Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Sij 2011

Viroexpo među tri najveća sajma u Hrvatskoj

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Ivona HALUŽAN BISTROVIĆ/Dario KUŠTRO  

Viroexpo među tri najveća sajma u Hrvatskoj

Uz cijeli niz rekorda završen je 16. međunarodni sajam gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede Viroexpo 2011. koji je od petka do nedjelje održan u Virovitici. Konkretno, broj od 706 izlagača, za sedam je posto veći nego prošlogodišnjih 659, kroz sajam je prošlo šest posto više posjetitelja, gotovo u broj točno 25.200, te na posljetku na ovogodišnjem Viroexpu bilo je 138 stranih izlagača, što je 77% više u odnosu na prošlu godinu. Inoizlagači, iz ponovno rekordnih, 18 zemalja tako su činili respektabilnih 20 posto od ukupnog broja izlagača. - Sve su to pokazatelji koji nam daju za pravo smatrati kako je Viroexpo ušao u skupinu od tri najznačajnija sajma u Hrvatskoj, rekao je posve zadovoljan Ivan Slamić, predsjednik HGK Županijske komore Virovitica, koja je uz Virovitičko-podravsku županiju, Grad Viroviticu, te županijsku Područnu obrtničku komoru i Turističku zajednicu, odradila znatan dio organizacije.

Posebice, istaknut će Slamić, riječ je o organizaciji dva gospodarska događanja. Dan uoči otvorenja sajma priređeno je predstavljanje zemlje partnera, ove godine to je bila Republika Makedonija. Hrvatska i Makedonija najveću razinu poslovne suradnje ostvarile su uoči krize, 2008. godine, u iznosu 370 milijuna američkih dolara. Hrvatska je danas (tek) na 12. mjestu liste zemalja s kojima Makedonija ostvaruje vanjskotrgovinsku razmjenu. Milan Vanđura, tajnik HGK Županijske komore Virovitica, u uvodnom je govoru upoznao makedonske gospodarstvenike o mogućnostima koje im pruža poslovanje na hrvatskom tržištu. Tom su prigodom potpisana i dva sporazuma, predsjednik Slamić je s kolegama, među kojima su bili Trajče Trajkovski, predsjednik Regionalne privredne komore Veles, te Rudi Mufti, predsjednik Regionalne privredne komore Ohrid, potpisao sporazum o gospodarskoj suradnji, koji podrazumijeva obostranu promociju i jačanje poslovne suradnje, kao i nastup na trećim tržištima. A upravo nastup na trećim tržištima, prije svega Rusije, Armenije, Kazahstana i Azerbajdžana, tržišta koje broji 800 milijuna stanovnika, bio je, uz međusobno upoznavanje, osnovna tema multilateralnog poslovnog susreta gospodarstvenika, koji je prvi put organiziran za trajanja Viroexpa. - Povezali smo gospodarske subjekte iz šest zemalja, iz članica EU Slovačke i Mađarske, mediteranske Hrvatske i Bosne i Hercegovine, te Makedonije i Srbije. Ukupno 63 tvrtke, nabrojao je Milan Vanđura. U okviru ovih gospodarskih razgovora susreli su se i predstavnici 21 gospodarske komore, zaključivši kako trebaju poduzeti što više aktivnosti oko poslovnog povezivanja i otvaranju mogućnosti, budući da imamo komplementarno gospodarstvo, prema zajedničkom nastupu na spomenutim tržištima. Kao potvrda ozbiljnosti je najava kako će se najkasnije do ljeta u Dubrovniku ili Puli održati još jedno okupljanje predstavnika komora na regionalnoj razini. - No, ono što nas posebno zadovoljava jesu pozitivne ocjene sudionika ovog skupa, a posebice su nas se dojmila razmišljanja predstavnika upravo domaćih tvrtki iz Virovitice i naše županije, koji su istaknuli kako Viroexpo žele još jače doživjeti kao poslovni sajam. Ne čudi onda inicijativa s njihove strane da prvi dan sajma ubuduće buduće isključivo namijenjem susretima s poslovnim partnerima, istaknuo je Slamić. Za izlagače, ali i sve zainteresirane posjetitelje, tijekom tri sajamska dana održana su i stručna predavanja za koje su organizatori angažirali predavače sa Sveučilišta iz Zagreba, Osijeka, ali i Beograda. "Kako biti uspješan na sajmu" predavanje je dr. Siniše Zarića s beogradskog Ekonomskog fakulteta, dr. Snježana Tolić s osječkog Sveučilišta govorila je o razvoju ruralnih područja u kontekstu hrvatskog pristupanja Europskoj uniji. Iz Zagreba predavanja su imali dr. Zlatko Čmelik o kontroli rasta i plodnosti jabuke, dr. Nikola Knego o društveno odgovornom poslovanju, dok je dr. Tonči Lazibat govorio o prepoznatljivosti visokog obrazovanja u domaćoj gospodarskoj praksi. Jasno, nisu izostala ni tematska predavanja vezana uz poljoprivrednu proizvodnju.

Trodnevna manifestacija koja je u Viroviticu privukla i veliki broj gostiju s istoka Hrvatske, posebno s osječkog i vukovarskog područja, imala je i niz kulturnih događanja. Najznačajniji je svako nastup Vlatka Stefanovskog, kao glazbeno predstavljanje Makedonije, zemlje partnera. - Zaključno, okrećemo se idućem sajmu. Budući da su nam i prodavatelji traktora i poljoopreme bili zadovoljni ostvarenim prodajnim rezultatom, jedan od njih već se kao prvi prijavio i za sudjelovanje na 17. Viorexpu u siječnju iduće godine. To je najbolja pohvala onome što radimo, zaključuje Ivan Slamić, predsjednik HGK Županijske komore Virovitica.


Komentari članka

Vezani članci

Manje antibiotika na farmi: Kako inovacije u hranidbi mijenjaju moderno stočarstvo

31.07.2026.

Akreditirani sustavi upravljanja kvalitetom, pokusne farme za svinje i perad te suradnja s vodećim svjetskim znanstvenim institucijama i obrazovnim centrima, dio je onoga što Agrofeed čini jednom od vodećih tvrtki europske industrije stočne hrane.

Poljoprivredna komora: Stanje je alarmantno, prijeti gašenje OPG-ova. Situacija izmiče kontroli

29.07.2026.

Situacija u poljoprivredi vrlo je loša, negdje i alarmantna jer se uz afričku svinjsku kugu pojavila kuga malih preživača, a poskupljenje plavog dizela prisilit će male poljoprivrednike na zatvaranje OPG-ova, rečeno je u ponedjeljak na konferenciji za nov

Inženjer radiologije danas uzgaja biljke koje završavaju u Michelin restoranima

27.07.2026.

"Moji roditelji cijeli su život u poljoprivredi i praktički sam odrastao uz plastenike. Vidio sam i lijepe i one puno teže strane ovog posla - proljeće kada napokon ima prihoda i zimu kada se doslovno preživljavalo. Od njih sam naučio koliko se radom i od

Živio je svinjogojstvo, uništio ga je ASK, od revitalizacije odustao

22.07.2026.

Poluotvoreni uzgoj crne slavonske svinje više nije moguć, morao bi sagraditi nove objekte i uložiti do 250.000 eura

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Tag cloud

  1. 2893 članka imaju tag turizam
  2. 2730 članka imaju tag hrvatska
  3. 1519 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1406 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 704 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 698 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 545 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 461 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 374 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk