Urušava se domaće stočarstvo: izvoz stao, potražnje nema - kome prodati svinje i junad?

Urušava se sektor domaće proizvodnje mesa i mlijeka, potvrđuju u strukovnim udrugama Baby beef, Cromilk i Središnjem savezu udruga uzgajivača svinja Hrvatske.

"Potražnje nema, cijene su niske te se gubitci povećavaju iz dana u dan. Tržni viškovi i interventni otkup junetine naša je realnost. Mjere koje je donijela Vlada, a odnose se na moratorij na kredite i poreze kao i pomoć oko isplate minimalnih plaća, ne mogu pokriti nastale gubitke", kaže Darko Celovec, predsjednik udruge 'Baby beef'. kojima kaže, ni pokretanje Nacionalne internet tržnice ne obećava bolje dane u doba krize uslijed pandemije koronavirusa.

Ona, smatra, neće utjecati na njihov sektor, odnosno na prodaju junećeg mesa, budući da postoje propisi prema kojima se juneće meso može prodavati. Dodaje da je platforma tržnica.hr, iako ima 11 sektora, više bazirana na poljoprivredne proizvode kao što su voće, povrće, svježa jaja i slično.

Smanjen izvoz za Libanon, stao za Italiju
"Udruga svoju junad prodaje našim partnerima iz meso-prerađivačkog sektora koji dalje distribuiraju meso do krajnjeg potrošača. Iz tog razloga smatramo da otvaranjem iste neće doći do povećanja prodaje junećeg mesa", ističe Celovec.

Inače, članovi udruge, 330 tovljača, 50 posto svoje proizvodnje prodaju na hrvatskom tržištu, a 50 posto izvoze za Italiju i Libanon. "U ovom trenutku situacija za proizvođače tovne junadi je izrazito teška. Još se nismo oporavili od gubitaka uslijed pada libanonskog tržišta, da bi nam ova kriza dodatno zakomplicirala prodaju i likvidnost", ističe Celovec.

Naime, zbog velikih problema u kojima se našla Italija početkom ove godine, nakon više od 25 godina praktički je stao izvoz mesa (milanskog reza) i žive junadi u talijanske klaonice u vrijednosti od pola milijarde na godišnjoj bazi. Ono što je uslijedilo nakon toga bila je mjera zatvaranja zelenih tržnica pa nakon nekog vremena njihovo ponovno otvaranje. "Međutim, unatoč ponovnom otvaranju, bilježimo pad prodaje junećeg mesa od čak 80 posto koje je dodatno uzrokovano dolaskom sve više mesa iz uvoza koje je konkurentnije po cijenama od našeg domaćeg kvalitetnog mesa. Također, izvoz za Libanon se je smanjio i cijene su pale. Naši konkurenti iz drugih članica EU kupcima iz Libanona dodatno su snizili cijenu kojoj mi jednostavno ne možemo konkurirati", napominje.

Celovec: Hrvatski mesni sektor nije konkurentan onome u EU
Hrvatska poljoprivredna proizvodnja, a tako i sektor proizvodnje mesa, dodaje, ne može konkurirati drugim članicama EU i tu leži glavni problem. Te zemlje svoju su konkurentnost postigle ranijim ulaskom u EU te kvalitetnijom, agresivnijom i više zaštitničkom politikom. Kroz nekoliko desetljeća ojačale su svoju poljoprivredu tako da ih mi više ne možemo pratiti. Hrvatska je zadnja ušla u EU, nije koristila fondove, nije koristila potpore koje su imale druge zemlje, nije spojila zelenu energiju sa proizvodnjom. "Hrvatska, nažalost, nije riješila problem poljoprivrednog zemljišta, stočnog fonda, te ono najvažnije, nije omogućila hrvatskim proizvođačima plasman vlastitih proizvoda na svoje, hrvatsko tržište", kaže on i dodaje da su u isto vrijeme ostale zemlje članice EU zaštitile svoje proizvođače i onemogućile ulazak stranih proizvoda na svoja tržišta.

Kome prodati janjce? Samo u Lici, Zagori i Gorskom kotaru ih ima 100.000

"Zadnjih desetak godina našu profitabilnost ostvarivali smo jedino u izvozu dok su na hrvatskom tržištu prodaja i profit iz godine u godinu padali. Sada kada su nam uslijed korona krize pala i izvozna tržišta situacije je katastrofalna!, ističe Celovec i napminje da je žalosno da sada u ovoj krizi svi govore o važnosti vlastite poljoprivredne proizvodnje dok su u isto vrijeme police naših trgovačkih lanaca prepune mesa iz uvoza po cijeni koja je i dva puta manja od proizvođačke.

Jeftino izvozimo kukuruz, a skupo uvozimo svinjetinu
"Krajnje je vrijeme da se okrenemo vlastitoj poljoprivrednoj proizvodnji, poglavito stočarstvu koje uz sebe veže mnoge druge grane gospodarstva, te da vratimo proizvodnju i ljude u ruralna područja. Ne krenemo li hitno u revitalizaciju poljoprivrede, mnogi sektori počet će se gasiti jedan za drugim", drže u udruzi, koja okuplja 330 tovljača junadi, što čini 90 posto sektora tovnog govedarstva u zemlji. Članovi udruge uzgoje oko 120.000 junadi godišnje i ostvare više od milijardu kuna prihoda.

U središnjem Savezu udruga uzgajivača svinja drže da je potrebna regulacija tržišta kako bi se domaćim proizvođačima osigurao plasman proizvoda, jer su u odnosu na druge zemlje članice koje stimuliraju svoje primarne proizvođače, potpuno nekonkurentni na domaćem i EU tržištu. Proizvodno vezana plaćanja moraju se zadržati, a nikako prelaziti na nevezana plaćanja. "Sada izvozimo jeftino kukuruz, a skupo uvozimo svinjetinu iz EU, posebno Španjolske, koliko sve zemlje EU-a zajedno. Treba poticati svaku litru mlijeka, kilogram pšenice ili mesa, a ne dijeliti potpore na temelju hektara bez ikakve proizvodnje. Također, potrebno je ubrzati postupak dodijele sredstava iz EU fondova pošto taj postupak kod nas traje puno dulje nego u drugim zemljama", kaže Stjepan Kušec.

U deset godina izgubili 15.434 proizvođača mlijeka
Dalibor Janda, predsjednik udruge 'CroMilk', kaže da se se samodostatnost mlijeka u prošloj godini procjenjuje između 48 posto do 50 posto, a pokazatelji otkupa mlijeka za prvo tromjesečje ove godine pokazuju pad od gotovo -2,6 posto.

Dodaje da se u našem mljekarskom sektoru dugi niz godina bilježe negativni trendovi pada broja krava i proizvođača. Prema podacima DZS-a, samo od 2014. do 2019. godine je domaći mljekarski sektor siromašniji za 29.369 mliječnih krava, a time i za gotovo 100 mil. litara mlijeka. "Utjecaji na ovu situaciju su višestruki i individualno se razlikuju od proizvođača do proizvođača, ali razlozi su nepovoljna starosna struktura proizvođača, neatraktivnost poljoprivrede, nedostatnost i teška organizacija proizvodnje stočne hrane na vlastitim površinama, previsoka kreditna zaduženost, ali i cijene inputa, preniska proizvodnost mlijeka po mliječnoj kravi... U samo pet godina, između 2010. i 2015., proizvedeno je 102.000 tona manje mlijeka", napominje.

Prema eGlasilu-Izvješće o stočarskoj proizvodnji za travanj 2020. godine Ministarstva poljoprivrede, u veljači ove godine je bilo 4.503 isporučitelja kravljeg mlijeka, a 2019. - 4.983. Prema godišnjem izvješću HAPIH-a, 2015. godine kravlje mlijeko isporučivalo je 9.948 proizvođača, 2010. njih 19.937, a još 2002. godine, bilo je 65.000 isporučitelja mlijeka, što je bio jedini novac koji je na selo dolazio svaki mjesec.

Kroz Nacionalni projekt e-tržnica otvara se novi kanal prodaje za koji će tek trebati vidjeti kako će biti prihvaćen prvenstveno od strane potrošača. 'Kada se u obzir uzmu karakteristike mlijeka i mliječnih proizvoda te navike potrošača, može se očekivati da će i dalje važno mjesto u trgovini ovih proizvoda imati dosadašnji kanali prodaje', ističe Janda.

Prevelika ovisnost o uvozu mlijeka i mesa
Domaća proizvodnja mlijeka i mesa kontinuirano padaju, kao i broj proizvođača, zbog čega trebaju hitan zaokret i novu strategiju, upozorava se i u analizi konzultantske tvrtke Smarter. Podaci o proizvodnji mlijeka i mesa u 2019. pokazuju da je otkup svježeg sirovog mlijeka pao za sedam posto u odnosu na 2018. godinu te iznosio svega 380.014 tona, a istovremeno je Hrvatska potrošila mliječnih proizvoda u ukupnom ekvivalentu od 590.000 tona mlijeka.

Uvoz mliječnih proizvoda porastao je za pet posto, dok je istovremeno izvoz pao četiri posto, navode iz Smartera napominjući kako je po prvi puta pao izvoz svih fermentiranih proizvoda, za čak 12 posto, a svih vrsta sireva za 13 posto. 'Rezultat ovih kretanja pad je samodostatnosti u sektoru mlijeka na samo 48 posto', ističu iz Smartera.

Navode da su u tovnom govedarstvu, odnosno sektoru proizvodnje mesa, trendovi slični. U Hrvatskoj je povećana proizvodnja utovljenih goveda, no nažalost na osnovi povećanja uvoza teladi odnosno junadi težine veće od 300 kilograma, namijenjene tovu. Tako je uvoz teladi rastao 9 posto, na 132.000 komada, a uvoz junadi za tov narastao je na 13.000 komada, što je povećanje od čak 36 posto u odnosu na 2018. godinu. Ukupan uvoz goveđeg i telećeg mesa u istom je razdoblju povećan za 10 posto, što je, navode, paradoksalno za zemlju, koja ima sve prirodne potencijale za proizvodnju, kako mesa, tako i mlijeka.