirove nafte.