Udio sive ekonomije pao ispod 10 posto BDP-a

Procjenu državnih statističara da je vrijednost proizvoda i usluga u hrvatskom gospodarstvu mjerena BDP-om u drugom kvartalu bila 0,7 posto realno manja nego u istom lanjskom kvartalu pratile su, među ostalim, ocjene da je to pad manji od očekivanja te da zasluge za to umnogome treba pripisati fiskalizaciji "zahvaljujući kojoj je u izračun ušao i dio sive ekonomije".

Učinke fiskalizacije državni statističari su svakako imali u vidu prilikom procjena kvartalnog BDP-a. Međutim, u mjeri u kojoj fiskalizacija samo stavlja pod nadzor poreznika dio sive aktivnosti ona ne podiže BDP već samo smanjuje udjel neslužbene ekonomije u njemu. Kako doznajemo, upravo zbog učinaka fiskalizacije na pokazatelje koji Državnom zavodu za statistiku služe kao izvor podataka pri obračunu BDP-a vodstvo DZS-a je uoči objave procjene kvartalnog BDP-a obavilo konzultacije sa središnjom bankom, nadležnom za podatke važne pri izračunu BDP-a, kakvi su prihodi od turizma. U konačnici su statističari prilikom procjenivanja BDP-a neslužbeno i korigirali udjel sive ekonomije. Na upit ravnatelju Zavoda Marku Krištofu koliki je udjel sive ekonomije ukalkuliran u BDP dobili smo odgovor da se "trenutna procjena neobuhvaćenog dijela kreće ispod 10 posto". Koliko ispod (jer ispod 10 posto bila je siva ekonomija i pri posljednjem konačnom obračunu BDP-a, za 2010.) nismo doznali. No, u Krištofovu odgovoru ističe se da "budući da su financijski pokazatelji ukazali na neuobičajeno povećanje obujma pojedinih kategorija, pripadajuće vremenske serije su korigirane za procijenjeni efekt utjecaja fiskalizacije". Napominje i da se glavnina obračuna BDP-a, sukladno Eurostatovim preporukama, "prvenstveno zasniva na upotrebi volumnih, a tek manjim dijelom tromjesečnih financijskih indikatora". Davor Mikulić, znanstvenik sa zagrebačkog Ekonomskog instituta kojemu je siva ekonomija jedna od specijalnosti, drži da je korekcija u hodu korektan i prihvatljiv pristup "u situacijama kad se događaju lomovi u vremenskim serijama" koji mogu iskriviti sliku. Više od toga ne može komentirati jer to zahtijeva detaljan uvid i prilično zahtjevne analize.

Procjene DZS-a
S obzirom na dosad iznošene podatke o sedam milijardi kuna većem polugodišnjem prometu u ugostiteljstvu i trgovini, te 13 milijardi kuna povećanom prometu kad se uključe sve djelatnosti koje podliježu fiskalizaciji, preispitivanje utjecaja na ukupnu sliku je opravdano. Mada je pritom vjerojatno i državnim statističarima zasad teško pouzdano reći što je u konačnici rezultat fiskalizacije, pojačanog rada poreznika ili porezno smanjena motiva za skrivanjem profita (u turizmu), a što je rezultat stvarnog rasta. Detaljnije analize vezano uz udjel sive ekonomije traže dosta vremena, a to je i razlog zašto se "konačna istina" u pogledu njezina udjela pokaže u pravilu tek s odmakom od dvije tri godine, s konačnim godišnjim obračunom BDP-a. Posljednji takav, naime, danas je dostupan tek za 2010. godinu, s tim da DZS procjenu obavlja jednom godišnje. To je, napominju u DZS-u, češće nego što za procjenjivanje utjecaja neobuhvaćenog dijela ekonomije sugerira Eurostatova metodologija, prema kojoj to treba napraviti najmanje svake treće godine. Kako god bilo, prva procjena BDP-a za drugo tromjesečje potvrdila je da na godišnjoj razini pad gospodarstva usporava. Tekuća kretanja su pak u znaku stagnacije (doduše, na nešto nižoj razini od lanjske) i bude li to više-manje obilježje gospodarske aktivnosti i u drugom polugodištu, nakon međugodišnjeg pada od 1,1 posto u prvoj polovici godine, pad BDP-a u 2013. mogao bi biti oko 0,6 posto, ističe Željko Lovrinčević. Od nekih aktualnih prognoza to jest manji pad, ali je raskorak i veći u odnosu na još uvijek službenu Vladinu projekciju rasta (od 0,7 posto) koju tek čeka korekcija. Nažalost, zasad niotkud nema naznaka oporavka koji bi se u dogledno vrijeme mjerio stopama rasta dovoljnim da se barem pokriju troškovi kamata po javnom dugu - a za to će već dogodine trebati oko 3 posto BDP-a.

Manji pad od očekivanja
Tako Vladinim ministrima gospodarskih resora ostaje tješiti se da je posljednji godišnji kvartalni pad manji od očekivanja i da tekuća kretanja, mjerena promjenama BDP-a u odnosu na prethodni kvartal, u prvoj polovici godine nisu u negativnoj zoni. Prema posljednjoj Eurostatovoj objavi podataka o BDP-u u članicama EU, Hrvatska je u prvom tromjesečju u odnosu na posljednje lanjsko zabilježila nultu stopu promjene BDP-a. A slično nagovještava za drugi kvartal i CEIZ indeks, mjesečni indikator Ekonomskog instituta koji je u lipnju zabilježio blagi porast ekonomske aktivnosti.
Drugačija metodologija

AT Kearney: Siva ekonomija u Hrvatskoj 12,73 mlrd. eura
U procjenjivanju udjela sive ekonomije primjenjuje se niz različitih metodologija. Jedna od u nas češće citiranih je ona AT Kearneyja. Prema njihovu izvješću o sivoj ekonomiji u Europi za 2013., u Hrvatskoj se njezin udjel za 2013. procjenjuje na 12,73 mlrd. eura ili 28,4% BDP-a, dok je za 2012. bio 29 posto. Prema toj metodi 28% imaju još Rumunjska, Letonija i Estonija, dok je prosjek EU 18,5%.