Vlada kreće u privatizaciju HPB-a

HPB ne bi željeli prodati strancima, već želimo pronaći domaćeg investitora. Tako bi HPB ostao u hrvatskom vlasništvu, ali više ne u vlasništvu države, rekao je Linić na forumu Veleučilišta VERN o državnim financijama i poduzetnicima.

Vlada je svjesna da to neće biti dobro prihvaćeno u hrvatskoj javnosti te da će je neki "mislioci" optužiti da prodaje "obiteljsko srebro", rekao je Linić. HPB je mala banka s visokim kamatama. Kome takva banka treba, pitao se Linić. Nije istina da prodajemo "obiteljsko srebro" već tražimo partnera koji će omogućiti rast i razvoj HPB-a, ističe ministar financija. Privatizaciju HPB-a podržala je i ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb Sandra Švaljek koja je sa skupinom stručnjaka za bivšu vladu izradila program gospodarskog oporavka koji je također predviđao privatizaciju HPB-a i Croatia osiguranja. Švaljek ne očekuje promjene u monetarnoj politici nakon što u fotelju guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) zasjedne Boris Vujčić, jer deprecijacija kune ne bi donjela ništa dobro. Primijetila je kako je monetarna politika u ovom trenutku ekspanzivna, jer je HNB smanjio regulatorni trošak bankama kako bi ih potaknuo na veće kreditiranje. Unatoč opiranju poslovnih banaka, Linić očekuje da će jeftiniji krediti, sa kamatnom stopom od oko tri posto, uskoro pokrenuti veću gospodarsku aktivnost. Prvih 500 milijuna kuna od ukupno osam milijardi kuna, koji trebaju zajednički osigurati HBOR i poslovne banke, izlicitirano je prije par dana, rekao je Linić. Novaca ima koliko hoćete, nije problem u kapitalu nego u riziku i prevelikim osiguranjima, tvrdi ministar financija. Linić je također najavio da će država uskoro ući u vlasništvo Diokija s 38 posto. Ulazimo u posrnulo poduzeće koje je nekad ostvarivalo veliki izvoz, ali vladin problem je što ne možemo ući sa svježim kapitalom, dodao je Linić.

Zamjenica ministra gospodarstva Tamara Obradović Mazal izjavila je danas kako je propao pokušaj da Diokijevi vjerovnici zajednički uđu u vlasništvo te tvrtke. Najveći vjerovnici Diokija su Hypo banka i Zagrebačka banka, a ostala potraživanja imaju državna poduzeća poput HEP-a, HŽ-a ili djelomično Ine.