Ukupni krediti u rujnu zabilježili godišnji rast od 5,3 %

Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke ukupni iznos kredita u rujnu ostao je na gotovo istoj razini kao i u prethodnom mjesecu. Na kraju rujna ukupni su krediti iznosili 265,6 milijardi kuna, što je tek 100 tisuća kuna ili 0,04 posto više nego na kraju kolovoza. Za razliku od kolovoza, tečajna kretanja u rujnu nisu pridonijela rastu kunskog iznosa kredita s obzirom da je kuna ojačala za 2,1 posto u odnosu na švicarski franak, a u odnosu na euro je oslabila tek 0,6 posto, pišu analitičari u današnjem izdanju publikacije RBA Dnevne financijske vijesti.

U usporedbi s lanjskim rujnom ukupni krediti porasli su za 5,3 posto. Na godišnjoj razini tečajna kretanja i dalje razmjerno snažno utječu na kunski izraz kredita budući da je kuna u odnosu na švicarski franak oslabila 12,2 posto, a u odnosu na euro 1,6 posto. Godišnjem rastu ukupnih kredita doprinijeli su svi sektori, a najviša stopa rasta zabilježena je kod sektora trgovačkih društava. U vrijednosti od 105 milijardi kuna krediti trgovačkim društvima bili su za 8,6 posto viši nego na kraju rujna prošle godine. S obzirom da su stope rasta kredita poduzećima sve više, kreditiranje tog sektora pokazuje znakove oporavka unatoč rastućoj nelikvidnosti i smanjenoj prodaji na domaćem tržištu. Rast kredita poduzećima dijelom je posljedica Vladinih mjera za potporu kreditiranja poduzeća pogođenih krizom te procesa stagnacije direktnog zaduživanja velikih poduzeća u inozemstvu.

Krediti sektoru stanovništva i dalje bilježe blagi godišnji rast. Na kraju rujna su iznosili 124,8 milijardi kuna, što je 1,7 posto više nego na kraju istog lanjskog mjeseca. U strukturi kredita stanovništvu i dalje su najznačajniji stambeni krediti (55,8 milijardi kuna) koji su porasli 6,5 posto na godišnjoj razini, a čine 44,7 posto ukupnih kredita stanovništvu. Rast stambenih kredita dobrim je dijelom rezultat jačanja švicarskog franka u odnosu na kunu s obzirom da je dio stambenih kredita vezan uz franak, pišu RBA analitičari.

Krediti državi na kraju rujna iznosili su 33,6 milijardi kuna, što je za 6,3 posto viši nego lani. Iako krediti državi u ovoj godini praktički stagniraju, njihov udio u ukupnim kreditima od 12,7 posto znatno je veći nego prije početka globalne financijske krize odnosno jeseni 2008. kada je iznosio oko 8 posto. Naime, već krajem 2008., a posebno u prvoj polovini 2009. inozemno financiranje postalo je teško dostupno i skupo pa se država okrenula domaćem tržištu istisnuvši tako poduzeća i stanovništvo, navode dalje analitičari. I dok se udio poduzeća vratio na razine iz 2008. godine, udio kredita stanovništvu u konstantnom je padu prvenstveno zbog nepovoljnih kretanja na tržištu rada, te iznosi 47 posto, dok je u listopadu 2008. iznosio 52,2 posto.

S prvim naznakama oporavka gospodarstva analitičari očekuju porast potražnje stanovništva za kratkoročnim nenamjenskim kreditima za osobnu potrošnju. Za povećanje sklonosti ka dugoročnim namjenskim kreditima ipak će trebati čvršći dokazi o prevladanoj gospodarskoj krizi. Nadalje, snažniji i dugotrajniji oporavak kreditiranja korporativnog sektora ovisiti će o značajnijem oporavku domaće potražnje, zaključuje se u analizi.