Udruga Lipa: Javni dug 285 mlrd kuna, svake sekunde raste za 443,66 kuna

S udjelom javnog duga u BDP-u od gotovo 90 posto u zoni smo negativnog utjecaja na gospodarski rast, rekao je Velimir Šonje na predstavljanju brojača javnog duga koji u realnom vremenu pokazuje povećanje javnog duga. Brojač je kreirala Udruga Lipa

"Prema zadnjim podacima hrvatski javni dug, koji bi do kraja 2015. godine mogao dosegnuti kritičnu točku od 90% BDP-a, raste brzinom od 443,66 kuna u sekundi i do danas je narastao na gotovo 290 milijardi kuna. Svaki stanovnik Republike Hrvatske zadužen je za više od 67 tisuća kuna, a svaka zaposlena osoba više od 187 tisuća kuna“, rečeno je danas na predstavljanju prvog „Brojača javnoga duga“ kojeg je osmislila Udruga poreznih obveznika Lipa kako bi u izbornoj godini podsjetila građane na ozbiljnost situacije i potakla vlast na njezino rješavanje.

"Kronični populizam i fiskalna neodogovornost svake dosadašnje hrvatske vlade glavni je izvor javnog duga", rekao je Vuk Vuković, predavač na Zagrebačkoj školi ekonomije i mandžmenta. Dodao je da visina javnog duga utječe na kreditni rejting države, a onda i na visinu kamatnih stopa po kojima se država zadužeje, što u konačnici diktira i visinu kamatanih stopa za građane i poduzetnike.

Vuković je istaknuo kako se u sedam kriznih godina javni dug povećao gotovo 2,5 puta, sa 122 milijarde na 285 milijardi kuna (u svibnju ove godine), ali i da se u osam pretkriznih godina također povećao 2,5 puta (ali je razlika u gospodarskom rastu tijekom ta dva radzoblja).

Po visini javnog duga Hrvatska je vodeća među tranzicijskim državama. Veći imaju Grčka, Italija, Portugal, dok se recimo u skandinavskim zemljama udio javnog duga u BDP-u kreće na razini 40-45 posto. Za Vukovića ovaj posljednji podatak zorno otkriva koliko stoji socijalna država.

Jedno od glavnih pitanja o kojima se razgovaralo na prezentaciji "Brojača javnog duga" jest koja je gornja granica duga koja ne ugrožava javne financije i gospodarski rast. Velimir Šonje iz Arhivanalitike rekao je da je u Hrvatskoj na dijelu fiskalni avanturizam budući se o javnom dugu ne razmišlja kroz faktor sigurnosti, odnosno ne procjenjuje se strukturni kapacitet sustava da podnese opterećenja veća od stvarnih ii očekivanih.

Šonje je kazao kako su u Europi u posljednjih šest, sedam godina brže rasle zemlje koje imaju manji javni dug, te kako moderne analize nude različite odgovore o gornoj granici na kojoj javni dug počinje negativno utjecati na gospodarski rast.

"S udjelom javnog duga u BDP-u od gotovo 90 posto s visokim stupnjem sigurnosti možemo reći da smo u zoni negativnog utjecaja na gospodarski rast", izjavio je Šonje koji smatra da bi u hrvatskom slučaju taj omjer trebao biti optimalnih 30 posto, ali bi bilo dobro kada bi se on kretao i oko 45 posto, kao što je to slučaj u skandinavskim zemljama. Svoju procjenu Šonje temelji na pet ključnih razloga: demografskim promjenama (smanjivanju stanovništva), klimatskim promjenama, povijesno najnižim kamatnim stopama u svijetu (mogu samo rasti), krizi u sjevernoj Africi i Bliskom istoku, te zavisnosti o turizmu.

"Ne tvrdim da će sutra doći do fiskalne krize, ali živimo u vrlo opasna vremena i zato nam trebaju jači zaštitini mehanizmi", upozorio je Šonje.

"Brojač javnog duga" koji u realnom vremenu prikazuje povećanje javnoga duga građani grada Zagreba će u narednim mjesecima moći vidjeti na pet LED displaya – dva na Trgu bana Jelačića, te po jednom na Cvjetnom trgu, Maksimirskoj ulici i na Vrbanima. Osim javnoga duga, građani će na Brojaču moći vidjeti i koliki je javni dug po stanovniku te javni dug po zaposlenome.