Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Pro 2023

Danijel Benčić (Rudan): Štedimo vodu Maistri, Valamaru, Plavoj laguni...

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Roko Kalafatić  

Danijel Benčić (Rudan): Štedimo vodu Maistri, Valamaru, Plavoj laguni...

Tvrtku Rudan osnovao je u ožujku 1994. Graciano Rudan, koji je i danas njezin stopostotni vlasnik. Smještena u Žminju, nastala je kao manja kompanija koja je pružala razne usluge u hotelijerstvu i ugostiteljstvu povezane s održavanjem ugostiteljske opreme i infrastrukture. Ukratko, Rudan se bavio održavanjem i različitim popravcima. U svim su tim sustavima tijekom godina primijećeni veliki gubici vode i prostor za optimizaciju, odnosno popriličnu uštedu energije.

Tvrtka Rudan​ u tome je bila pionirka, što dokazuje i podatak da je 2022. ostvarila ukupan godišnji prihod od 22,5 milijuna eura. O tome kako izgleda posao ušteđivanja vode i čime se sve tvrtka danas bavi, razgovarali smo s predsjednikom Uprave Danijelom Benčićem.

Kako klijentima štedite vodu?
– Godinama smo održavali objekte klijenata i obavljali servis. Tako smo mogli dobro snimiti situaciju, proučiti tehnološke procese i sustave. Naš prvi veliki projekt uštede vode počeo je s brodograditeljskom kompanijom. Ideja je tada bila uštedjeti, ali tako da sami uložimo kapital, znanje, ljudske potencijale i sve potrebno da se smanji i optimira potrošnja vode, da se svede u normalne okvire. Htjeli smo to naplaćivati u sklopu dijeljenja ušteđenoga.

To je itekako mjerljivo jer voda prolazi zatvorenim sustavima, dakle sve se lako može mjeriti kontrolnim i obračunskim vodomjerima, gotovo u litru. Uvijek se zna koja je početna točka, a koja ciljana vrijednost koju želimo postići u dogovoru s klijentom. Obično je to maksimum koji se može izvući, a to ovisi o procesima, odnosno zahtjevnosti infrastrukture sustava te načinu korištenja te vode. U svakom slučaju, cilj je maksimalna ušteda, a onda se ta razlika financijski dijeli prema unaprijed dogovorenim uvjetima.

Kako ste shvatili da postoji tržišna potreba za time?
– Nudimo ono što je u zapadnoj ekonomiji opisano u tzv. ESCO kompanijama, ​dakle onima koje pružaju energetske usluge. Naplaćujemo korist koja se ostvaruje zahvaljujući našim uslugama. Shvatili smo da je to odlično za klijente jer nema ulaganja u infrastukturu – dobiju gotov proizvod.

Ako ga ne dobiju, ne konzumira se ugovor, ali to kod nas nikada nije bio slučaj. Nakon prvoga projekta u brodogradnji krenuli smo dalje i postigli slične uspjehe kod niza drugih klijenata, nevezano je li riječ o turizmu, proizvodnoj ili uslužnoj industriji. Gdje god ima potrošnje vode u kompleksnim sustavima, možemo pridonijeti svojim uslugama.

S obzirom na to da ste u uštedi vode pioniri, kako ste našli ljude da obavljaju taj posao?
– Nije bilo tima ljudi u Hrvatskoj koji je sve to znao. Mnogo se učilo u hodu, na temelju iskustva i pogrešaka koje su poboljšale kvalitetu usluge. Rekao bih da nikoga u velikim sustavima nije bilo briga za uštedu vode, to se uzimalo zdravo za gotovo. Vidite da nešto može bolje, a sustav koji bi to trebao prvi vidjeti to, jednostavno, ne doživljava tako.

To vas nekako muči i frustrira, kad ne uspijete promijeniti nešto što je jasno, no onda preuzmete inicijativu i rizik. Graciano Rudan​ jednostavno je vjerovao da se može bolje i pametnije, tako je nastala ta usluga. Počelo se skromno, ali svaki sljedeći projekt nosio je nešto novo i ljudi su rasli i učili zajedno s kompanijom.

Gdje se troši najviše vode?
– Kad govorimo o energetskoj učinkovitosti, najveći su potrošači objekti koji rade gotovo neprestano. Konkretan su primjer bolnice, koje rade 24 sata na dan, 365 dana u godini. Dobar su primjer i druge javne zgrade, primjerice škole. Njihova potrošnja također je toj kategoriji, ali ipak troše manje zbog neradnih vikenda i praznika, zato je potencijal uštede nešto manji.

Tu su i golemi sustavi koji se prostiru na velikim površinama poput kampova ili hotela, čak i tvornica, koji su sami po sebi složeni zbog tehnologije i zamršenosti vodoopskrbnog sustava. Također se nalaze na velikom području i sve je predimenzionirano, zbog čega se povećava mogućnost neželjenih događaja, puknuća, koje nije tako lako otkriti.

Tko se u turizmu koristi vašim uslugama?
– Mogu izdvojiti Valamar, Maistru i Plavu lagunu, ali imamo zaista mnogo klijenata. Imamo odlične referencije i dugogodišnje kvalitetne suradnje s klijentima zbog čijih smo sustava i sami mnogo naučili.

Vidite li porast potražnje za svojim uslugama?
– Jasno je da je osviještenost u tom smislu porasla, pogotovo u posljednjih osam do deset godina. Gotovo je nemoguće pročitati novine, slušati radio ili gledati televiziju bez nekakve vijesti o potrebi za racionalnom potrošnjom energenata, a da ne govorim o posljednje dvije-tri godine, kad je sve to aktualno zbog rata u Ukrajini i svih onih poremećaja koje je to izazvalo na tržištu. Moramo razmišljati o zelenoj tranziciji bez obzira na takve događaje, ali oni su tu tranziciju svakako ubrzali.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska industrija dobiva milijune za ublažavanje udara visokih cijena struje

27.10.2026.

Europska komisija odobrila je Vladi RH program potpora vrijedan 60 milijuna eura za djelomičnu kompenzaciju energetski intenzivnih tvrtki radi više cijene električne energije, povezanog s utjecajem cijene ugljika u okviru Sustava EU za trgovanje emisijama

HEP ulaže 3,32 milijarde eura u elektroenergetsku mrežu: Fokus na obnovljivce, priključenja i punionice

08.10.2026.

Čak 1,38 milijardi planirano je za priključenje novih korisnika, a sve veći pritisak na mrežu stvaraju obnovljivi izvori energije, veliki infrastrukturni projekti i elektrifikacija prometa.

Fond dijeli 38 milijuna eura za solarne panele i dizalice topline

28.08.2026.

Prijave za sufinanciranje obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama kreću 2. rujna, a siromašnija kućanstva mogu dobiti i 70 posto troška

Blažević: Opskrba strujom nije ugrožena, solari rasterećuju sustav

10.08.2026.

Više smo puta proteklih dana od mjerodavnih čuli da, kratkoročno, zbog iznimno visokih temperatura i nedostatka oborina ne bismo trebali imati problema s opskrbom električnom energijom. No, što ako ovakvi vremenski uvjeti potraju? Ovo ljeto potrošnja stru

EU se rješava ruskog interesa: Hrvatska postaje glavno energetsko čvorište između SAD-a i Europe

06.08.2026.

Dok se Europa postupno odriče ruskih energenata, Sjedinjene Američke Države ubrzano postaju njezin najveći dobavljač prirodnog plina, a stručnjaci smatraju da bi hrvatski LNG terminal na Krku mogao imati ključnu ulogu u opskrbi srednje i jugoistočne Europ

Tag cloud

  1. 2932 članka imaju tag turizam
  2. 2752 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1842 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1387 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 705 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 569 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 716 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 466 članka imaju tag start up
  28. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk