U četiri godine 5.000 novih hektara pod lijeskom - evo tko nosi hrvatsku proizvodnju

Prošle je godine lijesku uzgajalo 4.893 poljoprivrednih proizvođača u sustavu potpora na 11.722 hektara, od čega je preko 30 posto u ekološkoj proizvodnji

Uzgoj lijeske u Hrvatskoj bilježi značajan rast posljednjih godina, čime se sve više potvrđuje kao perspektivna voćna kultura za kontinentalna područja. Ključni razlozi za ovu pozitivnu dinamiku su relativno prilagodljiva agrotehnika uzgoja, mogućnost sadnje na manjim površinama i rastuća potražnja za orašastim plodovima na nacionalnom i međunarodnom tržištu. Turska nam je glavni izvor uvoza pa smo u prvih deset mjeseci prošle godine iz ove zemlje uvezli 401 tonu oljuštenih lješnjaka, vrijednih 2,37 milijuna eura.

Prosječan prinos u optimalnim uvjetima može iznositi od 2 do 3 t/ha, a puni urod očekuje se od pete do sedme godine nakon sadnje. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prošle smo godine proizveli 879 tona više ploda nego godinu ranije odnosno proizvodnja je iznosila 3.348 tona, od čega je gotovo sve bilo namijenjeno tržištu, dok je 14 tona bilo za pretežno vlastite potrebe.

U četiri godine broj ha porastao za preko 80 posto
Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, prošle je godine lijesku uzgajalo 4.893 poljoprivrednih proizvođača u sustavu potpora na 11.722 hektara, od čega je preko 30 posto u ekološkoj proizvodnji (3.816 ha).

Usporedimo li podatke s onima od prije četiri godine, možemo vidjeti kako je došlo do rasta broja proizvođača, za njih 1.441 te gotovo udvostručenja površina (2020. smo imali 6.449 ha pod lijeskom).

Prvih 10 drži lješnjak na 1.328 hektara čime pokrivaju oko 11 posto ukupne hrvatske proizvodnje.

PP Orahovica ima 6 x veći nasad od drugoplasiranog
Prva je na popisu PP Orahovica d.o.o. iz Virovitičko-podravske županije sa 655 hektara nasada koji su smješteni u netaknutoj prirodi istočne Hrvatske, uz rubove UNESCO geoparka Papuk. Uzgajaju sortiment Istarski duguljasti, Rimski, Halški div, Tonda di Giffone i Tonda Gentile Romana, stoji na njihovoj stranici.

Slijedi je obrt Gospodarstvo Moulis iz Daruvara u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji sa 111 hektara. Ova dva proizvođača godinama drže svoju poziciju vodećih, a u zadnje su četiri godine povećali nasade. Sljedeća je tvrtka Agro Utinja d.o.o. iz Vojnića u Karlovačkoj županiji koja se s 51 hektarom od prije četiri godine popela na 91 hektar te time zauzela treće mjesto.