Varaždin: prvi po brzini rasta izvoza

Izvoz iz Varaždinske županije je u prva tri mjeseca porastao za 9,8 posto, a mogao je biti i 15 posto, samo da su poduzetnici mogli isfinancirati proizvodnju i povećanje narudžbi koje su imali.

Prema podacima varaždinske Županijske komore, poduzetnici u toj županiji, njih 2758 ili 1,1 posto više nego u 2009., lani su zapošljavali 35.682 radnika. U odnosu na 2009. godinu broj zaposlenih je pao za 2,6 posto, ali je krajem godine, u odnosu na prvih devet mjeseci 2010., porastao za 1,1 posto. Ukupni prihod iznosio je 19,9 milijardi kuna, što je za 1,7 posto manje nego u 2009., a u odnosu na prvih devet mjeseci - povećan je za 2,9 posto. Ukupni rashodi od 19,8 milijardi kuna niži su od prihoda i u odnosu na 2009. godinu manji za neznatnih 0,4 posto, a u odnosu na kraj rujna 2010. - veći su za 4,2 posto. Tako ostvareni prihodi i rashodi generirali su pad dobiti za 15,1 posto, porast gubitka za 30,8 posto i u konačnici negativni poslovni rezultat od 22,2 milijuna kuna. Istovremeno su ostvarene investicije u dugotrajnu imovinu u vrijednosti od 1,1 milijardu kuna sa stopom rasta od 14,9 posto. Prosječno isplaćena neto plaća po zaposlenom bila je 3663 kune, što je na razini prosječne plaće iz 2009.

U otežanim uvjetima poslovanja prerađivačka industrija ostvarila je stopu rasta ukupnih prihoda za 4,7 posto (9,1 milijardu kuna), a u ukupnim prihodima gospodarstva te županije sudjeluje sa 46 posto. Ostvarena dobit od 347 milijuna kuna i gubitak od 217 milijuna kuna generirali su pozitivni poslovni rezultat od 130 milijuna kuna. Iako je zabilježen pad vrijednosti poslovnog rezultata od 31,8 posto, poduzetnici u prerađivačkoj industriji povećali su broj zaposlenih i prosječno isplaćenu plaću za 2,2 posto. U prva tri mjeseca ove godine izvoz je povećan za 9,8 posto, dok je na razini države zabilježen pad od 5,2 posto. Izvoznici Varaždinske županije u ukupnom izvozu države sudjeluju s osam posto i po tome su na trećem mjestu. U uvozu pak sudjeluju samo sa 3,3 posto. Iako je zabilježen lagani pad u odnosu na 2009., s pozitivnom bilancom robne razmjene od 59 milijuna američkih dolara nalaze se na drugom mjestu u Hrvatskoj.

Komentirajući ove podatke predsjednik Županijske komore Čedomil Cesarec kazao je kako izvoz i dalje raste po mjesečnoj stopi od 10 posto, te da bi rezultati bili još i bolji (rast je mogao biti i 15 posto) da su poduzetnici mogli isfinancirati proizvodnju tj. povećane narudžbe iz inozemstva koje su imali. Dobri izvozni rezultati pokazatelj su i dobrog opredjeljenja te županije od prije par godina kada su se odlučili za razvoj prerađivačke industrije. Ipak, imaju i jedan problem, a to su oko 30 posto manje plaće jer izvoznicima dobit “pojedu” tečajne razlike. Zato bi se, smatra Cesarec, taj problem morao naći u samom vrhu prioriteta koji se trebaju što prije riješiti.

Proizvođačima je problem i nedostatak obrtnih sredstava, loš položaj na domaćem tržištu (na natječajima za investicije i razne nabave pobjeđuju stranci), te svakako i nemogućnost da na domaćem tržištu naplate svoja potraživanja. “Hrvatsku samo izvoz može izvući iz krize. Oni koji pridonose razvoju gospodarstva, a to izvoznici svakako jesu, trebali bi imati veće koristi od toga. Umjesto toga, sada su kažnjeni manjim plaćama. Po tome se vidi da nijedan strukturni problem u ovoj zemlji nije riješen i zbog toga će kriza još potrajati. Pritom ne tješi to što je naša županija bolja od mnogih drugih”, istaknuo je Cesarec.