Udio nenaplaćenih kredita porastao u lipnju na 9,27 posto

Prema podacima HNB-a od kraja lipnja čak 9,27 posto kredita banke ne mogu naplatiti, odnosno njihova naplata dulja je od 90 dana. Prema prvome tromjesečju, to je jedan postotni bod više, a najveći udio u nenaplaćenim kreditima i dalje imaju tvrtke. Pogledaju li se rezultati poslovanja kompanija u šest mjeseci koji upozoravaju na pad dobiti i prihoda, jasno je da će trend naplate do kraja godine biti lošiji.

Bez oporavka
– Udio je građana u kašnjenjima duljim od 90 dana 35 posto, a i dalje raste. Osim teže naplate, tvrtke imaju i najznačajniji udio u reprogramiranim kreditima, oko 55 posto, a slijedi država s udjelom od 38 posto – objašnjava Davor Holjevac, viceguverner HNB-a. Osim što sve tvrtke iskazuju loše rezultate poslovanja ne očekujući prebrz oporavak, i tržište rada bilježi veći broj nezaposlenosti (ne uzme li se u obzir sezonski oporavak), a to znači da će i naplata biti i teža.

– S obzirom na veliku disperziju kredita, malo je vjerojatno da će se udio loših kredita, bez drastičnih promjena u cjelokupnom gospodarstvu, brzo promijeniti – tvrdi Holjevac. – Loši će plasmani rasti sve dok bude rasla nezaposlenost i tvrtke imale napregnute bilance – tvrdi Hrvoje Stojić, ekonomist HAAB-a. Zdeslav Šantić, ekonomist SG Splitske banke, kaže da zbog velikog udjela starih kredita postoji i veća mogućnost njihova nevraćanja. Stanje bi se moglo popraviti tek polovicom 2011., kada se i očekuje oporavak gospodarstva.

Banke stabilne
Martina Dalić, predsjednica uprave Partner banke, vjeruje da će se pravi oporavak vidjeti tek s novim investicijskim ciklusom. Za sada ga nema, što osjećaju i banke iako, kaže, u njih je situacija zadovoljavajuća. To tvrdi i Julio Kuruc, predsjednik uprave Podravske banke. U Erste banci kažu da je postotak nenaplativih kredita oko pet posto, u Splitskoj banci oko 5,5 posto. No te banke kao i primjerice RBA i Zaba uvele su u krizi, a kako bi izbjegle prisilnu naplatu na sudu, nove mogućnosti za klijente kao što su reprogram kredita, produljenje roka otplate, poček itd. Banke u svakom slučaju imaju dobre instrumente osiguranja, pa niti sigurnost bankarskog sustava uslijed mogućeg porasta nenaplate nije ugrožena. – Banke se mogu naplatiti, crnog scenarija za bankarski sustav sigurno nema, a i u budućnosti će poslovati profitabilno – zaključuje konzultant Ante Babić.

Adekvatnost kapitala
Iako će se podaci o poslovanju banaka za šest mjeseci znati sredinom mjeseca, navodno će dio manjih imati problem s kapitaliziranošću, odnosno visinom adekvatnosti kapitala koja je propisana na 12 posto. Neke od njih još su u potrazi za hibridnim instrumentima koji bi popravili situaciju. Propisanu stopu adekvatnosti zadovoljile su sve banke prema podacima za tri ovogodišnja mjeseca. Pojedine srednje, za koje je opasnost postojala, kao što su državne Croatia i HPB, uspjele su i prema polugodišnjim rezultatima zadovoljiti propisanu stopu. Male bi banke, smatraju stručnjaci, morale ozbiljnije razmišljati o svježem kapitalu ili povezivanju.