Ukupni krediti građana u Hrvatskoj lani pali 1,7 posto

Ukupna je financijska imovina hrvatskih kućanstva u 2009. godini, prema procjeni UniCreditovih analitičara, povećana za oko četiri posto, a neto financijska imovina, umanjena za financijske obveze kućanstava, za oko deset posto. Istodobno je promet u trgovini na malo smanjen za gotovo 15 posto, najvećim dijelom zbog prepolovljene prodaje automobila, čemu je u velikoj mjeri pridonijelo smanjenje potrošačkog kreditiranja, kao i povećanje stope PDV-a i uvođenje kriznog poreza.

- Gotovo je zamrlo tržište nekretnina, uzrokujući pad potražnje za stambenim kreditima. Oni su, međutim, na godišnjoj razini ipak zadržali minimalan rast, dok su istodobno zbog značajnog pada potrošačkih kredita, kredita za kupnju automobila i kredita putem kreditnih kartica ukupni krediti stanovništvu u 2009. godini smanjeni za procijenjenih 1,7 posto, istaknuo je Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke.

Napominje da se, unatoč smanjenim realnim primanjima, financijska imovina kućanstava tijekom 2009. ipak djelomično počela oporavljati, najviše uslijed postupnog oživljavanja zabilježenog na tržištu kapitala. Depoziti građana povećali su se oko 2,5 posto, nakon odljeva u 2008. godini.

- Razdoblje iznimno brzog rasta financijske imovine hrvatskih kućanstava vrhunac je imalo potkraj 2007. godine s 27,5-postotnim godišnjim povećanjem, zahvaljujući tadašnjem euforičnom raspoloženju na tržištu kapitala. U 2008. godini uslijedio je veliki obrat, potaknut negativnim kretanjima na međunarodnim financijskim tržištima. Kako je samo tijekom te godine indeks Zagrebačke burze CROBEX izgubio čak 67,1 posto svoje početne vrijednosti, neminovno je uslijedilo dramatično smanjenje tržišne vrijednosti svih oblika imovine kućanstava izravno ili neizravno povezanih s tržištem kapitala; dionica, obveznica, uloga u investicijskim fondovima, uloga u mirovinskim fondovima, matematičkih pričuva životnih osiguranja..., objasnio je Šaravanja.

Dok je prije izbijanja globalne financijske krize skupni udio spomenutih oblika imovine činio čak 40 posto ukupne financijske imovine kućanstava, na kraju 2008. godine on je smanjen na tek 25,5 posto. Ukupna je financijska imovina kućanstava tijekom 2008. umanjena za 8,4 posto, pri čemu su porasli bankovni depoziti za gotovo 11 posto, zahvaljujući dijelom i činjenici da je Vlada brzom reakcijom na započeto odlijevanje štednje iz banaka višestruko povećala osigurani iznos štednih uloga građana sa 100 tisuća na 400 tisuća kuna.

- Ipak je kao posljedica povlačenja dijela bankovnih depozita došlo do procijenjenog povećanja gotovine u stranim valutama u rukama građana na kraju 2008. za oko 29 posto, kaže Šaravanja.

Taj primarni udar financijske krize u početku nije imao većih posljedica na proizvodnju, zaposlenost, realne plaće i potrošnju građana. Tek su se na prijelazu iz 2008. u 2009. godinu počele osjećati prve posljedice znatno smanjene izvozne potražnje, izražene sve bržim smanjivanjem industrijske proizvodnje, a usporedo s tim je došlo i do znatnog pada prometa u trgovini na malo, u početku pretežno iz psiholoških razloga.