Uvezeno 11 337 stranih radnika

Hrvatska je prošle godine izdala radne dozvole za 11 337 stranih radnika, što je više nego duplo u odnosu na 2007. godinu kad je, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, izdano 5264 radnih dozvola. Pri tome je prošle godine u okviru dozvoljenih kvota za strance izdano 6 475 radnih dozvola, dok je izvan kvote rad odobren za još 1630 osoba. Radnu je dozvolu produljilo još 2042 osobe unutar kvote te 1190 osoba izvan kvote.

Strani armirači i betonirci

Brojke su to koje dobro ukazuje na jedan od većih aktualnih hrvatskih apsurda, vezan uz činjenicu da unatoč nezaposlenosti kao jednom od vodećih problema zemlje, potrebe poslodovaca za zapošljavanjem stranaca i dalje rastu. Već tradicionalno, najviše je stranaca u prošloj godini u Hrvatskoj posao našlo u graditeljstvu. U tom je sektoru po prvi put prošle godine zaposleno 4608 stranaca, a dozvola je produžena za njih još 1962.

Najviše su se tražili tesari i zidari, a nešto manje armirači i betonirci. U jeku rasprava koliko će ljudi ostati bez posla uslijed problema u brodogradnji, upravo je ovaj sektor slijedeći na listi djelatnosti u kojima poslodavci najviše vape za stranom radnom snagom. U 2008. godini tako je na raznim poslovima u brodogradnji zaposleno 1608 stranaca, a dozvola je produžena za njih još 246. Najtražanija »roba« pri tome su zavarivači, brusači i čistači kovina, brodomonteri te AKZ radnici.

U kategoriji prerađivačke industrije posao tipa bravara cjevara ili zavarivača našlo je još 75 stranaca. U turizmu i ugostiteljstvu brojke stranaca koji su našli posao u Hrvatskoj još su, u svjetlu raznih jadikovki poslodavaca iz tog sektora, i prilično male. Radi se o 228 novozaposlenih u prošloj godini, te o još 103 produžene radne dozvole, pri čemu, kao što se moglo pretpostaviti, uvelike prednjače strani kuhari kojih se u 2008. godini u Hrvatskoj zaposlilo 112. Hrvatska je »uvezla« i par desetaka turističkih animatora, te masera.

Devet stranih liječnika

Strani radnici visoke stručne spreme u drastično su manjem broju pohodili Hrvatsku kao radni raj. U 2008. godini radne su dozvole izdane primjerice za 9 liječnika, 8 projektanata informatičkih sustava, a za još desetak osoba zaposlenih u »obrazovanju i znanosti« radne su dozvole produžene.

Ove brojke, međutim, nimalo se ne podudaraju s realnim potrebama hrvatskih poslodavaca za stranom radnom snagom, izraženim u zahtjevima koje HUP, razna Ministarstva i obrtnička i gospodarska komora dostavljaju Vladi kao prijedloge za kvote za zapošljavanje stranaca, čija je najnovija inačica – ona za 2009. godine na Vladi donosena jučer.

Na gospodarskom vijeću Vlade tako je naime, odobreno 7.859 radnih dozvola – nešto manje no u 2008. godini, no zato je za gotovo pedeset posto povećana kvota za produženje već izdanih dozvola koja sad iznosi 3200.

S dijelovima takve odluke nisu se, međutim, slagali sindikati, no ni Hrvatska udruga poslodavaca. Iz HUP-a su primjerice predložili 3545 radnih dozvola za 4 zanimanja - tesar, zidar, betonirac i armirač, no odobrena kvota za graditeljstvo za 2009. godine iznosi tisuću radnih dozvola manje. Bez obzira na procjene, u konačnoj odluci o kvotama prepolovljene su brojke i za turizam, a HUP je Vladi predložio i čak 2400 radnih dozvola za strance za područje trgovine, te 500 radnih dozvola za poslove čišćenja, što također nije prihvaćeno.

U cijeloj priči najveći nesrazmjer i dalje vlada u sektoru graditeljstva. U prvih devet mjeseci prošle godine, primjerice, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u ovom je sektoru zaposleno ukupno 538 nezaposlenih osoba iz evidencije HZZ-a, dok je 318 poslova uključeno u prekvalifikaciju. Poslodavci su, međutim u tom razdoblju tražili gotovo 4 tisuće radnika. Ne čudi stoga što je u tom periodu izdano 3696 radnih dozvola za strance za razne djelatnosti u graditeljstvu.

Postroženi uvjeti

Pri utvrđivanju kvota za ovu godinu Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva je »zbog postroženih uvjeta gradnje odnosno novih provedbenih propisa na području djelatnosti graditeljstva, kao i povećanih poslovnih aktivnosti zbog izgradnje značajnih objekata« predložilo čak 7000 radnih dozvola za strance iz djelatnosti graditeljstva. »Zbog nadolazeće recesije, otpuštanja većeg broja radnika i najavljene obustave izgradnje većih projekata« taj je prijedlog sveden na kvotu od 2510 radnih dozvola.

S područjem brodogradnje sličan je primjer. Tijekom prvih deset mjeseci 2008. godine u tom je sektoru zaposleno 399 nezaposlenih osoba s evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a zahtjeva je bilo gotovo četiri puta više – konkretno 1517. U istom je periodu MUP za djelatnost brodogradnje izdao 1292 radne dozvole strancima. Prema prijedlogu Uprave za industriju ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva kvota za djelatnost brodogradnje za 2009. godinu iznosi 1148 radnih dozvola.

Prema novim kvotama za 2009. godinu Hrvatska trenutno među strancima potražuje i 500 djelatnika u poljoprivredi, 30 diplomiranih inžinjera elektrotehnike i strojarstva te pedeset djelatnika, uglavnom visoke stručne spreme, na području zdravstva. I za područje prometa, pri čemu se uglavnom radi o avionskom i brodskom prometu kvota govori o nedostatku 131 djelatnika.

I dok mnogima koji u Hrvatskoj godinama uzaludno traže posao brojke stranaca koji ga u Lijepoj našoj bez problema nalaze zasigurno nisu mile, u HUP-u pak smatraju da u Hrvatskoj treba još bolje profunkcionirati slobodno tržište »radne snage«.

– Na hrvatskom tržištu rada već je dulje prisutan nesrazmjer između iskazanih potreba za radnicima u nekim djelatnostima i broja raspoloživih nezaposlenih osoba evidentiranih pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Iskazana potreba za radnom snagom u svojoj ukupnosti daleko veća od broja evidentiranih raspoloživih nezaposlenih osoba.

Mišljenja smo stoga da je potrebno uvažiti potrebe gospodarstva i omogućiti uvoz radne snage u određenim zanimanjima onako kako se za tim zanimanjima iskazuju potrebe od strane poslodavaca, poručuju iz HUP-a, napominjući da nešto više od 7.500 radnika stranaca zaposleno unutar kvota, u odnosu na ukupan broj nezaposlenih osoba – njih oko 219.000 u Hrvatskoj predstavlja mali udio - 3,4 posto koji »ne može bitno utjecati na stanje nezaposlenosti domaće radne snage«.