U Hrvatskoj je nezaposleno 79.468 mladih osoba

Značajan je nesklad između znanja i vještina koje se stječu u obrazovnom sustavu i stvarnih potreba na tržištu.

Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) pokazuju da je 79.468 mladih trenutno nezaposleno, što iznosi 28,75% od ukupnog broja evidentiranih na Zavodu. HZZ redovito provodi analizu tržišta rada te je prošlogodišnjim anketiranjem 8969 poslodavaca, koji zapošljavaju ukupno 530 tisuća radnika, utvrđen značajan nesklad između znanja i vještina koje se stječu kvalifikacijama u obrazovnom sustavu i stvarnih potreba na tržištu rada.

Od ukupnog broja anketiranih poslodavaca trećina je upozorila na poteškoće prilikom pronalaženja potrebnih radnika. Dva najčešća razloga koja poslodavci navode kao problem pri zapošljavanju su nedostatak osoba tražene razine obrazovanja te nedostatno radno iskustvo odnosno nedostatak praktičnih kao i "mekih" vještina. Kada ovo promatramo s gledišta mladih s invaliditetom problem je još složeniji te njegovo rješavanje zahtijeva stalno unapređivanje i prilagođavanje obrazovnog sustava, uklanjanje administrativnih zapreka i veću spremnost poslodavaca na omogućavanje stručne prakse i zapošljavanje mladih s invaliditetom.

Putem različitih programa i politika Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava želi stvoriti uvjete koji će pogodovati većem zapošljavanju mladih. Tako se intenzivno radi na uspostavi sustava cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere, kao alata za dugotrajnije i učinkovitije rješavanje problema strukturne nezaposlenosti. Ovo je posebno značajno za rješavanje problema neusklađenosti ponude i potražnje na tržištu rada. Ministarstvo će u 2016. godini, kao dio potpore uspostavi sustava cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja, početi provoditi dva projekta u okviru Operativnog programa "Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020".

Također, s ciljem smanjivanja i sprječavanja nezaposlenosti mladih, nastavlja se s reformskim programom Europske komisije Garancija za mlade (GzM). Program pomaže u rješavanju nezaposlenosti mladih tako se sve osobe mlađe od 25 godina, a u Hrvatskoj mlađe od 30 godina, nastoji što brže aktivirati na tržištu rada. GZM se u Hrvatskoj provodi već dvije godine uspostavljanjem sveobuhvatnog i individualiziranog sustava podrške mladima u trenutku njihova prelaska iz obrazovanja u zapošljavanje. Iako sama Garancija za mlade ne garantira zapošljavanje, ona predstavlja strukturnu reformu koja će omogućiti brzu aktivaciju mladih tražitelja posla u najkraćem mogućem roku.