Blažević: Opskrba strujom nije ugrožena, solari rasterećuju sustav

Više smo puta proteklih dana od mjerodavnih čuli da, kratkoročno, zbog iznimno visokih temperatura i nedostatka oborina ne bismo trebali imati problema s opskrbom električnom energijom. No, što ako ovakvi vremenski uvjeti potraju? Ovo ljeto potrošnja struje iznimno je velika upravo zbog ekstremnih vrućina i već smo danima blizu rekordne potrošnje električne energije. O tome je u središnjem Dnevniku HTV-a govorio Danko Blažević iz Hrvatskog operatora prijenosnog sustava.

Velika potrošnja struje, solari pomažu u rasterećenju sustava

Izuzev jučerašnjeg dana koji je bio praznik, zadnjih dana imali smo potrošnju koja je premašivala 60.000 megavatsati, a ovogodišnji rekord je iznosio 64.500 megavatsati. Kakva je situacija danas i hoće li se oboriti dnevni rekord u potrošnji električne energije u središnjem je Dnevniku HTV-a otkrio direktor Sektora za vođenje elektroenergetskog sustava HOPS-a Danko Blažević.

- Vjerojatno ovih dana ga nećemo oboriti, iako dosežemo u večernjim satima iznose trenutačne potrošnje koji odgovaraju tom danu kada je postignut rekord, 29. lipnja. Međutim, kumulativna potrošnja tijekom dana vjerojatno neće biti nadmašena, kazao je Blažević.

Najveće dnevno opterećenje je obično između 19 i 20 sati. Blažević je pojasnio koliko je to izazovno nositi se s takvim vršnim opterećenjem.

- Postaje sve izazovnije zato što je u pogonu sve manje klasičnih elektrana koje možete aktivirati po želji kao što su hidroelektrane i termoelektrane, dok sve više imamo vjetroelektrane i solare koji proizvode struju kad vjetar puše, odnosno kad sunce grije. Solari nam izuzetno pomažu tijekom dana pa se uštedi voda u akumulacijama. Ono što solari pokriju tijekom dana i ostvare uštedu vode, onda kolege iz HEP-a mogu iskoristiti vodu u večernjim satima da dodatno dignu proizvodnju i pokriju te večernje pikove, objasnio je Blažević.

Opskrba električnom energijom nije ugrožena

Najviše se postavlja pitanje opskrbe električnom energijom. Na pitanje hoće li ona na bilo koji način biti ugrožena Blažević je rekao kako neće.

- Po onom što mi vidimo u HOPS-u, a, a ne samo mi, procjene se rade zajedno s drugim operatorima prijenosnih sustava u cijeloj Europi, problema ne bi smjelo biti. Izdvojio bih posebno aktualnu za ovakvu situaciju kratkoročnu procjenu adekvatnosti. To je procjena možemo li zadovoljiti potrebe za električnom energijom u narednih sedam dana i ta procjena se radi svaki dan za narednih sedam dana. Po trenutnim podacima trebalo bi biti sve u redu, naglasio je Blažević.

Solari smanjuju potrebu za energijom iz mreže

U NE Krško smanjena je proizvodnja električne energije 20%. Mađari su gotovo ugasili svoju nuklearnu elektranu. U Rumunjskoj se mijenjaju tokovi Dunava zbog niskog vodostaja, a potrošnja električne energije raste.

- Riječ "potrošnja" mi volimo razlikovati od riječi "opterećenje". Opterećenje je ono što mi kao operatori, HOPS i zajedno sa HEP operatorom distribucijskog sustava, dajemo iz mreže potrošačima. Potrošači potroše čak i više jer je u zadnje dvije-tri godine jako narastao broj instaliranih solarnih elektrana, popularnih solara na krovovima. Evidentno je ta potrošnja veća od onoga što mi isporučujemo kupcima, kazao je Blažević.

Dodao je kako nemaju mjerenja nakon kojih bi mogli reći: "Potrošeno je točno toliko u vlastitoj proizvodnji".

- No, to vidimo kao smanjenu potrošnju, odnosno smanjenu potrebu da energiju kroz mrežu isporučujemo korisnicima mreže, naveo je Blažević.

Cijene struje ovise o suncu, vjetru i potražnji

Kad je manja proizvodnja električne energije i veću potrošnju, logično je da onda i cijene rastu. U određenim periodima već su "otišle u nebo".

- To je nešto što se stalno događa na veloprodajnom tržištu električne energije, što mali potrošači u pravilu i ne vide toliko. U svakom petnaestminutnom periodu se cijena formira kao presjek krivulja ponude i potražnje. Tijekom dana kad imamo veliku proizvodnju solara, ne samo kod nas, nego u cijeloj regiji, cijene padaju pa često bivaju i negativne. U večernjim satima kad solari ne proizvode i ako se još dogodi da je nedostatak vjetra, onda cijene eskaliraju, objasnio je formiranje cijene Blažević.