Virtualni račun, ušteda stvarna

Stručne procjene kažu da upotreba elektroničkog računa (e-računa odnosno e-fakture) umjesto papirnatog računa može prodavatelju umanjiti trošak do 50 posto, a kupcu i više od 70 posto. A ukupni trošak papiranate fakture procjenjuje se na 20 do 25 eura.

Osim što štedi papir, elektronički sustav naplate ostvaruju i mnoge druge prednosti: lakše se gradi mreža kupaca, lakše se čuva njihova lojalnost, otvara se mogućnost za pružanje dodatnih usluga, lakše je pratiti novčani tok, ubrzavaposlovne procese i potiče inovacije. I za kupca i za prodavatelja smanjuje se mogućnost greške i troškovi, kraće je vrijeme obračuna i brže se rješavaju sporne stavke. Država pak kroz elektronički sustav plaćanja ostavaruje bolju kontrolu poreza i lakše se suprotstavlja sivoj ekonomiji. Iako nitko ne osporava prednosti e-računa, njegovo uvođenje u Hrvatskoj već se godinama oteže. Vlada Ive Sanadera odredila je svojedobno lipanj 2008. kao rok za uvođenje e-računa, ali ništa se nije dogodilo. Najozbiljnije prepreka su zakonska ograničenja, prije svega Pravilnik o PDV-u kojem se izričito navodi da se „računi poslani telekomunikacijskim uređajima ne smatraju računima u smislu odredbe članka 15, Zakona i članka 75. ovog pravilnika“ i traži se izdavanje računa u dva primjerka ispisana na papiru.

Promjena Pravilnika ponovo je najavljena za drugi kvartal ove godine. Do kraja kvartala su još dva mjeseca i možemo se samo nadati da će do promjena ovog puta doista doći. Uz zakonske barijere, prepreke za prihvaćanje e-računa u Hrvatskoj su navike, nepoznavanje novih tehnoloških i zakonskih mogućnosti, otpor promjeni, ali i strah od od elektroničkog poslovanja. Ipak, strah jenjava i sve više poduzetnika prepoznaje prednosti elektroničkog poslovanja. Prema podacima Hrvatske narodne banke poslovni subjekti su lani preko interneta proveli 46,8 milijuna transakcija u vrijednosti 632,7 milijardi kuna. Broj transakcija porastao je u odnosu na prethodnu godinu (45,2 mil.), no njihova vrijednost bila je manja 16 posto u usporedbi sa 755,6 milijardi kuna iz 2008. godine.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku 85 posto hrvatskih poduzeća financijski posluje preko interneta, 32 posto ih kupuje, a 24 prodaje putem interneta. Prema istraživanju DSZ o uporabi informacijskih i komunikacijskih tehnologija u poduzećima, udio e.trgovine u odnosu na konvencionalnu trgovinu je još uvijek prilično nizak, ali znatno je porastao broj poduzeća koja ostvaruju više od 50 posto prodaje putem interneta. Bruno Koch iz tvrtke Billentis procjenjuje da se 2010. e-računom u Europi koristilo 2,5 milijuna kompanija i 56 milijuna kupaca. Broj poslovnih transakcija procjenjuje na 2,19 milijardi – oko 925 milijuna u segmentu B2C i 1,276 milijardi u segmentu B2B. Glavni korisnici e-faktura su sektori koji redovno ispostavljaju veliki broj računa korisnicima - telekomi, komunalne tvrtke, financijska industrija... Mnoge takve kompanije potiču kupce da prihvate e-račun, pa i uz pomoć visokih naknada za papirnate račune.

Najrazvijenije elektroničko B2C poslovanje u Europi imaju Finska, Švedska, Norveška, Danska, Island i Estonija , a u B2C poslovanju navednoj skupini s udjelom elektroničkih transakcija između 12 i 50 posto pridružuju se Švicarska, Austrija i Španjolska.