Veliko zanimanje za proizvode od slavonskog hrasta

Podovi od umjetnog drva u 2011. su prošlost! Masivnom drvu, dvoslojnom i troslojnom parketu koji se nadopunjuje na sve izraženije trendove zdravog življenja u Europi sasvim sigurno se okreću i Kinezi, dosad uglavnom zaduženi za jeftinoću. Stoga nije čudno što na jednom od najvećih i najvažnijih sajmova podnih obloga na svijetu, hanoverskom Domotexu, na kojem se skupila sva svjetska krema u proizvodnji parketa i tepiha, od jučer vlada velika znatiželja i za parkete od slavonskog hrasta i drugoga masivnog drva hrvatskih drvoprerađivača, kojima je, tvrdi Daniel Smiljanić iz Pan parketa, ova godina biti ili ne biti. Uz slavonski hrast i jasen možda još jedino veću pozornost plijeni to isto drvo, ali sa 12 do 24-karatnim listićima zlata, bijelim zlatom te zlatnom i bisernom prašinom, kristalima Swarovski… kakve nudi talijanski Cadorin Antico, koji je prije dvije godine tu svoju inovaciju patentirao i zaštitio u svijetu.

No posao koji zahtijeva i „ručni“ rad, po cijeni od 200 do nekoliko desetaka tisuća eura po kvadratu, dostupan je u ekskluzivnim količinama samo bogatoj ruskoj, američkoj, kanadskoj, arapskoj… klijenteli. Veoma je skupo, ali klijenti su prezadovoljni, tvrdi generalna direktorica Rita Cadorin, dok se na hrvatskom štandu, na kojemu u organizaciji HGK i resornog ministarstva izlaže devet hrvatskih tvrtki – Parketi Požgaj, Pan parket, Solidum Žužić, Spačva, Drvoproizvod, PPS Galeković, Lipa, Mopar i Exportdrvo – uz kvalitetu, cijenu i brzu isporuku traži i funkcionalnost. Tako su već prvoga dana sklopljeni i preliminarni ugovori s Englezima, Nijemcima, Turcima, Portugalcima… U Njemačkoj je graditeljski sektor statistički izašao iz krize, a kako je to tržište jedno od glavnih za plasman hrvatskih proizvoda od drva, očekivanja naših tvrtki koje su u recesijskom razdoblju bile prisiljene otpustiti više od 8000 radnika opravdano su velika. - Njemačka je uvijek bila pokretač europskog i svjetskog gospodarstva. To znači da će se njezinim izlaskom iz krize pokrenuti čitav svijet, a onda i hrvatski drvoprerađivači, tradicionalno okrenuti izvozu na ta tržišta – kaže Igor Leščić iz Drvoproizvoda. No kako politikom tečaja godišnje u izvozu gube i 400 milijuna eura, a devalvacija valuta na istočnoeuropskim tržištima (i 43 posto u Poljskoj!) u proteklom je razdoblju utjecala i na znatno smanjenje njihove konkurentnosti i prihoda - naša bi diplomacija, tvrdi Leščić, konačno treba postati gospodarska, a ne samo politička. Zbog enormnog pada potrošnje na europskom tržištu u krizi neki su se parketari, naime, okretali i bliskoistočnim i dalekoistočnim tržištima. No sve je stalo na nekoliko kontejnera robe, dio nje i besplatno, u očekivanju da će RH konačno potpisati ugovor o slobodnoj trgovini, primjerice s Izraelom. Uvozne carine na hrvatsko drvo tamo su čak 12 posto!

- Bez obzira na naše tržišne pozicije i prepoznatljivost hrvatskih proizvoda u Njemačkoj, i te kako su bitni kontinuirani rad te dobra marketinška promocija, inače bi se teško stečeni tržišni udjeli mogli i izgubiti. Konkurencija je tu iznimno agresivna, pa su sajmovi poput Domotexa iznimno važni - kazao je Rajko Ružička, pomoćnik direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK. Hrvatskim se drvoprerađivačima, pokazalo se na Domotexu, već vraćaju i neki stari kupci. U krizi je propalo puno talijanskih, mađarskih, čeških tvrtki… pa hrvatska kvaliteta i povoljna cijena opet dolaze do izražaja, objašnjava Mladen Galeković, čelnik PPS-a Galeković. Tvrtki je promet lani bio veći 8%, no u 2009. je pao i 50%. - Trebat će možda i pet godina da se vratimo na promet iz 2007. i 2008., kad su drvoprerađivači ostvarivali oko milijarde dolara u izvozu - kaže Galeković - ističući da je ovo prijelomna godina za opstanak domaćih drvoprerađivača, koji su s obzirom na recesiju na domaćem tržištu drvnih proizvoda, koje još ne pokazuje znakove oporavka, "osuđeni" na izvoz.