U Hrvatskoj stradalo 40 posto pčelinjih zajednica

Ovo je već treća zaredom loša pčelarska godina, pa će se itekako osjetiti nedostatak domaćeg meda na tržištu. Mnoge su pčelinje zajednice stradale još zimus, a onda je podbacila i cvatnja medonosnog bilja. Zbog toga su pčelari od države zatražili donošenje interventnih mjera.

Nagla jesen, pretopla zima, pa hladno proljeće prouzročili su nedostatak paše za pčele i stvorili gubitke u mnogim pčelinjacima. Cijelu ovu godinu Darko Novotni mora varati svoje pčele, hraniti ih. Sad je ključan trenutak kad se moraju prihranjivati kako bi matica proizvela dovoljno jajašaca.

U cijeloj Hrvatskoj stradalo je čak 40 posto pčelinjih zajednica. Tako su drastično smanjene i količine meda. Kad je dobra godina, od stotinjak košnica obitelj Novotni dobije do dvije i pol tone meda, ove godine jedva 500 kilograma. Inače, 80 posto pčelinje paše na Bilogori je bagrem, a on je proljetos kasnio i nije medio.

- Malo veći pčelari, seleći pčelari - uspjeli su nešto malo više izvaditi meda. Nešto će biti na tržištu, u Slavoniji možda nešto više što je dao suncokret, a čega kod nas nema, kaže Davor Taritaš, dopredsjednik Pčelarskog saveza Bjelovarsko-bilogorske županije.

Hrvatski pčelarski savez zbog svega je od države tražio interventne mjere - 10 kg šećera po pčelinjoj zajednici. Ministarstvo je to prihvatilo i ponudilo 3 milijuna kuna, maximalno 20 kn po pčelinjoj zajednici, dodaje Taritaš.

Potpore daje i Grad Bjelovar - pčelarima sa svojega područja 30 kuna po pčelinjoj zajednici i besplatne štandove na tržnici.