Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Velj 2011

U buru poduzetnici ulažu više od 6 milijardi eura

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: Marijan DŽAMBO  

U buru poduzetnici ulažu više od 6 milijardi eura

Poduzetnik Franjo Pašalić rezervirao je na šibenskom području čak pet lokacija za svoje vjetroparkove, a zajedno s poslovnim kolegom Jurom Mulom sprema se „pokoriti“ Republiku Srpsku, gdje namjerava instalirati vjetroagregate snage hidroelektrane “Orlovac”.

Splitski poduzetnik, „astronaut“ Juroslav Buljubašić gradit će dva vjetroparka, a bivši direktor HEP-a Ante Ćurković već je duboko zagazio u proizvodnju zelenih kilovata iz vjetra. Najkraće, bjesomučna utrka za dalmatinska brda i dalmatinsku buru u punom je jeku. Čak devet milijardi eura domaći i strani poduzetnici spremni su u ovom trenutku investirati u vjetroparkove u Hrvatskoj, od čega bi više od dvije trećine bilo investirano u Dalmaciji, kako bi došli do „zelenih kilovata“, energije koja ubrzano potiskuje elektrane koje ugrožavaju okoliš, poput elektrana na ugljen, mazut, plin, odnosno nuklearni pogon. Naravno, takva ulaganja došla bi u obzir samo pod uvjetom da Hrvatska elektroprivreda ima tehničke mogućnosti prihvatiti u elektroenergetski sustav toliko energije proizvedene iz vjetra, te da Hrvatska dopusti lociranje toliko vjetroagregata na svojim brdima, pri čemu se, prije svega, računa na dalmatinsku buru. No, ti uvjeti nisu ispunjeni.

– Do sada smo izdali 140 prethodnih energetskih suglasnosti, te suglasnosti za izgrađene vjetroelektrane, odnosno one koje se grade ili će se tek graditi. Potencijalni investitori do sada su iskazali namjeru izgraditi kapacitete od gotovo šest gigavata, što je ekvivalent gotovo osam nuklearnih elektrana snage kakvu ima NE “Krško”. To višestruko premašuje HEP-ove mogućnosti prihvata tolike energije – kaže Zoran Pačandi iz Ministarstva gospodarstva i poduzetništva. HEP je, naime, do sada u svoj sustav mogao primiti najviše 350 megavata, s time da je u ovom trenutku došao na 500, s namjerom da uskoro tu količinu poveća na 800, a u konačnici najviše na 1200 megavata. Vjetar u leđa ovom iznimno profitabilnom biznisu daje Eropska unija koja od svojih članica traži da do 2020. godine najmanje 20 posto svojih potreba za strujom namiruju zelenim kilovatima. Koliko bogatstvo leži u snazi dalmatinske bure prvi je prepoznao Tonči Panza koji je na Pagu izgradio prvu hrvatsku vjetroelektranu. Njegovim stopama krenuli su Nijemci – na brdima Krtolin-Trtar, te Orlica kod Šibenika već imaju instalirana dva vjetroparka snage 22 megavata, u što su investirali više od 25 milijuna eura. Šibenik postaje lider u proizvodnji kilovata iz vjetra. U prostornom planu su čak 22 lokacije za vjetroelektrane. Postoji interes za instaliranje agregata snage čak od dvije tisuće megavata. Upravo se treba pustiti u pokusni rad i treći vjetropark na šibenskom području, na Crnom brdu, snage 10,5 MW. Slaven Tudić, vlasnik tvrtke Tudić elektro centar, zajedno s partnerima Indijcima u taj je vjetropark investirao 14,2 milijuna eura.

– Imamo i dozvolu za gradnju još jednog vjetroparka, na brdu Glunča na Boraji. Tu ćemo postaviti deset “Siemensovih” agregata od po 2,3 megavata, tako da će ukupna snaga parka dostići 23 megavata. Radove namjeravamo započeti u ožujku iduće godine, a već krajem ljeta staviti vjetroelektranu u pogon. Istodobno namjeravamo graditi još pet vjetroparkova za koje upravo pripremamo potrebne dozvole - kaže Slaven Tudić. Da je riječ o vrlo zahvalnom biznisu, govore i brojna zvučna poduzetnička imena koja su se upustila u gradnju vejtroelektrana. Splićanin Juroslav Buljubašić ima dvije lokacije: Blato na Cetini i Kamešnicu, gdje namjerava instalirati svoje vjetroagregate. Mirko Tunjić, koji zastupa španjolsku tvrtku EHN, također je rezervirao nekoliko lokacija u Dalmaciji. Duboko u tom biznisu je i Ante Ćurković, jedan od bivših direktora HEP-a koji ima pet-šest lokacija na zadarskom i splitskom području. Čini se, međutim, da bi u budućnosti najjači igrači u proizvodnji zelenih kilovata iz vjetra mogli biti vlasnik Frape Franjo Pašalić i njegov poslovni partner Jure Mula koji imaju zajedničku tvrtku “Nova energija” u Solinu. – U taj biznis uletio sam na nagovor svojih prijatelja i uglednih poduzetnika iz Njemačke koji su do grla u tom poslu. Zapravo, oni su prvo bacili oko na našu buru, ali ih je zakočila naša birokracija, pa su digli sidro, a svoje udjele prodali meni. Uskoro počinjem gradnju prvog vjetroparka u Otonu kod Knina snage 26 MW. Spremamo se, također, za gradnju na Kozjaku (26 MW), Vrbniku (47 MW), te Orliću i Uništima sa po 20 MW - kaže Pašalić. On bi, čini se, najbolji posao mogao napraviti u BIH gdje je na putu da svojim vjetroparkovima „porobi” Republiku Srpsku. – Na području Bileće, na nekoliko lokacija, u dogovoru s vlastima, namjeravamo instalirati agregate snage 250 MW, a na području Glamoča od 150 megavata - kaže Pašalić.

Otkud tolika pomama za vjetroelektranama? Slaven Tudić koji je, uz Antu Ćurkovića, ne samo prvi hrvatski poduzetnik koji ima svoj vjetropark, već i čovjek koji sam gradi svoje parkove, a uz to ih i održava, kaže da se ulaganja u pravilu mogu isplatiti najdalje za devet godina. – Danas vas jedan megavat košta do 1,5 milijuna eura. Punih 12 godina HEP-u struju isporučujete po povlaštenoj cijeni od 70 lipa po kilovatu. Kad istekne taj rok, vrijede tržišne cijene. Međutim, ostaje vam mogućnosti trgovine zelenim certifikatima koji donose više zarade nego povlaštena viša cijena - kaže Tudić, ne želeći do detalja otkrivati karte tog biznisa. Međutim, na temelju tih podataka nije teško izračunati da poslije otplate uloženog novca svaki poduzetnik s vjetroparkom od deset MW godišnje može računati na čistu zaradu od oko dva milijuna eura. – Morate znati da tu ni država ni lokalna zajednica ne ostaju kratkih rukava. Država od godišnjeg prometa dobiva 1,5 posto. Isto toliko i lokalna zajednica. Jedna petina investicije ostaje domaćim izvođačima građevinskih radova. Također, moje vjetroparkove održavat će barem 20-25 ljudi - kaže Tudić.


Komentari članka

Vezani članci

Više od 4 milijuna turista posjetilo Srednju Dalmaciju u 2025. godini

13.01.2026.

U 2025. godini Splitsko – dalmatinsku županiju je prema podacima iz sustava eVisitor posjetilo 4,2 milijuna gostiju koji su ostvarili 20,9 milijuna noćenja u komercijalnom smještaju, nekomercijalnom smještaju te u čarter segmentu nautike. To je rast od 3%

Solarni boom u Hrvatskoj: 80 posto kapaciteta drži biznis

08.12.2025.

Na mrežu HEP ODS-a priključeno je 38.947 krovnih sunčanih elektrana ukupne snage 1106,962 MW, pri čemu poduzetnici dominiraju nad kućanstvima

Cijena viša, potražnja ne jenjava - za domaću janjetinu postoje i liste čekanja

30.04.2025.

Valjda se promijenio i mentalni sklop, jer se sada pošto poto traže domaći proizvodi. Pri tom mislim i na proizvode od mlijeka koje također imamo u ponudi. Unatoč nekoj prosječnoj cijeni od dvanaest eura za mladi kravlji sir, ljudi ga traže. Znači da se n

Lider Invest: Dalmacija se sve više okreće proizvodnim investicijama

28.03.2025.

Mladi ljudi u Dalmaciji sve više razmišljaju o proizvodnji, što nije neobično, jer pored turizma ili možda baš zbog kapitala kojeg je pomogao prikupiti, nove generacije mogu biti slobodnije baviti se onim što vole. K tome, neke se kompanije sele u Krešimi

Nije samo rodila - maslina je prerodila, kaže Frane Ivanišević

26.11.2024.

Nastojimo se bazirati na kušanje i prodaju našeg vrhunskog ulja te autohtonih specijaliteta Dalmacije. To nam je svakako osnovni cilj, sama uljara ne može financijski biti održiva, kaže vlasnik

Tag cloud

  1. 2863 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2713 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2005 članka imaju tag financije
  7. 1571 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1345 članka imaju tag industrija
  12. 1251 članka imaju tag investicije
  13. 1080 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1080 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 516 članka imaju tag eu fondovi
  28. 965 članka imaju tag kriza
  29. 537 članka imaju tag porezi
  30. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  32. 437 članka imaju tag osijek
  33. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  34. 529 članka imaju tag obrazovanje
  35. 452 članka imaju tag start up
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk