U igri za Zračnu luku Zagreb ostalo šest tvrtki

U igri za Zračnu luku Zagreb (ZLZ) ostalo je šest igrača, točnije šest konzorcija za koje je Stručno povjerenstvo za koncesiju novog putničkog terminala ocijenilo da zadovoljavaju uvjete za ulazak u drugu natječajnu fazu. Vjesnik doznaje da je među četiri odbačena natjecatelja i jedan iz Njemačke. Podsjetimo, na natječaj su se prijavili münhenski aerodrom udružen u konzorcij s indijskom tvrtkom GMR Infrastructure, koja upravlja četirima aerodromima u svijetu, među kojima i međunarodnom zračnom lukom u Delhiju, te Hochtief Concessions, koji upravlja atenskom zračnom lukom.

Iako nam izvori iz redova natjecatelja nisu mogli potvrditi o kojoj je točno tvrtki riječ, pretpostavlja se da je iz utrke ispao Hochtief. Riječ je o ozbiljnom igraču koji ima koncesiju nad brojnim dionicama autocesta te energetskim objektima, a koncesionar je i šest aerodroma na kojima su lani imali oko 93 milijuna putnika. Među odabranima su Amerikanci, odnosno tvrtka ADC & HAS Airports, čiji je potpredsjednik Ramon Miro u Vjesniku izrazio veliko zanimanje za upravljanje Plesom. Amerikancima bi Zagreb bio prva europska destinacija, pa za njega imaju velike planove, posebno u kontekstu potpisanog sporazuma o izravnim zračnim linijama sa SAD-om. Za gradnju aerodroma angažirali bi austrijsku tvrtku Alpine Bau, koja ima iskustvo na hrvatskom tržištu, a u konzorciju predvođenom HAS-om sudjeluje i renomirani španjolski građevinar FCC Constuccion. Prema uvjetima natječaja, iz daljnjeg postupka isključeni su natjecatelji koji imaju 'značajne udjele' u aerodromima na udaljenosti manjoj od 400 kilometara od Zagreba, oni koji u vlasništvu imaju aviokompanije ili su ovisni o državnom proračunu. Morali su podastrijeti dokaze o iskustvu u vođenju zračnih luka s minimalno 10 milijuna putnika godišnje u posljednje tri godine, kao i iskustvo vođenja projekta vrijednosti veće od 150 milijuna eura. Taj je iznos određen kao minimalna granica visine temeljnog kapitala natjecatelja, pri čemu se kao uvjet postavlja i novčani tijek od najmanje 50 milijuna eura i poslovanje s neto dobiti u posljednje tri godine.

Informacije o natječajnom procesu doznajemo iz neslužbenih izvora, iako je, prema najavama, država trebala objaviti tko je ušao u drugi krug još 19. svibnja, odnosno prije gotovo dva mjeseca. Popis nije objavljen jer je državna administracija, kako nam objašnjavaju visoki državni službenici, zaključila da bi puštanje informacija u javnost naštetilo procesu u zakonodavnom smislu, a i utjecalo na krajnji ishod natječaja. U drugom natječajnom krugu, prema tome kako su novinarima pojašnjavali, Povjerenstvo je trebalo pregovarati s ponuđačima o detaljima ponude, međutim u međuvremenu se i od toga odustalo. Naime, država se, čini se, odrekla prava na pregovore, pa od konzultacija neće biti ništa, nego se čeka predaja obvezujućih ponuda. Planirani rok za odabir najpovoljnijeg ponuđača je kraj rujna, a potpisivanje ugovora predviđa se za listopad ove godine. To je iznenađenje, s obzirom na to da je Povjerenstvo najavljivalo kako će s ponuđačima koji predaju obvezujuću ponudu dogovarati detalje projekta vrijednog 192 milijuna eura, a otvoreno se najavljivala i spremnost na ustupak u ritmu ulaganja. Time se otvorila mogućnost da se ulagaču dopusti da prolongira dio radova na razdoblje nakon kojeg postigne promet od 3 milijuna putnika godišnje, a bilo je čak govora o tome da će se pregovarati i o visini ukupne investicije.

Natječaj za koncesiju nad Zračnom lukom Zagreb polučio je veliko zanimanje međunarodnih ulagača, pri čemu se na prvi krug odazvalo deset konzorcija, među kojima su bila vodeća imena europskoga građevinarstva i respektabilna imena iz zračnog sektora poput aerodroma iz Atene, Münchena i Züricha, a o interesu svjedoči i podatak da je za vrijeme trajanja prvog kruga preuzeto 75 natječajnih dokumentacija.