Euro i Schengen nisu doveli do rasta investicija, lani smo zabilježili pad stranih ulaganja

Ako se u statistici za posljednja tri lanjska mjeseca ne dogodi veliki preokret, 2023. trebala bi pokazati pad izravnih stranih ulaganja u odnosu na godinu prije. U tom slučaju pokazat će se da potpuno integriranje Hrvatske u Europu – s pomoću eurozone i Schengena – nije bilo presudno za veći priljev stranih ulaganja. No za stručnjake to i nije neočekivano; svaki imalo ozbiljniji investitor pri odluci o ulaganju u obzir uzima cjelokupnu ekonomsku, političku i društvenu sliku zemlje.

Tako je bilo i u slučaju Jabila, američke kompanije koja u poslovnoj zoni pored Osijeka gradi tvornicu elektroničkih komponenti. Iako vrijednost ulaganja Amerikanci uporno ne otkrivaju, s otvaranjem 1500 radnih mjesta to će biti uvjerljivo najveća greenfield-investicija u Slavoniji, a jedna od vodećih i od osamostaljenja Hrvatske. Kako nam je nedavno neslužbeno rekao jedan Vladin dužnosnik uključen u Jabilov dolazak, američka je kompanija doslovno pretresla sve uvjete poslovanja u Hrvatskoj, pa je taj proces više sličio testiranju Hrvatske. Koliko je na odluku o gradnji tvornice pokraj Osijeka utjecala činjenica da smo uveli euro te da više nema čekanja na granici, iz Jabila nismo doznali s obzirom na to da je iz kompanije pristigao odgovor da trenutačno neće objaviti ništa više od onoga što je dosad već objavljeno.
Postupno materijaliziranje
Koliko su vrijedila strana ulaganja u 2023., bit će poznato u travnju. Zadnji dostupni podatak Hrvatske narodne banke (HNB) za tri tromjesečja prošle godine pokazuje da su izravna strana ulaganja dosegla 2,6 milijardi eura. Najviše iz Austrije, 705 milijuna eura, a slijede investitori iz Nizozemske (571 milijun eura) te Njemačke s uloženih 471 milijunom eura. Inače, od početka ovog desetljeća godišnji iznos izravnih stranih ulaganja znatno je veći nego prije desetak godina. U 2022. slilo se 3,4 milijarde eura, a 2021. zabilježen je do sada rekordan iznos od 3,95 milijardi eura. Tako smo se opet vratili na razinu iz 2007. i 2008. godine. U HNB-u kažu da smanjenje ulaganja u prvih devet mjeseci 2023. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine poglavito zrcali manja vlasnička ulaganja u financijskoj uslužnoj djelatnosti te manju kupnju nekretnina, koje su proteklih nekoliko godina privlačile iznimno veliki interes stranaca.

– U ostalim djelatnostima bilježi se rast inozemnih ulaganja, i to poglavito u informacijskim uslužnim djelatnostima, energetici i trgovini. Dublja integriranost Hrvatske s ključnim gospodarstvima europodručja trebala bi ojačati domaću konkurentnost, a daljnje unapređenje poslovne i investicijske klime te ulaganja u istraživanje i razvoj potaknuti rast tehnološki intenzivnijih djelatnosti te više privući proizvodno i izvozno usmjerene investicije. Povoljan utjecaj pridruživanja Hrvatske eurozoni i Schengenu na priljev izravnih stranih ulaganja zbog jačanja povjerenja investitora, smanjenja neizvjesnosti i općenito poboljšane poslovne klime trebao bi se nastaviti postupno materijalizirati, pri čemu će intenzitet tog učinka ovisiti o tome koliko će se otklanjati i ostale zapreke za inozemna ulaganja – ocjenjuju u središnjoj banci.

Hoće li investicijski zamah u režiji privatnih ulagača ove godine postati nešto snažniji, za kakvim investicijama (ne)vlada interes, pročitajte u ostatku teksta u tiskanom ili digitalnom izdanju Lidera.