Ukupni krediti na kraju veljače 273,7 milijardi kuna

Na kraju veljače ukupni su krediti iznosili 273,7 milijardi kuna, što je 7,8 posto više nego na kraju veljače prošle godine te 0,3 posto više u odnosu na kraj 2010., pokazuju posljednji podaci Hrvatske narodne banke koji se prenose u publikaciji RBA Dnevne financijske vijesti.

Godišnjem rastu kredita najviše su pridonijela trgovačka društva čiji su krediti dosegnuli 109,4 milijarde kuna (+9,3 posto), što bi moglo upućivati na ulazak u novi poslovni ciklus i početak novog proizvodnog procesa. Tome u prilog ide i razmjerno visok rast uvoza industrijskih materijala i kapitalnih proizvoda u prva dva mjeseca ove godine (+10,9 posto, odnosno +5,4 posto godišnje). Međutim, navedeno se odnosi uglavnom na veća poduzeća, dok su ona iz SME segmenta još uvijek opterećena nelikvidnošću, navode RBA analitičari. Potražnja stanovništva za kreditima i dalje je razmjerno slaba primarno zbog nepovoljnih kretanja na tržištu rada i visoke razine pesimizma. Na kraju veljače krediti ovom sektoru su iznosili 126,3 milijarde kuna, što je 3,3 posto više na godišnjoj razini, dok su u odnosu na kraj 2010. zabilježili pad od 0,9 posto. Stambeni krediti, koji čine 45,4 posto kredita stanovništvu iznosili su 57,4 milijarde kuna, pri čemu je godišnja stopa rasta od 8 posto približno u skladu s prethodnim mjesecima, ali je znatno niža nego prije krize pa se o značajnom oporavku još ne može govoriti, poručuju analitičari. Iznos kredita državi u prva je dva mjeseca porastao za nešto više od 1 milijardu kuna na 35,4 milijarde kuna, a u ožujku se očekuje još zamjetniji rast s obzirom da se država u spomenutom mjesecu kod domaćih banaka zadužila za 825 milijuna eura radi otplate dospjele euroobveznice.

U ovoj godini analitičari očekuju oporavak kreditiranja što će primarno biti posljedica potražnje sa strane poduzeća. Tome bi moglo pridonijeti i otpuštanje 850 milijuna eura likvidnosti nakon što je HNB smanjio stopu minimalno potrebnih deviznih potraživanja banaka u odnosu na njihove devizne obveze s 20 na 17 posto. Iako namjena za oslobođena sredstva nije unaprijed utvrđena, dijelom bi se moglo povećati kreditiranje trgovačkih društava, zaključuju iz RBA.